Kupio mehanizaciju i 250 sadnica oraha

Među brojnim poljoprivrednicima koji su povukli značajna nepovratna sredstva preko Ministarstva poljoprivrede kako bi lakše unaprijedili svoje poslovanje je i 32-godišnji Perica Kurbanović iz Drenovaca. Odobreno mu je izdašnih 372.000 kuna, a riječ je o novcu iz EU fondova koji se dodjeljuje u sklopu Programa ruralnog razvoja RH.

Novi trendovi
Prošao je na Mjeri 6.1.1. za potporu mladim poljoprivrednicima, ulaganja u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnom području, razvoj malih poljoprivrednih gospodarstava, te ulaganja u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima.

Na natječaj su se mogli prijaviti mladi poljoprivrednici stariji od 18 i mlađi od 40 godina koji posjeduju odgovarajuća stručna znanja i vještine te su prvi put na poljoprivrednom gospodarstvu postavljeni za nositelja poljoprivrednog gospodarstva, ali ne duže od 24 mjeseca prije podnošenja Zahtjeva za potporu. Perica zajedno s ocem Ivicom obrađuje 34 hektara zemlje na kojima proizvode kukuruz, soju, žito, ječam i uljanu repicu. Kaže da se od poljoprivrede može pristojno živjeti, ali se mora i jako puno raditi. To je, kaže, tvornica na otvorenom koja zahtijeva stalni angažman, ali i okretanje nekim novim trendovima i proizvodnjama koje će donijeti dodatne prihode. Stoga se odlučio okušati u proizvodnji orašastih plodova. Dobivena sredstva je, osim u nabavu poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme, uložio i u kupnju 250 sadnica oraha koje je posadio na površini od 2,5 hektara.

Godine čekanja
- Izvan naselja imamo jedan mali salaš koji okružuje oko 3,5 hektara zemlje i koji planiramo dodatno urediti i od tog prostora napraviti svojevrsnu oazu parkovnog tipa. Jesenas smo posadili orahe koji se lijepo razvijaju i koji bi za nekoliko godina trebali dati prvi plod. Kada sam ih kupio, to su bile dvogodišnje sadnice i još malo će im biti tri godine, a orahu treba pet godina od sadnje da bi krenuo rađati, tako da za približno četiri godine očekujemo prve plodove - priča nam Perica Kurbanović.

Podsjeća da je svako slavonsko domaćinstvo u svome dvorištu nekada imalo barem jedan orah koji je, osim ukusnih jezgri ploda koje su služile za pripravljanje kolača, svojom golemom krošnjom pružao i ugodnu hladovinu. Danas su ga na slavonskim okućnicama zamijenile neke druge voćke koje zauzimaju vrlo malo prostora, a orah se preselio u nasade. I oni su, međutim, rijetki unatoč tome što ga se ne proizvodi dovoljno i što se najveće količine oraha uvoze. Razlog tomu je zapravo i njegov najveći nedostatak, a to je što se na pravi urod mora čekati 15 godina. Većina proizvođača je nestrpljiva, ne može toliko dugo čekati pa sade nešto što će im prije vratiti uloženo. Međutim, kada orah počne donositi urod, čak 90 posto tog uroda je prihod, a trošak je zanemariv.

U PLANU I KONTINENTALNI BADEM
Na orasima Perica ne planira stati. Uz njih će, kaže, posaditi i kontinentalni badem koji dobro podnosi hladnije klimatske uvjete i pogodan je za sadnju i na našem području. A prema iskustvima proizvođača, mogao bi biti solidan izvor prihoda.

- Ako se stvari poslože, preostali prostor na salašu planiramo iskoristiti za sadnju badema. Uz poljoprivredu, odlučili smo se i za dodatnu proizvodnju kako bismo popravili financijsko stanje, a podizanje trajnih nasada činilo se kao dobra ideja. Hoćemo li u tome uspjeti, pokazat će vrijeme - zaključuje.