Luka Rijeka pala čak 17 posto, Kopar i Trst u plusu

Ukupan promet poduzeća Luka Rijeka u prva tri mjeseca ove godine iznosi 974.417 tona i manji je za 17 posto u odnosu na isto razdoblje 2012. godine kada je pretovareno 1,176 milijuna tona. Najveći je pad u rasutom teretu (minus 29 posto), drvu (minus 22 posto) i kontejnerskom prometu (minus 4 posto), a jedini pozitivan trend bilježi se u generalnom teretu, koji je za deset posto veći.

Istovremeno je kod prvih konkurenata na sjevernom Jadranu promet u prvom kvartalu rastao, pa je slovenski Kopar ukupno ostvario 4,483 milijuna tona, odnosno rast za 3 posto, dok je Trst promet povećao promet za 4,2 posto u siječnju i veljači, te najavio novi rekord u kontejnerskom prometu, jer je u dva mjeseca ostvareno 66.319 TEU-a. Nešto je bolji tek podatak o ukupnom prometu riječke luke kada se pridoda tekući teret terminala u Omišlju, koji je porastao za 33 posto i ukupno iznosi 1,242 milijuna tona. Kad se učinak JANAF-ove luke Omišalj pribroji prometu poduzeća Luka Rijeka i Jadranskih vrata ispada da je ukupan promet Rijeke u prvom kvartalu veći oko 5 posto i iznosi 2,216 milijuna tona, što je točno polovicu manje od prometa u Kopru. Ipak, promet tekućeg tereta treba uzeti s rezervom zbog čestih oscilacija, koje ovise o datumu uplovljavanja velikih brodova, kao i činjenice da je prošle godine u ožujku zabilježen izuzetno mali promet. Sve ukazuje kako će se i ove godine dodatno produbiti jaz između Rijeke na jednoj strani, te glavnih konkurenata u Kopru i Trstu, koji i dalje bilježe sve veći promet, dok Rijeka stagnira ili pada. Prema poslovnom planu Luke u ovoj godini se planira premašiti 5 milijuna tona suhog tereta, a to će sudeći po rezultatima u prva tri mjeseca biti teško ostvariti. Ukoliko bi se slični rezultati kao u prvom kvartalu nastavili na kraju godine bi promet bio oko 4 milijuna tona. Predsjednik Uprave Luke Rijeka Vedran Devčić smatra kako je plan i dalje realan, jer u drugoj polovici godine očekuje bitno povećanje prometa nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, čime se riječkoj luci otvara veliko tržište EU s jednakim tržišnim uvjetima u odnosu na najbližu konkurenciju. Pored toga su bitni i projekti koji završavaju ove godine kao što je izgradnja i početak korištenja nove obale na Brajdici, koja bi prema planu AGCT-a trebala godinu završiti sa 157.000 TEU-a. – Rasuti tereti su manji na Terminalu u Bakru zbog manjeg prometa željezne rudače, gdje je najveći mađarski partner u postupku redovnog godišnjeg remonta visokih peći. Razlog nižem prometu drva je nestabilna politička situacija na komercijalno značajnim tržištima za ovu vrstu tereta, prije svega u Egiptu. Ono što je važno naglasiti jest da nismo izgubili niti jednog komintenta, štoviše imamo u završnoj fazi nove ugovore za generalni teret. Brojke nisu blistave, ali se u stvari ne događa ništa dramatično i mi ćemo kraj godine završiti sa očekivanih 5 milijuna tona, zaključuje Devčić.

Nešto lošija je i financijska bilanca, jer je prema financijskim podacima objavljenim na Zagrebačkoj burzi u prvom kvartalu Luka Rijeka ostvarila ukupne prihode od 41,8 mil. kuna, dok su ukupni rashodi na razini 40,1 milijuna kuna te je ostvarena dobit razdoblja prije oporezivanja 1,7 milijuna kuna. Prošle godine je dobit iznosila 2,5 milijuna kuna u prvom kvartalu.