Malim i srednjim poduzetnicima bespovratno 326 milijuna kuna

Mali i srednji poduzetnici mogu se u 2010. godini natjecati za 326 milijuna bespovratnih potpora, prema Operativnom planu poticanja malog i srednjeg poduzetništva koji je Vlada usvojila. Za desetak dana Ministarstvo gospodarstva raspisat će i javni poziv potencijalnim korisnicima. Za poticanje konkurentnosti raspodijelit će se 108,4 milijuna kuna, a za izgradnju poduzetničkih zona 80 milijuna. Sa 55,5 milijuna kuna subvencionirat će se poduzetnički krediti, 38 milijuna kuna rezervirano je za EU projekte, a šest milijuna kuna bit će utrošeno na obrazovne projekte. Obrtnici se mogu natjecati za 18,7 milijuna kuna, ponajviše za programe "obrazovanja za poduzetništvo" (osam milijuna kuna) te razvoj umjetničkih i tradicionalnih obrta (pet milijuna kuna).

Ministar gospodarstva Đuro Popijač napomenuo je da su bespovratna sredstva prilagođena kriznim gospodarskim uvjetima, pri čemu je prioritet stavljen na poticanje inovacija, novih tehnologija i modernizaciju uz očuvanje radnih mjesta. Premijerka Jadranka Kosor pohvalila je osobito izdvajanje novca za poticanje poduzetništva žena i invalidnih osoba.

Mali poduzetnici i prošle su godine bili ukupno najuspješniji dio hrvatske ekonomije, iako im je bruto dobit smanjena za 28 posto. U prvih devet mjeseci dobit im je bila 10,1 milijardu kuna, što je 46,1 posto ukupno ostvarene dobiti hrvatske privrede. Na uloženih 100 kuna kod malih poduzetnika, u devet prošlogodišnjih mjeseci ostvaren je prihod od 107 kuna. Zarada je to dvije kune veća od prosjeka dobiti svih poduzeća. Srednje veliki poduzetnici u devet su mjeseci 2009. ostvarili 3,1 milijardu kuna dobiti, što je 14,3 posto ukupne dobiti domaćih poduzeća. Rezultat im je, međutim, bio ispod prosjeka: 103,8 kuna prihoda, na 100 uloženih kuna.

U 2009. godini u projektima Ministarstva gospodarstva dodijeljeno je 4246 potpora ukupno vrijednih 222,6 milijuna kuna. Tvrtke koje su dobile potpore imale su 2009. godine 6 posto manji prihod nego 2008. godine, ali su ukupno smanjeni i rashodi. Grupacija koja je bila u plusu povećala je dobit za sedam posto, dok su gubitaši povećali gubitak za 11 posto. Sa 10 na 9 milijardi kuna smanjile su obujam izvoza, a prosječna plaća rasla je tri posto, na 4164 kune. U tom je razdoblju i 1917 njihovih radnika dobilo otkaz, što po mišljenju Vlade upućuje na potrebu uvođenja posebnih poticajnih mjera u ovoj godini. Dodatno će se analizirati i razloge gubitaka te odrediti koje skupije zaslužuju prvenstvo. Vlada je u Operativnom planu najavila i da će razmotriti mogućnost dodjele većeg iznosa potpora manjem broju poduzetnika.

Smanjivanje vrsta državnih subvencija najavljeno je i u poljoprivredi. Usvojen je okvir za reformu sustava poljoprivrednih potpora u razdoblju od 2010. do 2013. godine, usuglašen s Europskom unijom. Nekadašnjih čak 270 vrsta potpora, prošle je godine smanjeno na 39. Reformski okvir koji treba biti pretvoren u zakon predviđa pak samo osam vrsta potpora. No na sjednici Vlade čulo se da će ozbiljni poljoprivredni proizvođači i dalje moći računati na znatna sredstva kojima treba pridodati i novac iz pretpristupnih fondova. U iduće dvije godine iz fonda Ipard na raspolaganju je 160 milijuna eura, a po ulasku u punopravno članstvo otvaraju se prilike za novih 350 milijuna eura.

Vlada je odlučila da će i ove sezone turisti iz Rusije, Ukrajine i Kazahstana ulaziti u Hrvatsku bez viza. One se neće zahtijevati ni od stranaca koji imaju valjanu šengensku vizu te za Indijce i Kineze koji sa šengenskim vizama organizirano turistički posjećuju Hrvatsku. Labaviji vizni režim doveo je prošle godine u Hrvatsku više turista, zaključili su ministri.