Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Stu 2014

Kreće masovna deblokada računa građana i obrtnika

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Suzana Varošanec  

Kreće masovna deblokada računa građana i obrtnika

Ovršno sudstvo, kako stoje stvari, moglo bi krenuti u ekspresni zakonski obračun sa starim ovrhama koje predugo drže zarobljene u blokadi građane dužnike, i to na jednostavan način.

Naime, suci su po službenoj dužnosti već počeli donositi prva rješenja na kojima piše da se obustavlja ovrha na novčanim sredstvima dužnika. To se zbiva po Ovršnom zakonu, bez održavanja sudskog ročišta i bez inicijative stranaka, pa strankama u postupku sa suda stižu nova i u dosadašnjoj praksi nepoznata rješenja, što je mnogima još uvijek neobjašnjivo. No, logika je ovdje sljedeća: dok god sudac ne donese rješenje o obustavi ovrhe ona je u tijeku, a ako se prisilna naplata ne može provesti jer dužnik nema novca i duže je blokiran, ovrha ipak ne može biti obustavljena sama od sebe, tj. bez sudskog rješenja. Ovrha na novčanim sredstvima, ako se provodi po ovršnom rješenju koje je donio sud, po Ovršnom zakonu ne može vječno trajati, nego je sud mora obustaviti.

Zakonsko uporište
U prvim konkretnim slučajevima to se i događa pojedinim blokiranim građanima, među kojima Fina vodi i obrtnike. Koliko je takvih rješenja doneseno, trenutačno je nemoguće doznati s obzirom na to da je riječ o novosti u sudskoj praksi, no Poslovni dnevnik dobio ih je više na uvid. Potvrđuje se i da je u primjeni 'uskrsnulo' ovršno rješenje koje je godinama bilo na snazi. Ono najvažnije, sudovi ga nisu primjenjivali, iako su morali. Isto tako nejasno je i zašto to tad nisu činili, kao i zašto to sad čine. No, kako nam je potvrdio sudac Vrhovnog suda Đuro Sessa, misterije nema. Prema Sessi, razlog vjerojatno leži u tome što sudovi nisu imali potrebnu informaciju. Za obustavu inače postoji zakonsko uporište - to je istek zakonskog roka u kojem se vjerovnik nije mogao namiriti prisilnom naplatom na novčanim sredstvima građana (do 2011. izravno kod banaka, a kasnije na Fini).

U rješenjima kojima se obustavlja provedba ovrhe, suci se sada pozivaju na članak 180. Ovršnog zakona. Usput rečeno, tog članka u novome zakonu od 1. rujna više nema, dok je cijela stvar višestruko zanimljiva. Između ostalog i zbog ogromnog efekta koji je primjena mogla imati na volumen blokada, koji bi svakako bio manji. U blokadi je, naime, danas rekordan broj građana - njih 318.592 duguje 28,99 milijardi kuna, no gotovo tri četvrtine blokiranih građana upravo su oni u dugotrajnoj blokadi. Pritom je prežit broj blokiranih građana iz razdoblja koje pokriva ovo zakonsko rješenje, s time da je primjena navedene odredbe izostala. Sedam godina ipak ona je bila na snazi, sve od 2005. do sredine listopada 2012. zakonodavac je smatrao da vjerovnik na ovaj način ne može vječno u šaci držati dužnika.

Prednost u naplati
Tako su i sam rok za prisilnu naplatu na ovom predmetu ovrhe regulirala čak tri Ovršna zakona (2005., 2008. i 2012.), ali s razlikama u trajanju. Pritom je iz svih odredbi vidljivo da su sudovi trebali obustaviti ovrhe koje se nisu provele po blokiranim računima: po zakonu iz 2005. nakon 6 mjeseci, po zakonu iz 2008. nakon 12 mjeseci, a po zakonu iz 2012. nakon 3 mjeseca. U takozvanim pasivnim ovrhama na ovaj se način dužnik oslobađa starih obveza. Iako to može unijeti poremećaje, pa i nepravde među vjerovnicima jer prednost u naplati dobivaju mlađi vjerovnici u odnosu na starije, vruće je pitanje hoće li umjesto neučinkovite ovrhe na računima vjerovnici ubuduće prakticirati namirenje na drugoj vrsti imovine.
Kasno paljenje

Zašto sudovi sad reagiraju?

Ovršni zakon je od 2005. do 2012. predviđao da će sud obustaviti ovrhu na računu ako ovrha nije provedena protekom 6 mjeseci, a od 2008. godine protekom 12 mjeseci, kaže odvjetnik Mićo Ljubenko. Zašto to sudovi nisu tada provodili, teško je reći, kaže, iako se time uzrokovala dugotrajna blokada računa građana i pravnih osoba. "Sada su sudovi počeli donositi rješenja o obustavi dugotrajnih ovrha, temeljem članka 180a. OZ-a koji se primjenjuje na ovrhe iz tog razdoblja. Nije jasno što je razlog da sudovi sada primjenjuju zakon, koji su mogli primjeniti i prije nekoliko godina."


Komentari članka

Vezani članci

Fiskalizacija 2.0: Od 2027. i paušalci moraju izdavati eRačune

27.07.2026.

Od 1. siječnja 2027. i poduzetnici izvan sustava PDV-a, obrtnici, paušalci i proračunski korisnici moraju izdavati i fiskalizirati eRačune

Kako do dijela od 47 milijuna eura, dosad najpovoljnijeg izvora financiranja za poljoprivrednike?

19.07.2026.

Najavljene zajmove i kredite s kapitalnim rabatom odnosno onih s otpisom dijela glavnice, ukupne vrijednosti 47 milijuna eura, komentirala je za Agroklub Ana-Marija Špicnagel, konzultantica s gotovo 15 godina iskustva u pripremi i provedbi EU projekata u

HUP protiv poreza na ekstraprofit: Kažnjava se poduzetnički rizik i uspjeh

26.06.2026.

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) upozorava u četvrtak kako bi uvođenje poreza na prekomjernu dobit poslalo negativan signal domaćim i stranim investitorima, dok Hrvatska dovršava proces pristupanja OECD-u.

Istarski poduzetnici zatražili više od 28 milijuna eura kredita, dio sredstava već je gotovo potrošen

26.06.2026.

Kroz kreditnu liniju "Poduzetnik Istarska županija 2025." dosad je obrađen 151 zahtjev za dodjelom poduzetničkih kredita i zatražen iznos veći od 28,1 milijuna eura, izvijestila je u četvrtak Istarska razvojna agencija IDA.

Paušalac ili d.o.o.: što se više isplati nakon reforme

07.06.2026.

Računica pokazuje da kod prihoda od 60 tisuća eura d.o.o. postaje povoljniji tek ako stvarni godišnji troškovi prijeđu oko 36.600 eura

Tag cloud

  1. 2893 članka imaju tag turizam
  2. 2730 članka imaju tag hrvatska
  3. 1519 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1820 članka imaju tag svijet
  5. 1406 članka imaju tag ict
  6. 1584 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2010 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1363 članka imaju tag industrija
  12. 1265 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1090 članka imaju tag menadžment
  15. 704 članka imaju tag tehnologija
  16. 1186 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 698 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 545 članka imaju tag porezi
  21. 371 članka imaju tag kompanije
  22. 795 članka imaju tag maloprodaja
  23. 560 članka imaju tag poticaji
  24. 711 članka imaju tag marketing
  25. 409 članka imaju tag potpore
  26. 524 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 430 članka imaju tag vlada
  28. 461 članka imaju tag start up
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 374 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 516 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 515 članka imaju tag dzs
  38. 454 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk