Kućanstva zarade 86.847, a potroše 76.188 kuna

Prosječno hrvatsko kućanstvo ima raspoloživi godišnji dohodak od neto 86.847 kuna, a od toga je u 2009. godini prosječno potrošilo 76.188 kuna, stoji u istraživanju Državnog zavoda za statistiku (DZS). Najveći dio prosječne potrošnje, 32 posto, otpada na hranu i bezalkoholna pića (24.427 kuna). Na stanovanje i energente ide 10.966 kuna godišnje, što je 14,9 posto svih izdataka za potrošnju. Prijevoz prosječno uzima 8363 kuna ili 11 posto. Kategorija potrošnje ostalih dobara i usluga vrijedi ukupno godišnje 6435 kuna (8,45 posto potrošnje). Tu se ubrajaju usluge osobne njege, premije osiguranja, kupnja nakita i satova (prosječno samo 49 kuna godišnje)... Hrvatska kućanstva na odjeću i obuću godišnje potroše 5553 kune, ili 7,9 posto ukupne potrošnje.

Za rekreaciju i kulturu potroši se 4567 kuna, ili 5,99 posto ukupne potrošnje. U ovom sektoru najviše novca daje se za usluge rekreacije i kulture (1757 kuna) te za novine i knjige (1303 kune). Za pokućstvo i održavanje kuće izdvaja se godišnje 3976 kuna (5,22 posto), a samo malo manje odvaja se za komunikacije – 3919 kuna ili 5,14 posto ukupne potrošnje. Istraživači DZS-a utvrdili su da prosječna obitelj za alkoholna pića i duhan godišnje prosječno potroši 2736 kuna (3,59 posto), u restoranima i hotelima ostavi 2372 kune (3,11 posto), dok joj za zdravstvene usluge treba 2112 kune (2,77 posto). Na obrazovanje odlazi samo jedan posto prosječne potrošnje kućanstva, ili 762 kune. Ukupan novac koji je prosječno kućanstvo potrošilo bio je i te krizne 2009. godine veći nego prethodne 2008. Kontinuirani rast traje od 2005. godine, sa znatnim skokom, od gotovo 5000 kuna zabilježen 2007. u odnosu na 2006. godinu. U 2005. godini potrošene su tako 69.683 kune, u 2006. – 69.457 kuna, u 2007. – 74.004 kune, u 2008. – 74.524, a u 2009. – 76.188 kuna.

Istraživanje provedeno na reprezentativnom uzorku od 3000 kućanstava pokazuje da je u tom petogodišnjem razdoblju rasla potrošnja za stanovanje i energente (sa 9452 kune na 10.966 kuna), za prijevoz (sa 7570 na 8363 kune), kao i za ostala dobra i usluge (sa 5280 na 6435 kuna). Potrošnja za hranu i bezalkoholna pića porasla je sa 23.139 kuna 2005. godine na 24.427 kuna u 2009. godini. Prosječni dohodak kućanstava dolazio je uglavnom od nesamostalnog rada (54,5 posto), od mirovina (17,6 posto), samostalne djelatnosti (15 posto) te transfera i ostalih primitaka (12 posto). Samo 0,88 posto prihoda prosječnog kućanstva (762 kune) dolazi od dohotka od imovine. Otprilike jednako toliko (0,78 posto, 680 kune) dobiva se od naknada za nezaposlenost. Prema istraživanju, 10 posto najbogatijih kućanstava ima godišnji dohodak od 210.643 kune, dok 10 posto najsiromašnijih raspolaže sa 16.364 kune.

Stambeni kredit ima 7,9 posto kućanstava
Anketa je pokazala da je u 2009. godini 80,8 posto hrvatskih kućanstava živjelo u stanu ili kući u privatnom vlasništvu bez obveze stambenog kredita, dok 7,9 posto kućanstava otplaćuje stambeni kredit. U unajmljenom smještaju živi 4,5 posto kućanstava. Živi se većinom u kućama (73,1 posto) te stanovima (26,9 posto). Najviše stambenih jedinica, 48 posto, sagrađeno je između 1961. i 1980. godine. Prosječna stambena jedinica ima dvije sobe (45,5 posto) i tri sobe (20,7 posto).