Krađa u tvrtki: Osim što pretrpe štetu, poduzetnici moraju platiti PDV na manjak!

Poduzetnici se u svom poslovanju, osim s raznim preprekama, susreću i s krađama, kako od nepoznatih osoba tako i od radnika. Pod radnicima smatram sve zaposlenike bez obzira na funkciju koju obavljaju i vrstu ugovora koji imaju s poslodavcem: o radu, menadžerski, o djelu, studentski ili sličan ugovor. Krađe općenito, a tako i krađe radnika mogli bismo podijeliti na tri vrste: jednostavne, kompleksne i sofisticirane. U jednostavne krađe možemo svrstati krađu robe/materijala sa skladišta ili trgovine poslodavca, krađu uredskog materijala, sredstava za čišćenje i higijenskog pribora, naplatu od kupca za svoj račun, upotrebu opreme i resursa poslodavca za vlastiti račun.

Igra s dobavljačima
Kao da nije dovoljno otkriti da vas netko u tvrtki potkrada, poduzetnik će na manjak platiti PDV, i to bez obzira na to što je krađa prijavljena MUP-u i počinitelj poznat te protiv njega podnesena kaznena prijava. Ako je kaznena prijava podnesena protiv nepoznatog počinitelja, poduzetnik nije dužan zaračunati PDV i manjak može mirno otpisati.
Kompleksnije krađe su one koje najčešće uključuju dobavljače robe i usluga, a to su potvrđivanje preuzimanja robe dobavljaču mada nije dostavljena te ovjera računa za koje poslovi nisu obavljeni. Nakon takvih radnji dobavljač i radnik podijele protupravno stečen novac, a poslodavac je znatno oštećen. Osim opisanih makinacija, kompleksnije krađe su i pronevjere. U pronevjerama novac se najčešće prenosi na račune koji nisu poslovni računi dobavljača, a u poslovnim knjigama prijenosi sredstava prikazuju se kao plaćanje obveza prema dobavljačima ili se prikazuju fiktivni troškovi kao troškovi prilikom obavljanja obveza iz ugovora o radu, kao npr. putni nalozi koji se podnose poslodavcu. Sofisticirane krađe ulaze u domenu poslovne špijunaže i to su prodaje baza kupaca konkurenciji, krađa i odavanje poslovnih tajni konkurenciji, preusmjeravanje kupaca konkurenciji. One se ujedno i najteže otkrivaju, a znaju dovesti do ogromnih šteta za poduzetnika, čak i do propasti. Dokazivanje odgovornosti kod tih krađa teško je ako kod poduzetnika nije jasno određeno tko ima pristup kojim informacijama te ako nisu uvedene mjere za praćenje kopiranja i distribuiranja podataka.

Složeno dokazivanje

Bez obzira na to s kakvim se vrstama krađa susreće poduzetnik, nužno je uspostaviti sve kontrolne u svrhu otkrivanja i sprječavanja krađa koje stoje na raspolaganju poduzetniku. Praksa pokazuje da su u društvima koja imaju mjere sprječavanja rizika od krađe te kada je svima jasno i transparentno da se te mjere provode krađe manje prisutne. Te mjere također pomažu u otkrivanju odgovornih osoba za krađe kao i u dokaznom postupku protiv odgovornih osoba. Naime, naknada štete poduzetniku koji je pretrpio štetu nije moguća bez provođenja dokaznog postupka, osim u slučaju priznanja i nagodbe s osobom odgovornom za krađu. Prilikom donošenja mjera potrebno je obratiti pozornost na odredbe Zakona o zaštiti osobnih podataka te da se uvedenim mjerama ne krše prava na privatnost radnika.

Zakonski propisi nalažu da ako se radnici snimaju tijekom radnih procesa, to mora biti jasno naznačeno na ulazu u radne prostorije ili bi se to smatralo nedopuštenim snimanjem radnika.

PRONEVJERA SE NAJČEŠĆE SPRJEČAVA propisivanjem postupka plaćanja i određivanjem limita za samostalno potpisivanje naloga platnog prometa te stalnim usporedbama i usklađivanjem stanja s dobavljačima.
Također, preporučamo poduzetnicima da svoje radnike izvijeste prilikom otvaranja računa za elektroničku poštu da poslodavac ima pravo pregledavati elektroničku poštu koja pristiže i odašilja se s poslovnog računa. Poduzetnik bi također trebao donijeti interni pravilnik o poslovnoj tajni kako bi se osobama koje barataju poslovnim podacima i koje imaju pristup poslovnim informacijama jasno iznijelo koji se podaci smiju kome i na koji način distribuirati. Ako taj pravilnik postoji, olakšani su dokazivanje odavanja poslovne tajne i naplata nastale štete od odgovornih osoba.

Opće odredbe o poslovnoj tajni navedene u ugovoru o radu ili menadžerskom ugovoru često nisu dovoljne da bi se sa sigurnošću ustvrdilo da je radnik bio upoznat s činjenicom da neke podatke ne smije otkrivati neovlaštenim osobama, pa se zahtjevi za naknadu štete često odbacuju. Pronevjere se najčešće sprječavaju propisivanjem postupka plaćanja i određivanjem limita za samostalno potpisivanje naloga platnog prometa i stalnim usporedbama i usklađenjima stanja s dobavljačima.

Što kad se krađa otkrije

Kada se krađa otkrije, poduzetnik se nađe pred izazovom kako otkriti osobe odgovorne za nju i nastalu štetu, kako dokazati odgovornost te u konačnici kako naplatiti štetu.
PODUZETNICIMA JE ČESTO VAŽNO da otkriju počinitelja prije kaznene prijave i da štetu saniraju bez vođenja postupka. Razlog su troškovi, ali i bojazan od sumnji u propuste sigurnosti u tvrtki i gubitak povjerenja klijenata.
Ako je riječ o krađi za koju se pretpostavlja da ju je počinio radnik, najčešće ga se pokušava otkriti prvo internim sredstvima koja su na raspolaganju poduzetniku kao što su razgovori s radnicima koji sudjeluju u poslovnom procesu u kojem je krađa otkrivena, pregledavanje snimki kamera, pregled poslovne elektroničke pošte, interne revizije poslovne dokumentacije i sl. Interna sredstva biraju se ovisno o vrstama krađe. Ako se internim sredstvima ne može detektirati počinitelj krađe, često se koristi uslugama detektivske agencije prije podnošenja ka znene prijave protiv nepoznatog počinitelja.

Naime, poduzetnicima je često važno da prije podnošenja kaznene prijave otkriju počinitelje te da štetu pokušaju sanirati bez većih troškova vođenja postupka. Osim tih troškova, često je razlog takvog postupanja, posebno kod sofisticiranih krađa, sprječavanje da u javnost dođe informacija da su iskorišteni sigurnosni propusti u društvu, što bi moglo potaknuti gubitak povjerenja klijenata u poduzetnika. To je posebno izraženo kod pružatelja financijskih, računovodstvenih, savjetodavnih i sličnih usluga. Ako i ta mjera ne pomogne u otkrivanju počinitelja, najčešće se podnosi kaznena protiv nepoznate osobe te se tada državne službe (MUP, DORH) uključuju u otkrivanje počinitelja.

Porezni aspekti štete
PREPORUČUJEMO PODUZETNICIMA da svoje radnike izvijeste da pri otvaranju računa za e-poštu poslodavac ima pravo pregledavati elektroničku poštu koja pristiže i šalje se s poslovnog računa.
Najčešće poduzetnici kombiniraju interna sredstva za identificiranje počinitelja krađe i kaznenu prijavu protiv nepoznatog počinitelja te se u suradnji s djelatnicima MUP-a otkriva počinitelj. Ono što najviše pogađa poduzetnike su porezni propisi, koji propisuju da manjak koji tereti odgovornu osobu podliježe oporezivanju PDV-om i to bez obzira na činjenicu da je krađa prijavljena MUP-u i da je o tome sastavljen policijski zapisnik.

Naime, ako je identificiran počinitelj i protiv njega podnesena kaznena prijava, smatra se da će mu poduzetnik ispostaviti račun za ukradenu robu i tražiti naplatu. Ako je kaznena prijava podnesena protiv nepoznatog počinitelja, do trenutka njegova otkrivanja poduzetnik nije dužan zaračunati PDV te može otpisati robu/materijal/inventar bez plaćanja PDV-a. Naravno to je primjenjivo za ukradene materijalne stvari. Zbog tih odredbi u Zakonu o PDV-u česte su kaznene prijave protiv nepoznatih počinitelja, a naknadno se u policijskom postupku iznose dokazi protiv pojedinih osoba ili informacije koje otkrivaju počinitelja.

Na taj način odgađa se obveza podmirenja PDV-a do podizanja optužnice, odnosno presude u kojem je presuđena i naknada štete. Ako se dogodila pronevjera, šteta predstavlja porezno priznati trošak ako o tome postoje odgovarajući dokumenti. Naknada štete nema elemente isporuke, pa se kod pronevjere, krađe podataka, odavanja poslovne tajne ili prijevare s dobavljačima ne oporezuje porezom na dodanu vrijednost. S obzirom na to da je nastala šteta u poslovnim knjigama priznavana kao trošak poslovanja, naplata štete treba se u poslovnim knjigama priznati kao prihod razdoblja.

Izvanredni otkaz

Bez obzira o kakvoj je krađi riječ, svaka od njih nanosi štetu poduzetniku. Ako je počinitelj radnik, ta krađa nepovratno narušava povjerenje poslodavca prema radniku, što dovodi do izvanrednog otkaza ugovora o radu. Često je to nepopularna tema, posebno kod manjih krađa. Naime, u komentarima ispod članaka često se staje na stranu radnika koji je dobio otkaz zbog ‘zanemarive’ krađe od poslodavca. Odmah se počinju spominjati uvjeti koje su ugovorili poslodavac i radnik, kako je radnik bio potplaćen te da nije imao drugog izbora nego potkradati poslodavca, da tako i treba i sl. Pritom se zaboravlja da su poslodavac i radnik sklopili određeni ugovor o radu i da su ga se obje strane dužne pridržavati i to ne samo nekih odredbi.

NAPLATA ŠTETE Putem osiguranja ili od počinitelja

Putem osiguranja ili od počinitelja Poduzetnici koji su osigurani od krađe, što uključuje i krađe od radnika, moraju pripaziti da poštuju opće uvjete police osiguranja i prijave štetu na točno propisan način i u propisanom roku. U protivnom, osiguravatelj ima pravo odbiti isplatiti štetu. Otkrije li se počinitelj, poduzetnik koji je naplatio štetu od osiguranja više ne može potraživati naknadu štete od počinitelja jer je to regresno nakon isplate štete preneseno na osiguravatelja. Ako šteta kojim slučajem nije isplaćena prema prijavljenoj šteti, poduzetniku koji je pretrpio štetu i dalje pripada pravo naplate štete od počinitelja.

Prema Zakonu o radu radniku je moguće izvanredno otkazati ugovor o radu zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge važne činjenice zbog koje nastavak radnog odnosa nije moguć. Smatram da je krađa od poslodavca vrlo važna činjenica zbog koje nastavak radnog odnosa nije moguć. Kod krađe je definitivno svako povjerenje između poslodavca i radnika nepovratno narušeno i otkaz kod dokazane krađe je neizbježan, osim ako poslodavac uvaži neke okolnosti koje opravdavaju radnika te svojom procjenom ustvrdi da je to izolirani slučaj koji se više neće ponavljati. Mada izvanredni otkaz u slučaju krađe izgleda jednostavan, najčešće je vrlo kompleksan i potrebno je provesti točan postupak.

Poslodavac je dužan u roku od 15 dana od saznavanja činjenica radniku uručiti otkaz. U tom otkazu potrebno je dobro obrazložiti koje su činjenice dovele do izvanrednog otkazivanja ugovora o radu te pružiti radniku mogućnost na pravni lijek (zahtjev za zaštitu prava) u roku od 15 dana. Česta je situacija da radnik u takvim situacijama odbija primiti otkaz. Prema odredbama Zakona o parničnom postupku tada se otkaz uručuje preporučenom poštom s povratnicom na adresu prebivališta ili boravišta radnika. Ako je ta dostava neuspjela, dostava otkaza se prema odredbama istog zakona obavlja putem oglasne ploče poslodavca i smatra se obavljenom nakon isteka roka od osam dana od postavljanja otkaza na oglasnu ploču.

Osim izvanrednog otkaza ugovora o radu, česta je situacija da se kod otkazivanja ugovora o radu zbog krađe sklapa sporazum o raskidu ugovora o radu koji uključuje i naknadu štete. U ovoj situacije važno je imati na umu da se sporazum treba postići u roku od 15 dana od saznavanja činjenica koje su razlog za izvanredni otkaz kako se ne bi izgubila mogućnost davanja izvanrednog otkaza počinitelju krađe.