Loša sezona - "Dabogda jagode uzgajao"

I dok poslodavci ovih dana očajnički traže radnike za rad u hotelima na Jadranu, s istim su se problemom prije samo dva mjeseca mučili uzgajivači jagoda. No imali su malo više sreće. Sezona branja se zbog kiše oduljila kao nikada dosad. Bralo se sporije pa je i ruku trebalo manje. Kakva je sezona jagoda koja polako završava, provjerilla u Horvatima ekipa emisije "Plodovi zemlje".

Horvati su selo s najviše uzgajivača jagoda u Hrvatskoj. Već s ceste vide se plastenici u kojima pod folijom zriju slasne jagode. Iako se oduljila, berba se privodi kraju. A iz plastenika će jagode izravno do kupaca. Berba je teška, u plastenicima je više od 40 Celzijevih stupnjeva.

- Teško je. Kad bih rekla nekomu, onda bih ga klela - ''dabogda jagode uzgajao''. Teško je, ali ljudi opet rade. Ja nisam radila, muž je radio u Unionu, od čega bismo živjeli?, kaže Anica Mavračić.

Mnogi u Horvatima žive od jagoda pa ne iznenađuje što su iz tog mjesta i dvojica čelnih ljudi Udruge uzgajatelja jagoda Grada Zagreba. Predsjednik Marijan Herceg i tajnik Marijan Mavračić rezimiraju sezonu koja polako završava. Ovako lošu sezonu ne pamte. U nevremenu su stradali plastenici, u svibnju je bilo mnogo kiše i jagoda se navlažila tako da će kod nekih biti i 50 posto manje ploda od očekivanog.

Tu je i problem radne snage. Nije teško jagodu pobrati, kažu, koliko je teško naći dobre berače. Pravih je sve manje. Ne privlači ih ni nadnica od 25 kuna po satu. Cijena jagoda ne varira mnogo, nije se znatno smanjila iako je već kraj sezone. Od tridesetak kuna pala je od početka intenzivnije berbe za oko 5 kuna po kilogramu. Cijena u Hrvatskoj kod prodaje na valiko je 14-18 kuna, a u Sloveniji 3-4 eura, dodaju. I to su realne cijene jer u Sloveniji proizvođači imaju manje troškove.

U zagrebačkoj je udruzi 47 uzgajivača jagoda. Već godinama je broj više-manje jednak, ali može se primijetiti da svi koji se time bave povećavaju površine. Malo bi se tog napravilo da uzgajivačima veliku pomoć ne pruža gradski Ured za poljoprivredu kreditiranjem proizvodnje i subvencioniranjem sadnica i opreme.