Kontejnerom koji su dobili za otpremninu pokrenuli posao s prihodom od 1,6 mil. eura

Posao s podzemnim odlaganjem smeća više asocira na mafijaške poslove iz holivudskih filmova nego na naprednu industrijsku granu, no europska praksa pokazuje da je riječ upravo o tome. Projekt podzemnih kontejnera za smeće zagrebačke tvrtke STP, koja zastupa finsku tvrtku Molok, u Velikoj Gorici pionirski je korak u suvremenom gospodarenju otpadom na ovim prostorima. Iako je riječ o vrlo naprednom projektu tvrtke koja je danas respektabilna u svojoj branši, sam razlog osnutka tvrtke STP je i te kako filmski, štoviše pomalo i bizaran. Naime, otac današnjeg direktora tvrtke, ing. Željko Brnčić, radio je u trgovačkoj tvrtki koja se bavila prodajom kamiona i opreme. Kada je tvrtka propala, ostala je Brnčiću dužna veći iznos neisplaćenih plaća, provizija i ostalih troškova. Vlasnici te tvrtke, u nedostatku novca, došli su na originalnu ideju kako odštetiti svojeg zaposlenika – skinuli su pres-kontenjer s komunalnoga kamiona iz svoje ponude i procijenili da je to vrijednost koja odgovara dugu. Željko Brnčić je u nevjerici, ne imavši drugih opcija, prihvatio otpremninu. No ubrzo je došao na ideju da sa sinom, tadašnjim studentom stomatologije, Markom, okuša sreću u komunalnom biznisu. Prema riječima Marka Brnčića, krenulo se u Sizifov posao uvjeravanja kompanija da s takvim pres-kontejnerom mogu profitirati.

Priznanje EU
“Josip Lokobauer je u Plivi devedesetih napravio elaborat o uštedama koju donosi upotreba pres-kontejnera, primjer Plive slijedili su Franck, TDZ, Kraš i mnoge druge domaće kompanije koje su uvidjele sve prednosti takvog načina gospodarenja otpadom. Danas je gotovo nezamislivo organizirati privremeno skladištenje otpada bez pres-kontejnera. Pres-kontejneri su danas ono što će Molok biti sutra”, kazao je Brnčić i osvrnuo se na podatak kako danas više ne postoji trgovački lanac ili industrijski pogon koji ih ne koristi. STP danas ima više stotina pres-kontejnera “instaliranih” u čitavoj Hrvatskoj. Posao sa sofisticiranim odlaganjem otpada donio je STP-u, prema podacima Poslovne.hr, u 2004. oko milijun eura prihoda, a 2008. prihod je narastao na 1,6 milijuna eura.

Nakon principata u kontejnerima prešama STP se orijentirao na sustave Molok koji su, prema riječima Marka Brnačića, budućnost sve urbaniziranijih društvenih zajednica. Pioniri takvog odlaganja otpada u Hrvatskoj su Velika Gorica i Koprivnica. “Velikogoričke tvrtke VG čistoća i VG poduzetnički centar odlučile su slijediti europske ekološke smjernice ‘downsizinga’, pa je u sklopu projekta Europske unije ‘Waste No Waste’ te potporu države i regionalne i lokalne uprave ostvareno pravo na financiranje komunalne opreme iz programa PHARE 2006 CBC Adriatic. Nabavljeno je trideset podzemnih kontejnera Molok za odvojeno skupljanje reciklažnih sirovina, stakla, PET i papira, koji su postavljeni na deset strateških mjesta u gradu”, naveo je Marko Brničić, direktor STP-a.

Filozofija otpada
Iako se STP već devetnaest godina bavi naprednim gospodarenjem otpadom, taj je projekt bio prvi veliki podzemni posao zagrebačke tvrtke. “Ljudi se boje novina, pogotovo ako je to novo u startu nešto skuplje unatoč činjenici da je u konačnici riječ o velikoj uštedi. Vjerujem da će primjeri Velike Gorice i Koprivnice biti dobri pokazni primjeri kako se vrlo učinkovito može gospodariti komunalnim otpadom i reciklažnim sirovinama”, kazao je Brnčić. Njegova tvrtka nastala je početkom devedesetih godina, a djelatnost joj je servis, trgovina i promet (što označava i kratica STP) sekundarnim sirovinama i pratećom komunalnom opremom. Kao veliku prednost svoje tvrtke Brnčić ističe potpuno hrvatsko vlasništvo, “know-how”, tj. konzaltinig – izradu jedinstvenih projekta prema zahtjevu klijenta i ponuda kompletnih sustava, a ne samo pojedinačne opreme.

Primjer takvih rješenja posebno je vidljiv na jadranskim otocima. Marko Brnčić je posebno ponosan na izvedbene projekte na otocima Mljetu, Braču i Kornatima. Ova se tvrtka od većine ostalih u branši izdvaja zbog svoje usmjerenosti na nove tehnologije kao što su bili pres-kontejneri, ekološki plutajući pontoni, kvalitetne kante za komunalni otpad iz kojih nema neugodnih mirisa ili pak već spomenuti sustav podzemnog prikupljanja otpada Molok koji se može instalirati i u moru. Na ideju revolucionarnog skupljanja i privremenog skladištenja otpada došao je 1985. godine Finac Veikko Salli. “Hotelijer Salli našao je rješenje za goleme količine otpada oko svoga hotelskoga kompleksa, koje su svakodnevno narušavale vizualni identitet, kao i percepciju okruženja u oku njegovih gosti. Molok nije samo posuda za odlaganje otpada, on je filozofija koja mijenja naš dosadašnji način života i eliminira ga kao štetan i neefikasan”, kazao je Marko Brnčić