Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Velj 2010

Lani izgubljena 2363 radna mjesta

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr · Autor: Marijan Džambo  

Lani izgubljena 2363 radna mjesta

Uz drastičan pad narudžbi na domaćem tržištu, metaloprerađivače Hrvatske, njih nešto manje od 25 tisuća, najviše muči besparica koju generira država i njena javna poduzeća, odnosno poduzeća u kojima je država pretežit vlasnik.

Drastični pad narudžbi
Zabrinjava što u ovom trenutku nitko u zemlji nije radio cjelovite analize aktualnih prilika u ovoj industrijskoj grani. Još manje, nitko nema ni odgovora kakve su perspektive ovog sektora koji je prije rata zapošljavao, vjerovali ili ne, više od sto tisuća ljudi i bio kičma hrvatskog izvoza. Jedno je potpuno jasno – većina metaloprerađivačke industrije je na koljenima. Samo u prošlog godini broj zaposlenih s 27.293 pao je na 24.930 radnika. -Najkraće, situacija je teška. S jedne strane, narudžbe su drastično pale, a s druge, i oni koji su imali posla, ne mogu ga naplatiti.

Recimo, tvrtke koje su radile za brodogradnju ne mogu doći do svojeg novca. U istoj situaciji su i metalci koji su se vezali za građevinski sektor. Hrvatske autoceste, koje su najviše investirale i koristile usluge metalaca, nemaju novca da podmire svoje obveze. Slično je i s poduzećima kooperantima u strojogradnji. Globalna kriza je, naravno, pogodila sve, pa i ovaj sektor. Međutim, problemi koje sam nabrojila posljedica su gospodarskih neprilika u Hrvatskoj - kaže Zoja Crnečki, v.d. direktorica Sektora za industriju Hrvatske gospodarske komore (HGK).

U puno boljoj situaciji su izvoznici. Iako su i njima, zbog globalne krize u svijetu, osjetno pale narudžbe, ipak, ono što proizvedu i izvezu bez problema naplate. To najbolje može potvrditi šibenskoj TLM-ovoj Tvornici valjanih proizvoda.

- Nakon ozbiljnog pada narudžbi zbog kojih smo prošlu godinu završili u gubicima, posljednjih mjeseci imamo toliko posla da ne možemo ni prihvatiti sve narudžbe. Kako više od 95 posto proizvodnje završi u izvozu, mi uopće nemamo problema s naplatom - kaže Miroslav Šupe, direktor Valjaonica.

Problema s tržištem, naplatom i likvidnošću nema ni Zagreb-Montaža. Ova tvrtka ima unaprijed u Njemačkoj ugovorene poslove čija vrijednost premašuje sto milijuna eura.

- Pored ostalog, vrlo smo cijenjeni na tom tržištu kao pouzdan i kvalitetan proizvođač elektrofiletra za termoelektrane koje, inače, proizvodimo u našoj tvrtki u Poduzetničkoj zoni Podi Šibenik - kaže Vlado Čović, većinski vlasnik ZG-Montaže.

Slično tvrde i u HS Produktu iz Ozlja odakle u svijet odlaze vrlo cijenjeni hrvatski pištolji i strojnice. Ova tvrtka sa 850 zaposlenih ima supermoderan strojni park i vrlo stabilno tržište. Relativno stabilno posluje i Tvornica termoenergetskih postrojenja “Đure Đakovića”. Popis onih kojima je već duže vrijeme mrak pred očima je osjetno duži. U najgoroj situaciji je Željezara Split. Poljaci su, pokazalo se, bili promašaj. Mala i ne tako davno modernizirana željezara s 400 zaposlenih već je mjesecima izvan pogona.

- Traže se novi strateški partneri. Prije nekoliko dana tu su bili Talijani. I moćna međunarodna korporacija Mittal je iskazala interes za nju. Međutim, sve je to presporo - kaže Ozren Matijašević, predsjednik HUS-a i član NO Hrvatskog fonda za privatizaciju.

Ni zadarski SAS nije u zahvalnoj situaciji. Baš kao ni sisačka željezara. Dalekovod je ostao bez značajnijih narudžbi na domaćem tržištu, ali ga izvlače izvozni poslovi.

Iskorak moguć, ali čekaju se strateški potezi države
Je li moguće napraviti iskorak? U Hrvatskoj gospodarskoj komori vjeruju u to. Međutim, važno je da država povuče strateške poteze.

- Ne govorim ništa što se ne zna. Međutim, druge države, da bi isplivale iz krize, pojačale su ulaganja u infrastrukturne objekte i tako stvorile osnovne uvjete za preživljavanje, pa i oživljavanje tržišta. Mi smo sve uradili obratno. Zaustavili smo već ugovorenu gradnju, recimo, u cestogradnji, smanjili smo plaće, a time i potrošnju. Recimo, oklijeva se s donošenjem odluke o najavljenoj gradnji vagona koja bi, uz slavonskobrodskog Đuru Đakovića, Gredelja, sisačku ljevaonicu FELIS za sobom povukla još 50-ak metaloprerađivačkih poduzeća - kaže Zoja Crnečki.


Komentari članka

Vezani članci

Talijanski Nexion preuzeo proizvodnju osječkog Euro Reflexa

13.11.2026.

Talijanska grupacija Nexion preuzela je proizvodni dio poslovanja osječkog Euro Reflexa, dosad u vlasništvu talijanske grupacije Yama. U novoosnovanu tvrtku Nexion Metal prelazi 70 zaposlenika, a proizvodnja se nastavlja u postojećim pogonima u Osijeku. N

Velika investicija u Osijeku: Medicline širi proizvodnju i osvaja inozemna tržišta

04.11.2026.

Komercijalni direktor tvrtke Medicline Tomislav Gal rekao je kako je tvrtka nastala u Osijeku kao stopostotni domaći projekt, a danas je vodeći hrvatski proizvođač medicinskih pomagala i opreme za zdravstvene ustanove.

Drava International: Da u njoj samo recikliraju, davno bi zatvorili

02.11.2026.

Suvlasnik Drave International Zvonko Bede otkriva zašto sama reciklaža nije isplativa, koliko stoji proizvodnja i što tvrtka planira dalje

Končar i HŽPP preuzimaju Gredelj: ponuda je prihvaćena

01.11.2026.

Gradnju autocesta privodimo kraju. Dva su natječaja aktualna prema Dubrovniku te dva u Primorsko-goranskoj županiji prema Žutoj Lokvi. Do kraja godine očekujemo završetak punog profila autoceste Zagreb – Macelj, na kojoj do 2032. koncesiju ima Strabag.

Končar ostvario 230,6 milijuna eura konsolidirane neto dobiti

30.10.2026.

Grupa Končar u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila je neto dobit od 230,6 milijuna eura, što je rast od 37,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani, podaci su iz financijskog izvješća tvrtke objavljenog u četvrtak.

Tag cloud

  1. 2936 članka imaju tag turizam
  2. 2756 članka imaju tag hrvatska
  3. 1541 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1844 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1599 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2023 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1334 članka imaju tag trgovina
  11. 1388 članka imaju tag industrija
  12. 1277 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1106 članka imaju tag menadžment
  15. 722 članka imaju tag tehnologija
  16. 1194 članka imaju tag EU
  17. 882 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 706 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 555 članka imaju tag porezi
  21. 391 članka imaju tag kompanije
  22. 804 članka imaju tag maloprodaja
  23. 570 članka imaju tag poticaji
  24. 535 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 717 članka imaju tag marketing
  26. 416 članka imaju tag potpore
  27. 468 članka imaju tag start up
  28. 386 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 431 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 498 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 444 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 521 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk