Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Sij 2010

Krediti u eurima prijetnja za istok EU

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Tomislav Pili  

Krediti u eurima prijetnja za istok EU

Istočnoeuropske banke još su u problemima, a predviđanja za financijsku industriju u državama koje će i ove godine bilježiti pad BDP-a ostaju zabrinjavajuća. Takve pesimistične prognoze izrekli su analitičari neovisne konzultantske tvrtke za makroekonomska istraživanja Capital Economics, piše Bloomberg. Prema mišljenju Neila Shearinga, analitičara za brzorastuća tržišta u toj tvrtki, likvidnost će i dalje ostati slaba u Bugarskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj te baltičkim državama Estoniji, Letoniji i Litvi. “Kreditni uvjeti u najboljem će slučaju ostati iznimno oštri”, smatra Shearing.

Nastavak pada BDP-a
Gospodarstva u tih šest zemalja nastavit će se urušavati i ove godine pa će bilježiti drugu uzastopnu godinu pada BDP-a. Takvo gospodarsko stanje dodatno će smanjiti potražnju za potrošačkim i stambenim kreditima, kazao je Shearing. Istočnoeuropske banke i njihove vlasnice iz Austrije, Italije, Njemačke i Švedske već su prošle godine prijavile porast loših kredita. Glavni razlog rasta bilo je slabljenje lokalnih valuta još 2008., što je pogoršalo servisiranje kreditnih obveza stanovništva i realnog sektora na kredite denominirane u euru. Razina loših kredita u Letoniji doseže 14,5 posto, u Estoniji 12 posto, u Rumunjskoj 11,2 posto, a u Bugarskoj 10 posto, pokazuju podaci Capital Economicsa. Najviša razina kredita denominiranih u stranoj valuti odobrena je u Letoniji, 91 posto, a slijede je Estonija sa 87 posto i Litva s gotovo 72 posto.

Visoka volatilnost
U Mađarskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj dvije trećine odobrenih kredita denominirano je u stranoj valuti. Na boljku slabe lokalne valute nisu ostali imuni ni državni proračuni. Valja podsjetiti kako je Međunarodni monetarni fond (MMF) prošle godine morao spašavati Mađarsku, Rumunjsku, Letoniju i Ukrajinu zbog nemogućnosti servisiranja vanjskog duga. Stoga bi nova kriza na istočnu Europu djelovala katastrofalno. “Još jedno značajno pogoršanje u globalnom financijskom okružju može potaknuti novi val problema za banke”, ističe Shearing. S takvim se ocjenama slaže i Michael Steinbarth, direktor u agenciji za kreditni rejting Fitch. Prema njegovu mišljenju visoka razina kreditne zaduženosti u stranoj valuti predstavlja prijetnju za financijsku stabilnost u državama istočne Europe. O volatilnosti istočnoeuropskih valuta dovoljno govori i činjenica je prosječna volatlinost jednomjesečne opcije na valutni par euro-mađarska forinta u posljednjih šest mjeseci iznosila 13 posto. Na valutni par euro-rumunjski lej volatilnost je iznosila osam posto. U isto vrijeme volatilnost valutnog para euro-švicarski franak dosegla je tek 4,2 posto, pokazuju podaci Bloomberga.


Komentari članka

Vezani članci

Cijene goriva divljaju diljem Europe, Hrvatska se još i dobro drži. Evo zašto

29.07.2026.

Europa se ponovno suočava s rastom cijena goriva zbog situacije u Hormuškom tjesnacu, dok podaci pokazuju da su razlike među državama članicama Europske unije znatne. Srećom, Hrvatska je u donjem dijelu liste...

HNB: Rast hrvatskog gospodarstva u drugom kvartalu mogao bi usporiti na 1,6 posto

20.07.2026.

Realni rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju mogao bi usporiti na 1,6 posto na godišnjoj razini, dok bi rast na tromjesečnoj razini mogao iznositi 0,3 posto, procjena je Hrvatske narodne banke (HNB).

Kako do dijela od 47 milijuna eura, dosad najpovoljnijeg izvora financiranja za poljoprivrednike?

19.07.2026.

Najavljene zajmove i kredite s kapitalnim rabatom odnosno onih s otpisom dijela glavnice, ukupne vrijednosti 47 milijuna eura, komentirala je za Agroklub Ana-Marija Špicnagel, konzultantica s gotovo 15 godina iskustva u pripremi i provedbi EU projekata u

Novina: Svaka kupnja na rate postaje kredit, potrošač će dokazivati kupovnu moć

10.07.2026.

Svi koji prodaju proizvode ili usluge na rate morat će tražiti licencu HNB-a da su sposobni procijeniti kreditnu sposobnost

Buljan: Novi nameti poskupjet će online kupnju, trošak će snositi potrošači

02.07.2026.

Novi fiksni carinski namet na pakete iz zemalja izvan Europske unije, iako je zamišljen kao obveza platformi i prodavatelja, u konačnici će najvjerojatnije platiti potrošači.

Tag cloud

  1. 2891 članka imaju tag turizam
  2. 2729 članka imaju tag hrvatska
  3. 1518 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1820 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1584 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2010 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1363 članka imaju tag industrija
  12. 1265 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1090 članka imaju tag menadžment
  15. 703 članka imaju tag tehnologija
  16. 1186 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 697 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 544 članka imaju tag porezi
  21. 371 članka imaju tag kompanije
  22. 795 članka imaju tag maloprodaja
  23. 560 članka imaju tag poticaji
  24. 711 članka imaju tag marketing
  25. 409 članka imaju tag potpore
  26. 524 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 430 članka imaju tag vlada
  28. 460 članka imaju tag start up
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 516 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 515 članka imaju tag dzs
  38. 454 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk