Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Svi 2023

Medeja Lončar (Siemens Hrvatska): Ne sjećam se da sam imala toliko kompleksnih problema odjednom

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Donatella Pauković  

Medeja Lončar (Siemens Hrvatska): Ne sjećam se da sam imala toliko kompleksnih problema odjednom

Brzo je Medeji Lončar prošlo dvadeset godina u Siemensu, od kojih petnaest na čelu Siemensa Slovenija, pet na čelu Siemensa Hrvatska, a godinu dana i Siemensa Srbija, pa tako proteklih godinu dana, osim na stalnoj relaciji Ljubljana – Zagreb, zbog posla putuje i u Beograd.

U tome gustom rasporedu posjetili smo je u Siemensovu hrvatskom uredu, gdje nam je opisala kako je tvrtka tijekom proteklih izazovnih pet godina unatoč internoj reorganizaciji, poremećajima u opskrbnim lancima, inflaciji i rastu cijena energenata uspjela postići nikad bolje poslovne rezultate.

Unatoč mnogim nečekivanim izazovima s kojima se suočila u posljednjih nekoliko godina Lončar smatra da su je okolnosti poput pandemije i tvrtkine krize naučile važnoj vještini – otpornosti – kao i tome da moramo naučiti živjeti u vremenima neizvjesnosti.

Koje biste poslovne uspjehe u ovih pet izazovnih godina izdvojili kao najvažnije?
– I tih dvadeset i ovih pet posljednjih godina u Siemensu Hrvatska brzo mi je proletjelo. Prve godine tek sam se upoznavala s tržištem, a onda je već došla pandemija koronavirusa koja je znatno utjecala na naše poslovanje, posebice u posljednjih nekoliko godina. I zato su neki od najvažnijih uspjeha koje bih izdvojila dobri rezultati unatoč izazovima COVID-a.

Tvrtka se uspješno transformirala, zahvaljujući čemu smo se dodatno usredotočili u poslovanju pa posljednjih godina stalno rastemo i jačamo. Tijekom pandemije dokazali smo da smo fleksibilni, preko noći smo uspjeli organizirati rad od kuće. Sada se to pretvorilo u hibridni način rada koji primjenjujemo u cijelom Siemensu.

Osim rada na daljinu, što vam je još za Siemensovo poslovanje u to vrijeme bio izazov?
– Prvi je izazov upravo u to vrijeme bio završetak dugog razdoblja strateške reorganizacije poduzeća, koje je počelo 2015., kad je Siemens odvojio društvo Healthcare i pripojio ga Siemens Healthineersu, te od tada više nije aktivan u zdravstvu, a završava izdvajanjem tvrtkina energetskog društva u Siemens Energy. Time je kompanija Siemens dobila novi zamah, fokusirali smo se na dva ključna područja: pametnu infrastrukturu i digitalnu industriju. To je za nas značilo nove tržišne izazove, kao i internu prilagodbu procesa, odjela itd.

Kasniji izazov su bile isporuke. Kad je prošla pandemija, počeo je rat u Ukrajini i iskrsnuli su novi izazovi u lancima isporuka. To je jako utjecalo na naš posao jer su se isporuke produljivale od nekoliko dana, što je bio standard, do čak godine dana na nekim područjima. S tim se naši partneri i kupci nikada prije nisu susreli, pa ni mi, a sve zbog manjka čipova. Ali nismo bili jedini. Cijela industrija čipova u tom je trenutku bila pod pritiskom. Kao prodajna organizacija u protekle smo se dvije godine jako puno bavili optimizacijom i time kako podržati svoje kupce.

Kakva je sada situacija?
– Zasad se malo poboljšala, ali još nismo u onoj staroj pretpandemijskoj situaciji, mnogo je izazova u rokovima isporuka, koordinaciji s kupcima, partnerima. To je dodatni pritisak na sve nas, a pogotovo je to teško planirati u proizvodnji uza sve ostale izazove poput visokih cijena energije, inflacije, rasta cijena.

Ne sjećam se da sam u svojoj karijeri imala toliko kompleksnih problema odjednom i sve se to spojilo u tih nekoliko godina koliko sam u Siemensu Hrvatska. Mogu reći da je to jedno od najdinamičnijih razdoblja u mom poslovnom životu, s izazovima koje nikad prije nismo imali. Sada smo se već naviknuli na to da moramo biti spremni na sve i dovoljno otporni.

Kako je ta situacija utjecala na Siemensove poslovne rezultate tijekom godina?
– Moram reći da je reorganizacija bila dobro osmišljena strategija. Siemens je odlučio da će svoj temeljni dio fokusirati na digitalizaciju, zato smo sada jedna od deset najvećih softverskih tvrtki. Prošle su godine rezultati bili nikad bolji jer nam je fokus na digitalizaciju donio brzinu u poslovanju i veću fleksibilnost. Od jednog tankera napravili smo više brzih čamaca, što se pokazalo kao jako dobra odluka.

Naš fokus nije samo interna digitalizacija – pomažemo svojim kupcima u digitalnoj transformaciji, ali i u održivoj. Taj fokus na digitalizaciju tijekom pandemije korone, a trenutačno je fokus i na održivosti zbog visokih cijena energenata, pomaže i Siemensu, koji je na vrijeme prepoznao te trendove. To rezultira dobrim poslovnim rezultatima.

Prema vašem iskustvu u tri države, kakve prilike za digitalnu industriju, odnosno industriju 4.0, vidite u Hrvatskoj?
– U najvažnijim hrvatskim gospodarskim granama imamo još mnogo prilika i prostora za povećanje stupnja digitalizacije. Međutim, najbolje tvrtke koje se natječu na internacionalnim tržištima to su već prepoznale i rade na tome. Za usporedbu, u Sloveniji je snažnija diskretna industrija, poput automobilske. U Srbiji se industrija povećava velikom brzinom zbog intenzivnih stranih ulaganja u posljednjih nekoliko godina. Slovenija i Srbija uspješnije su u tom diskretnom dijelu industrije, a Hrvatska je vrlo jaka u procesnoj industriji.

U Hrvatskoj imamo i jak globalni inženjerski tim od šezdesetak ljudi u procesnoj industriji koji radi na međunarodnim projektima po cijelom svijetu, Global Engineering Center (GEC), te Research & Development (R&D), što nemamo ni u Srbiji ni u Sloveniji. Kad gledam sve tri zemlje, nisu jednake, svaka ima svoje specifičnosti, ali kompatibilne su po tome i sastavljaju cijelu sliku Siemensa koju on ima u većim zemljama. Sve tri imaju snažan potencijal za daljnji razvoj u tom području.

Strahuje li od nadolazeće recesije, imaju li u Siemensu problema s nedostatkom inženjerskog kadra, ali i koji su daljnji Siemensovi planovi za sva tri tržišta – hrvatsko, slovensko i srpsko, pročitajte u novom broju tiskanog i digitalnog izdanja Lidera.


Komentari članka

Vezani članci

Saudijci kupuju do stotinu letećih taksija njemačkog Liliuma

22.07.2024.

Aviokompanija Saudia Group obvezala se kupiti 50 električnih letjelica Lilium Jet, s mogućnošću proširenja ugovora na njih još 50, pa postati prvi bliskoistočni prijevoznik s eVTOL-ima u ponudi

Podravska tvrtka zaposlila 70 novih radnika i digla plaće za 120 eura

19.07.2024.

Riječ je o tvrtki ACG Europe iz Ludbrega u vlasništvu indijskog farmaceutskog diva. ACG proizvodi želatinozne kapsule za lijekove i ranije je poslovao kao Lukaps.

Ugovor Končara i Ciparske Elektroprivrede vrijedan 13,7 milijuna eura

19.07.2024.

Končar je u četvrtak s Ciparskom Elektroprivredom (Electricity Authotrity of Cyprus – EAC) sklopio ugovor za rekonstrukciju energetskih postrojenja na Cipru, vrijedan 13,7 milijuna eura, objavio je Končar putem Zagrebačke burze.

Proizvodnja gnojiva počet će 1. rujna

19.07.2024.

Proizvodnja mineralnih gnojiva u Petrokemiji Kutina mogla bi početi 1. rujna, kaže za Hinu sindikalac Željko Klaus, ističući zadovoljstvo radnika tom najavom, ali i njihovu zabrinutost sporošću u postizanju međudioničarskog ugovora između Vlade i većinsko

Belgijanci koji grade tvornicu robotaksija, planiraju još jednu poslovnu zonu – pored Splita

18.07.2024.

Graditelj i vlasnik tvornice u kojoj će se raditi robotski taksiji bit će belgijska kompanija VGP, dok će Verne biti zakupac. Radi se o tzv. built to lease modelu suradnje. Iz VGP-a otkrili su nam i planove širenja u Hrvatskoj. Započeli su s razvojem još

Tag cloud

  1. 2619 članka imaju tag turizam
  2. 2476 članka imaju tag hrvatska
  3. 1600 članka imaju tag svijet
  4. 1273 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1869 članka imaju tag financije
  6. 1578 članka imaju tag izvoz
  7. 1438 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1308 članka imaju tag ict
  9. 1257 članka imaju tag trgovina
  10. 1142 članka imaju tag investicije
  11. 1183 članka imaju tag industrija
  12. 1027 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 837 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 1138 članka imaju tag EU
  15. 989 članka imaju tag menadžment
  16. 575 članka imaju tag opg
  17. 745 članka imaju tag maloprodaja
  18. 514 članka imaju tag poticaji
  19. 458 članka imaju tag koronavirus
  20. 675 članka imaju tag marketing
  21. 961 članka imaju tag kriza
  22. 373 članka imaju tag potpore
  23. 613 članka imaju tag tehnologija
  24. 494 članka imaju tag eu fondovi
  25. 472 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 492 članka imaju tag porezi
  27. 461 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 479 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 534 članka imaju tag krediti
  30. 506 članka imaju tag obrazovanje
  31. 409 članka imaju tag osijek
  32. 403 članka imaju tag start up
  33. 429 članka imaju tag energetika
  34. 484 članka imaju tag dzs
  35. 450 članka imaju tag BDP
  36. 407 članka imaju tag hnb
  37. 417 članka imaju tag vlada
  38. 335 članka imaju tag hgk
  39. 338 članka imaju tag agrokor
  40. 440 članka imaju tag banke