KOŠARICA: Hrvati u siječnju kupovali 13,7 posto manje nego lani

Slutnja da su građani značajno srezali kupnju od početka godine konačno je dobila i službenu potvrdu. U siječnju je promet u trgovinama realno pao čak 13,7 posto u odnosu na isti mjesec lani, pokazuju podaci DZS-a. To je najveći pad maloprodaje u posljednjih deset godina.

Kupuje se najnužnije
Analitičari RBA smatraju da je tako snažan pad prometa posljedica nepovoljnog gospodarskog okruženja, odnosno smanjenog optimizma potrošača. - Međutim, značajan utjecaj imali su i određeni specifični čimbenici. To se prvenstveno odnosi na zabranu rada trgovina i manji broj radnih dana u usporedbi s prošlogodišnjim siječnjem - objašnjavaju u RBA. Građani su počeli manje kupovati i prije nego se zahuktala kriza. Životni standard najprije je nagrizla rekordna inflacija prošle godine i po prvi put u sedam godina kućanstva su srezala potrošnju svih proizvoda koji se koriste u domaćinstvu. Indeks potrošnje hrvatskih kućanstava Centra za istraživanje tržišta GfK pokazao je da su Hrvati zbog velikog rasta cijena prošle godine smanjili potrošnju u svim segmentima - od higijenskih do neesencijalnih proizvoda (sokovi, mliječni deserti i čokolade), do osnovnih prehrambenih proizvoda kao što su mlijeko i ulje, ali i ostalih neophodnih proizvoda u kućanstvu poput deterdženta, zubne paste i sredstva za čišćenje.

Dnevnik 1500 kućanstava
Istraživanje GfK pokazalo je da su prosječne cijene robe široke potrošnje lani u odnosu na 2007. poskupile za čak 19,1 postotnih poena. Zbog toga Hrvati su smanjili količinsku potrošnju tih proizvoda za 5,3 postotnih poena. Riječ je o očitom padu kupovne moći zbog rasta cijena koji je natjerao većinu građana da reduciraju potrošnju. Indeks potrošnje hrvatskih kućanstava GfK od 2000. prati na temelju dnevnika u koji 1500 kućanstva svakodnevno upisuju detaljne informacije o svakom proizvodu koji su kupili. U situaciji kada hrvatska kućanstva čak 32 posto mjesečnih prihoda troše na prehranu najveći udar na životni standard je bilo kakav rast cijena u tom segmentu. Istraživanje GfK pokazalo je u upravo u košarici osnovnih prehrambenih proizvoda u posljednjih sedam godina najveći rast prosječnih cijena i ozbiljan pad kupljenih količina. Naime, prosječne cijene osnovnih prehrambenih proizvoda kao što su ulje i mlijeko lani su odnosu na 2007. poskupjele za čak 15,7 postotnih poena, dok je količinska potrošnja tih proizvoda pala za 5,6 postotnih poena.

Loše prognoze
Kod higijenskih proizvoda količinski pad potrošnje još je drastičniji pa su kućanstva lani za 12,9 postotnih poena smanjila potrošnju proizvoda kao što su deterdženti za rublje i suđe, sapuni, zubne paste, šamponi i sredstva za čišćenje u kućanstvu.

Trend smanjene potrošnje očekuje se i idućih mjeseci, a ova godina, procjenju analitičari RBA, donijet će pad trgovine od čak pet posto.