Kreditni impuls – pokazatelj oporavka Hrvatske i eurozone

Oporavak hrvatskog gospodarstva još nije vidljiv, dok je eurozoni već uvelike prisutan, a analizirajući utjecaj kreditnog impulsa na takva kretanja analitičari PBZ-a napominju da u novonastalim uvjetima nižeg priljeva kredita stope rasta iz prethodnog razdoblja neće biti moguće ponoviti bez promjene ekonomskog modela. U Hrvatskoj je tek u trećem tromjesečju zabilježen pozitivan rast BDP-a od niskih 0,2 posto na godišnjoj razini, dok BDP eurozone (desezoniran) raste na godišnjoj razini već tri tromjesečja zaredom (na kvartalnoj razini već pet tromjesečja). Također, domaća potražnja u eurozoni već dva uzastopna tromjesečja bilježi realan rast na godišnjoj razini, a u Hrvatskoj je još uvijek u padu, navodi se u najnovijem izdanju publikacije PBZ Tjedne analize.

Unatoč pozitivnim stopama rasta kredita poduzećima i građanima u Hrvatskoj, naspram negativnih stopa kredita poduzećima i pozitivnih stopa kredita građanima u eurozoni, oporavak gospodarstva u Hrvatskoj još nije vidljiv, a u eurozoni je već uvelike prisutan. U analizi kreditnog impulsa - pokazatelja oporavka Hrvatske i eurozone, PBZ analitičari odgovaraju na pitanje kako to objasniti, posebice s obzirom da su i stope rasta ukupnih kredita privatnom nebankovnom sektoru u Hrvatskoj značajno više nego u eurozoni. Naime, krajem studenoga 2010. u Hrvatskoj su bili veći za 6,3 posto na godišnjoj razini, a u eurozoni 2,9 posto.

Postavljajući pitanje radi li se u slučaju eurozone o oporavku bez rasta kredita, tzv. "čudu feniksa", analiza navodi kako se rješenje ove zagonetke nalazi u konceptu kreditnog impulsa čiji autori tvrde da je pristup kojim se tok ekonomske aktivnosti povezuje s promjenama stanja kredita pogrešan i da je umjesto stanja potrebno razmatrati promjene priljeva kredita. Autori dokazuju da je nakon financijskih kriza oporavak domaće potražnje snažno povezan upravo s oporavkom priljeva kredita, čak i u slučajevima kada nije vidljiva veza s kretanjima stanja kredita. Time se objašnjava zašto nominalne stope rasta kredita banaka u Hrvatskoj i eurozoni ne daju pravu sliku utjecaja kreditne aktivnosti na gospodarstvo, odnosno na kretanje domaće potražnje.

Uz to, napominje, u slučaju Hrvatske potrebno je također uzeti u obzir da je na rast gospodarstva u prethodnom razdoblju iznimno velik utjecaj imalo direktno inozemno zaduživanje poduzeća i građana, priljev kojega je znao premašiti priljev kredita od domaćih banaka, kao i da je kod kretanja kredita u 2010. prisutan snažan učinak jačanja švicarskog franka na visinu portfelja kredita građanima. Kada se ova dva faktora uključe u izračun, vidljivo je da je međugodišnja stopa rasta sveukupnih kredita poduzećima i građanima (domaćih i inozemnih) bitno niža te krajem rujna iznosi manje od 1 posto, umjesto 4,7 posto koliko iznosi nominalan rast kredita domaćih banaka.

Iako je impuls u Hrvatskoj pozitivan u drugom i trećem kvartalu prošle godine, što pokazuje da se priljev kredita oporavlja, ostvarivanje visokih razina kao u razdoblju od 2005. do 2007. godine na sadašnjim razinama zaduženosti i strukture gospodarstva nije moguće ponoviti, ističe se u analizi koju potpisuje analitičarka Ana Lokin. Dodaje se da je domaća potražnja i u trećem lanjskom tromjesečju još uvijek u minusu pa njen stvarni oporavak, ako se trend rasta priljeva kredita nastavi ovim tempom, kreće tek od prvog kvartala 2011. No, i dalje se mogu očekivati stope neusporedivo niže od onih iz 'zlatnih godina', kada je rast poticao priljev kredita privatnom sektoru od domaćih banaka i inozemnih izvora. Kreditni impuls daje još jednu potvrdu već poznate teze da u novonastalim uvjetima nižeg priljeva kredita, posebno inozemnih (izvora potrošnje i investicija), a bez promjene ekonomskog modela, stope rasta iz prethodnog razdoblja neće biti moguće ponoviti, zaključuje se u analizi.