Među 100 najvećih poreznih dužnika našlo se i osam jdoo-a

Porezni stručnjaci kažu kako aktivnosti novih tvrtki koje gomilaju dugove treba istražiti i razjasniti.

Broj poreznih obveznika koji ne plaćaju svoje obveze nastavlja se smanjivati; prema posljednjim podacima Porezne uprave krajem listopada dugove nije podmirilo 3533 tvrtki, 7039 obrtnika, te 70593 građanina. U odnosu na prvu listu objavljenu prije više od četiri godine broj dužnika gotovo je prepolovljen u svim kategorijama.

Među fizičkim osobama idalje na vrhu ljestvice ima istih imena, no među dužnicima-tvrtkama ne dominiraju više nekadašnji veliki i problematični sustavi poput Pan-Papira, a posebno je uočljivo kako je u zadnje vrijeme sve izrađenija visoka zastupljenost među "krupnijim" dužnicima tvrtki koje posluju relativno kratko vrijeme, imaju mali broj zaposlenih ili ih nemaju, te tvrtki koje prolaze kroz skraćeni stečajni postupak. U odnosu na ranije liste poreznih dužnika koje se kvartalno "osvježava", zapaža se i kako se među velike dužnike probijaju i jdoo-i, odnosno model "tvrtki za 10 kuna" koje je uveo bivši ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras.

Čak ih je osam među najvećih 100 dužnika, s dugovima od 11,4 milijuna do 27,3 milijuna kuna. Konkretno, u tom su društvu zagrebački jdoo-ovci Transporti Ilija, Gerard trgovina, Tadija Markić, Sabiha usluge, Mješovita trgovina Tomić, Iliev Metali iz Ivanje Reke, Subeo In i Ekološki otpad. Samo tih osam malih i mladih tvrtki ukupno duguje 134,4 milijuna kuna, nešto manje od trenutnog dužnika-rekordera, tvrtke 3R iz Zagreba, čiji je dug veći od 139 milijuna kuna. Osnivači 3R-a su Davide i Antonio Ravera iz Italije, a tvrtka je inače u postupku stečaja. Porezni stručnjaci nerado će javno dati mišljenje o ovoj pojavi, no procjenjuju kako se aktivnosti novih tvrtki koje gomilaju dugove treba istražiti i razjasniti kako su u godinu dana nagomilale desetke milijuna kuna duga državi, a posebice kada njihovi vlasnici imaju više takvih tvrtki na listi srama.

Postroženju pravila rada jdoo-a treba oprezno pristupiti, kako se ne bi narušilo slobodu poduzetništva, pa je uvođenje reda u vlastitim redovima i po potrebi pokretanje sudskih postupaka protiv dužnika glavna preporuka državi za subijanje prakse neplaćanja poreza. "Ono što država treba napraviti jest izjednačiti uvjete za sve poduzetnike i tretirati porezni dug na identičan način i za velike i za srednje i male poduzetnike. Neprihvatljivo je i da državni službenici imaju diskreciono pravo odlučiti tko plaća ili ne plaća dug. Jednostavno tu ne smije biti nikakve arbitrarnosti, već isto pravilo mora vrijediti za sve: dug prema državi ne smije postojati, a tko ne plaća dug ne može poslovati", ističe Davor Huić iz Udruge poreznih obveznika Lipa.

Točan omjer dužnika s liste srama koji su od njezinog uvođenja brisani po osnovu podmirenja duga i onih kojima su dugovi oprošteni u predstečajnim postupcima nije javno dostupan, no iz kratkih objava koje poreznici daju temeljem kvartalnih listi dužnika može se zbrojiti da je u proteklih godinu dana ukupno 1510 dužnika u cijelosti zatvorilo porezni dug, i to uplatom ukupno 138 milijuna kuna. Kada se tomu pridoda i uplate onih koji su umanjili svoje dugove, njih 2405, ukupno je kroz godinu dana na račun države sjelo 201 milijun kuna duga.