Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Sij 2010

Krediti u eurima prijetnja za istok EU

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Tomislav Pili  

Krediti u eurima prijetnja za istok EU

Istočnoeuropske banke još su u problemima, a predviđanja za financijsku industriju u državama koje će i ove godine bilježiti pad BDP-a ostaju zabrinjavajuća. Takve pesimistične prognoze izrekli su analitičari neovisne konzultantske tvrtke za makroekonomska istraživanja Capital Economics, piše Bloomberg. Prema mišljenju Neila Shearinga, analitičara za brzorastuća tržišta u toj tvrtki, likvidnost će i dalje ostati slaba u Bugarskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj te baltičkim državama Estoniji, Letoniji i Litvi. “Kreditni uvjeti u najboljem će slučaju ostati iznimno oštri”, smatra Shearing.

Nastavak pada BDP-a
Gospodarstva u tih šest zemalja nastavit će se urušavati i ove godine pa će bilježiti drugu uzastopnu godinu pada BDP-a. Takvo gospodarsko stanje dodatno će smanjiti potražnju za potrošačkim i stambenim kreditima, kazao je Shearing. Istočnoeuropske banke i njihove vlasnice iz Austrije, Italije, Njemačke i Švedske već su prošle godine prijavile porast loših kredita. Glavni razlog rasta bilo je slabljenje lokalnih valuta još 2008., što je pogoršalo servisiranje kreditnih obveza stanovništva i realnog sektora na kredite denominirane u euru. Razina loših kredita u Letoniji doseže 14,5 posto, u Estoniji 12 posto, u Rumunjskoj 11,2 posto, a u Bugarskoj 10 posto, pokazuju podaci Capital Economicsa. Najviša razina kredita denominiranih u stranoj valuti odobrena je u Letoniji, 91 posto, a slijede je Estonija sa 87 posto i Litva s gotovo 72 posto.

Visoka volatilnost
U Mađarskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj dvije trećine odobrenih kredita denominirano je u stranoj valuti. Na boljku slabe lokalne valute nisu ostali imuni ni državni proračuni. Valja podsjetiti kako je Međunarodni monetarni fond (MMF) prošle godine morao spašavati Mađarsku, Rumunjsku, Letoniju i Ukrajinu zbog nemogućnosti servisiranja vanjskog duga. Stoga bi nova kriza na istočnu Europu djelovala katastrofalno. “Još jedno značajno pogoršanje u globalnom financijskom okružju može potaknuti novi val problema za banke”, ističe Shearing. S takvim se ocjenama slaže i Michael Steinbarth, direktor u agenciji za kreditni rejting Fitch. Prema njegovu mišljenju visoka razina kreditne zaduženosti u stranoj valuti predstavlja prijetnju za financijsku stabilnost u državama istočne Europe. O volatilnosti istočnoeuropskih valuta dovoljno govori i činjenica je prosječna volatlinost jednomjesečne opcije na valutni par euro-mađarska forinta u posljednjih šest mjeseci iznosila 13 posto. Na valutni par euro-rumunjski lej volatilnost je iznosila osam posto. U isto vrijeme volatilnost valutnog para euro-švicarski franak dosegla je tek 4,2 posto, pokazuju podaci Bloomberga.


Komentari članka

Vezani članci

Nova EU pravila donose drastična poskupljenja: Jutarnja kava, citrusi i avokado postaju luksuz?

14.08.2026.

Bruxelles želi pooštriti pravila o ostacima pesticida u uvoznim poljoprivrednim proizvodima. Posljedica bi, prema analizi Europske komisije, mogla biti osjetno viša cijena hrane i manja dostupnost pojedinih proizvoda.

Urod jabuka u EU 15 posto manji; u Hrvatskoj rast od 33 posto

07.08.2026.

Urod jabuka u Europskoj uniji ove godine bit će manji za 15 posto u odnosu na prošlu, dok se u Hrvatskoj očekuje rast uroda za 33 posto, procjene su Svjetskog udruženja za uzgoj jabuka i krušaka WAPA s konferencije Prognosfruit u njemačkom gradu Constance

Ekonomija sladoleda: Koliko treba raditi za jednu kuglicu?

06.08.2026.

Koliko je kuglica sladoleda doista skupa ne ovisi samo o njezinoj cijeni, nego i o tome koliko prosječan građanin mora raditi da bi je mogao kupiti

Cijene goriva divljaju diljem Europe, Hrvatska se još i dobro drži. Evo zašto

29.07.2026.

Europa se ponovno suočava s rastom cijena goriva zbog situacije u Hormuškom tjesnacu, dok podaci pokazuju da su razlike među državama članicama Europske unije znatne. Srećom, Hrvatska je u donjem dijelu liste...

HNB: Rast hrvatskog gospodarstva u drugom kvartalu mogao bi usporiti na 1,6 posto

20.07.2026.

Realni rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju mogao bi usporiti na 1,6 posto na godišnjoj razini, dok bi rast na tromjesečnoj razini mogao iznositi 0,3 posto, procjena je Hrvatske narodne banke (HNB).

Tag cloud

  1. 2912 članka imaju tag turizam
  2. 2740 članka imaju tag hrvatska
  3. 1531 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1838 članka imaju tag svijet
  5. 1409 članka imaju tag ict
  6. 1589 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2017 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1326 članka imaju tag trgovina
  11. 1370 članka imaju tag industrija
  12. 1272 članka imaju tag investicije
  13. 1088 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1094 članka imaju tag menadžment
  15. 715 članka imaju tag tehnologija
  16. 1189 članka imaju tag EU
  17. 877 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 700 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 551 članka imaju tag porezi
  21. 380 članka imaju tag kompanije
  22. 797 članka imaju tag maloprodaja
  23. 564 članka imaju tag poticaji
  24. 529 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 713 članka imaju tag marketing
  26. 413 članka imaju tag potpore
  27. 465 članka imaju tag start up
  28. 430 članka imaju tag vlada
  29. 380 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 518 članka imaju tag dzs
  38. 457 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk