Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Srp 2015

Maske su pale, umjesto Bruxellesa odlučuje Berlin

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Vladimir Nišević  

Maske su pale, umjesto Bruxellesa odlučuje Berlin

Njemačka i Angela Merkel vode nas u nešto novo i nepoznato, što bi se moglo nazvati 'kapitalistički privid demokracije'.

Koliko god se to u ovom trenutku činilo sumornim, situacija s Grčkom i Europskom unijom dobra je za Uniju. Nešto što je sada već sasvim jasno ponižavajuće i ubitačno za grčki narod, i što dovodi u pitanje ostanak Alexisa Tsiprasa na vlasti, nažalost je dobro za ostatak Europe. Zašto?

Jer se napokon može reći kako su maske skinute i da se sada vidi ono što je mnogima bilo jasno i prije - bez političke Unije nema niti one monetarne. Bez jasnog plana i vodstva, usmjerenog samo iz jednog centra odlučivanja ideja eurozone nije održiva. Ali kojeg centra, jer on kao da nije u Bruxellesu već malo dalje, u jednoj drugoj prijestolnici - Berlinu. Nakon što se može viknuti "car je gol", ponovo se otvaraju stare "rak rane" Europske unije.

Prva među njima je pitanje programa štednje nametnutoga zemljama juga iz središnjice - i da bude jasno ta središnjica nije Bruxelles već Berlin. Nakon nametnute štednje i daljnjeg ponižavajućeg odricanja Grcima, više nitko ne može osporiti snagu Njemačke i njezino mjesto u Uniji, te činjenicu da odluke donosi Angela Merkel, a ne skup ministara, premijera i tko zna još koga koji lutaju hodnicima birokratske mašinerije zvane "mjesto odlučivanja" u Europskoj uniji.

Prednost korporacijama
I ta spoznaja je dobra, jer igrokaz koji se dosad igrao nije više imao smisla. Taj igrokaz je u svojoj apsurdnosti natjerao milijune Grka da izađu na referendum i da iskreno misle kako suvereno odlučuju o svojoj sudbini. Naime, oni su rekli "ne", ali Berlin je uzviknuo "da" i rezultat se zna. Europa se ponovo pokorila jednoj politici, onoj najmoćnijeg člana. Ekonomska logika je jasna, ali s pozicije demokracije, oblika društva u kojem netko uopće želi živjeti i same kvalitete života - logike nema. Njemačka tvrdoglavost dugročno bi mogla otvoriti Pandorinu kutiju, koja je da ironija bude veća, istu tu kutiju otvorila 30-ih godina prošlog stoljeća.

Poniženi narod, kojem košara puna novca vrijedi više od samog novca obično je put u dikataturu i rat. Nijemci bi to trebali znati, i mnogi od njih i znaju. Ali Angela Merkel i njezin ministar financija Wolfgang Schäuble malo se obaziru na povijest. Ono što bi, naravno, svi građani Europe trebali znati jest da jasno "da" štednji uzviknuto iz Berlina znači očuvanje ekonomske stabilnosti Unije, ali isto tako i potpunu transformaciju političke slike Europe. Jer ako je diktat moguće provoditi iz jednog središta bez obzira na suvereno izabranu vlast i volju naroda - onda se može govoriti o sumraku demokracije kakavu poznajemo. Bez pardona može se zaključiti kako nas Njemačka i Angela Merkel vode u nešto novo i nepoznato - što bi se moglo označiti kao "kapitalistički privid demokracije".

Sustav u kojem je volja naroda samo deklarativna i postaje podređena višem cilju, a to je postizanju ekonomske održivosti, banakarske održivosti, korporacijske održivosti... Puno je u tome i straha koje projecira potrošačko društvo, naviknuto na bankomate i kartice, kult tijela i robe, puno manje na misaone ili duhovne procese. Taj strah iz kojeg proizlazi i teorija doktrine šoka donosi i veliku manjkavost koja dopušta da predstavnici više država bez objave rata, invazije ili nasilja, prisile jednu suverenu državu na "tiho ubojstvo" svojih građana.

Vjerovnici vode igru
I zato su događaji vezani uz Grčku rano upozorenje svim članicama Unije koje to promatraju sa strane, ili čak i podržavaju, što bi ih moglo zadesiti. Jer većina događanja u Grčkoj nije vezana uz lijeni narod, rastrošnosti i slično, već uz činjenicu da u ovom trenutku, (a vjerovatno i nikada) Grčka neće moći platiti svoje dugove, barem ne u cijelosti. Zato ovo i jest vrsta "monetarnog iživljavanja" nad slabijim, ali iživljavanja koje bi se Angeli Merkel moglo razbiti o glavu. Jer nakon što se godinama ponavlja da lijene Grke treba izbaciti iz EU i kako ih svi drugi plaćaju dok oni planduju sada radišnim i šparnim Nijemcima, treba objasniti da se Grke ponovo mora pomoći.

S druge strane, Grcima koji su jasno rekli "ne" treba objasniti da njihova državna imovina ulazi u fond koji vjerovnici kada požele mogu raskomadati, rasprodati i naplatiti se. Bit će zanimljivo vidjeti tko će biti pobjednik u ovoj političkoj igri. Ekonomski je ona opravdana i razumljiva, ali politički na kraju bi mandat mogli izgubiti i Merkel i Tsipras. Zato što su oboje na određeni način iznevjerili svoje birače - jedan pristankom na štednju, a druga popuštanjem Grcima.


Komentari članka

Vezani članci

Cijene goriva divljaju diljem Europe, Hrvatska se još i dobro drži. Evo zašto

29.07.2026.

Europa se ponovno suočava s rastom cijena goriva zbog situacije u Hormuškom tjesnacu, dok podaci pokazuju da su razlike među državama članicama Europske unije znatne. Srećom, Hrvatska je u donjem dijelu liste...

Koykan ušao u Njemačku: Restoran u Münchenu već drugog tjedna postao najprometniji u cijeloj grupi

14.07.2026.

Uz lokalnog partnera Xela Investment, Koykan u DACH regiji razvija deset lokacija vrijednih oko pet milijuna eura

Buljan: Novi nameti poskupjet će online kupnju, trošak će snositi potrošači

02.07.2026.

Novi fiksni carinski namet na pakete iz zemalja izvan Europske unije, iako je zamišljen kao obveza platformi i prodavatelja, u konačnici će najvjerojatnije platiti potrošači.

VW otpušta 100 tisuća radnika i reže ulaganja za 130 milijardi eura

29.06.2026.

Izvršni direktor Volkswagen Grupe Oliver Blume namjerava smanjiti do sto tisuća radnih mjesta na globalnoj razini te obustaviti proizvodnju u četiri njemačke tvornice, što bi bilo najveće restrukturiranje u 89-godišnjoj povijesti kompanije, izvijestio je

Hrvatska 2035.: IT će eksplodirati, u industriji kritičan nedostatak ljudi

07.05.2026.

Dokument Europskog centra za razvoj strukovnog obrazovanja predviđa da će za 10 godina najveći izazov biti zapošljavanje u industriji

Tag cloud

  1. 2893 članka imaju tag turizam
  2. 2730 članka imaju tag hrvatska
  3. 1519 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1820 članka imaju tag svijet
  5. 1406 članka imaju tag ict
  6. 1584 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2010 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1363 članka imaju tag industrija
  12. 1265 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1090 članka imaju tag menadžment
  15. 704 članka imaju tag tehnologija
  16. 1186 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 698 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 545 članka imaju tag porezi
  21. 371 članka imaju tag kompanije
  22. 795 članka imaju tag maloprodaja
  23. 560 članka imaju tag poticaji
  24. 711 članka imaju tag marketing
  25. 409 članka imaju tag potpore
  26. 524 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 430 članka imaju tag vlada
  28. 461 članka imaju tag start up
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 374 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 516 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 515 članka imaju tag dzs
  38. 454 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk