Kreću projekti teški pola milijarde eura

Tvrtka HŽ Infrastruktura (HŽI), koja upravlja hrvatskim željezničkim prugama, ju restrukturiranju je koje bi joj trebalo omogućiti dugoročnu financijsku stabilnost i efikasnije poslovanje. Ulaskom u EU otvorila se i velika prilika za korištenje novca iz Bruxellesa za obnovu i ulaganje u infrastrukturu koju ova tvrtka uvelike koristi. Kakva situacija je trenutno na željeznicama i što se može očekivati u narednom razdoblju, razgovaramo s Ivanom Kršićem, predsjednikom Uprave HŽ Infrastrukture.

Kako napreduju radovi na pruzi Dugo Selo - Križevci?
Radovi na ovom trenutno najvećem građevinskom projektu u Hrvatskoj vrijednom 1,25 milijardi kuna napreduju prema planu. S radovima se započelo u srpnju prošle godine, a zbog vremenskih uvjeta u siječnju radovi su izvođeni sa smanjenim intenzitetom, no sada su se aktivnosti ponovno intenzivirale. Ono što slijedi je faza posebne regulacije prometa. Konkretno to znači da će putnici na pojedinim relacijama između Dugog Sela, Vrbovca i Križevaca umjesto vlakom biti prevoženi autobusima. No, vjerujemo kako će javnost i putnici imati razumijevanja za ove privremene mjere jer će završetkom projekta putovanje vlakom na ovoj relaciji biti znatno ugodnije i brže. Uz već spomenutu obnovu postojećeg i izgradnju drugog kolosijeka, projektom je obuhvaćeno i niz drugih velikih građevinskih zahvata. Izvodit će se veće rekonstrukcije postojećih kolodvora Dugo Selo, Vrbovec i Križevci, a izgradit će se novi kolodvor Gradec. Uz rekonstrukciju sedam postojećih, gradi se i šest novih mostova dok će 17 željezničko cestovnih prijelaza biti zamijenjeno s 12 križanja u dvije razine, a dva pješačka prijelaza zamijenit će novi pothodnici.

Kakve su generalno hrvatske perspektive za obnovom željezničke infrastrukture novcem iz EU?
Vrlo pozitivne. Hrvatska ima veliku priliku da znatan dio željezničke mreže i infrastrukture obnovi europskim novcem. Modernizacija zahtijeva velika ulaganja i upravo zato smo u HŽ Infrastrukturi maksimalno orijentirani da pripremimo i realiziramo što više projekata koji će biti sufinancirani europskim novcem. Koliko ćemo biti uspješni u povlačenju novca ovisi o više čimbenika. Osim nas, koji smo izravno uključeni u cijeli proces od početka do kraja, još je niz institucija i instanci s kojima usko moramo surađivati, primjerice u ishođenju svih potrebnih odobrenja i dozvola, otkupa zemljišta i slično. Stoga je nužna promptna suradnja na svim razinama. Nakon višegodišnjih opsežnih priprema dokumentacije u ovoj nas godini očekuju postupci javne nabave za više projekata procijenjene investicijske vrijednosti od 500,2 milijuna eura.

Koji značajniji projekti su tu uključeni?
U ovom trenutku najspremniji EU sufinancirani projekt je projekt Modernizacije i elektrifikacije dionice Zaprešić - Zabok ukupne procijenjene vrijednosti 80,8 milijuna eura. Prije nekoliko dana Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture zaprimilo je potvrdu JASPERS-a o pripremljenosti projekta čime je napravljen važan korak u proceduri odobravanja projekta. Pokretanje postupka javne nabave za sve radove planirano je u prvom kvartalu 2017. Po završetku modernizacije brzim vlakovima trebat će 50 posto, a putničkima 30 posto manje vremena za prelazak te dionice. Time bi se stvorili i preduvjeti za uključivanje tih vlakova u sustav gradsko-prigradskog prometa grada Zagreba. Osim ovog projekta, u pripremi je i projekt Modernizacije i elektrifikacije dionice Vinkovci - Vukovar ukupne procijenjene vrijednosti 71,8 mil. eura. Tijekom 2017. očekuju se i postupci nabave za dva CEF projekta koje HŽ Infrastruktura priprema i provodi s Lučkom upravom Rijeka. Radi se o Rekonstrukciji željezničkog kolodvora Rijeka Brajdica i izgradnji intermodalnog kontejnerskog terminala Brajdica, ukupne procijenjene vrijednosti 35,5 milijuna eura. Drugi projekt je Rekonstrukcija željezničkog kolodvora Rijeka i igradnja intermodalnog terminala Zagrebačka obala, procijenjene vrijednosti 31,6 milijuna eura. Intenzivno se radi i na pripremi dokumentacije za najveći željeznički infrastrukturni projekt, rekonstrukciju dionice Križevci - Koprivnica - državna granica čija je ukupna vrijednost 300 milijuna eura.

Da li s ove pozicije i ovog trenutka možete procijeniti kada bi prosječna brzina na hrvatskim prugama mogla biti iznad 100 km/h?
Činjenica je da u posljednja dva desetljeća na hrvatskim prugama, osim količine prometa, padaju i brzine. Uštede koje planiramo postići restrukturiranjem preusmjeriti će se u intenzivnije održavanje infrastrukture jer sredstva koja imamo nisu dostatna za sve nužne obnove. No, brzina prometovanja ne ovisi samo o stanju pruga nego i o voznom redu te tehničkim kapacitetima i interesima prijevoznika. Nakon provedbe započetih i planiranih projekta na 50 posto međunarodnih koridora brzina će biti veća od 100 km/h.
'Račune sam platio svojim novcem'

Proteklih tjedana je bilo govora o neracionalnom trošenju za reprezentaciju u vašoj tvrtki, a prozivalo se i vas osobno?
To je bio jedan školski primjer pokušaja diskreditacije na osobnoj razini pod svaku cijenu. U medije su plasirana dva računa koja sam platio kompanijskom karticom. Kao to sam i prije rekao, navođenjem svoga imena na poleđini računa, isto se tretira kao osobna potrošnja, a ne reprezentacija na račun tvrtke. Zbog internog propusta troškovi mi nisu bili obustavljeni s plaće, a ja sam, ne čekajući ispravak tog propusta, osobno podmirio račune. Pokazalo se da su propust napravile službe u HŽI-u koje nisu na ispravan način obračunale spomenute račune, to je potvrdila i interna kontrola koja je provjerila cijeli slučaj. Puštanje u javnost ta dva računa napravljeno je s ciljem difamiranja mene kao profesionalca, te u cilju skretanja pozornosti s poslovnih rezultata u posljednjih osam mjeseci, koliko sam na čelu Uprave HŽ Infrastrukture. Usporedbe radi - troškovi reprezentacije u prijašnjim godinama su, blago rečeno, začudni za tvrtku koja je korisnik državnog proračuna. Sličnih pokušaja diskreditacije i pritisaka je bilo još, ovih dana svjedočimo da su neki upravo u tijeku, a zasigurno će ih biti još i u budućnosti.