Koliko je Hrvatska bogata u odnosu na ostatak EU i regiju? Pogledajte usporedbu

HRVATSKA spada među najsiromašnije države EU, pokazuju podaci o medijalnom dohotku po stanovniku korigiranom za razlike u cijenama među državama. Puno je bogatija od država koje su geografski blizu, ali nisu dio EU, kao što je Srbija, Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija.

Gledajući od 2010., neke zemlje su postale bogatije od Hrvatske jer im je medijalni dohodak brže rastao, ali su neke postale i siromašnije. Po tome se može pratiti uspješnost pojedinih zemalja u dostizanju standarda najbogatijih.

Kako se uspoređuje dohodak između država?
Medijalni dohodak po stanovniku predstavlja točno onaj iznos od kojega pola stanovnika neke države ima veći dohodak, a pola manji. Zbog razlike u cijenama i razlike u valutama, da bi se dobilo realno stanje, sve iznose treba korigirati za valutne i cjenovne razlike.

Tim postupkom se dobije standard kupovne moći (eng. purchasing power standard), koji predstavlja "valutu" koja isto vrijedi u svim državama. Tj. za jednu jedinicu standarda kupovne moći se u svim državama može kupiti ista količina dobara i usluga.

Dohodak u Hrvatskoj je među manjima u EU, a među većima u regiji
Hrvatska je 2022. imala medijalni dohodak po stanovniku izražen standardom kupovne moći (PPS) u iznosu od 12.277 jedinica. Unutar EU su gore bile Bugarska (9571 PPS), Slovačka (9826 PPS), Rumunjska (10.033 PPS), Mađarska (10.217 PPS), Grčka (10.841 PPS) i Portugal (12.266 PPS).

Od država koje nisu članice EU, a za koje postoje podaci, sve su dosta siromašnije. To su Srbija (6968 PPS), Crna Gora (6328 PPS), Turska (6210 PPS), Sjeverna Makedonija (5988 PPS) i Albanija (4385 PPS). Najnoviji podaci za Srbiju, Crnu Goru i Tursku su iz 2021., ali jedna godina ne čini bitnu razliku.

S druge strane Švicarska ima medijalni dohodak po stanovniku od 26.389 PPS, Norveška 27.893 PPS i Island 23.667 PPS. Navedeni podaci su iskazani u jedinicama standarda kupovne moći (PPS), teoretske valute koja izjednačava tečajeve među državama s različitim valutama i razlike u cijenama.

Stoga se može primjerice tvrditi da je medijalni dohodak u Hrvatskoj za više od 20 posto veći nego u Bugarskoj, Slovačkoj i Rumunjskoj. Također je oko 75 posto veći nego u Srbiji (podaci Srbije su za 2021.), i otprilike dvostruko veći nego u Crnoj Gori, Turskoj i Sj. Makedoniji.

Zapadna i Sjeverna Europa su najbogatije
Najveći medijalni dohodak unutar EU imaju Luksemburg (33.214 PPS), Nizozemska (25.427 PPS) i Austrija (25.229 PPS). U najvećem i najvažnijem nacionalnom gospodarstvu EU, Njemačkoj, medijalni dohodak iznosi 23.197 PPS, što je gotovo dvostruko veći dohodak od Hrvatske korigiran za tečaj (2022. je Hrvatska koristila kune) i razliku u cijenama.

Siromaštvo nije sudbina, samo početno stanje
Nerazvijenost je početno stanje u mnogim državama, ali nije neizbježno. Godišnja brzina rasta ekonomije ima itekako važan utjecaj na rast standarda njenih stanovnika u srednjem i dugom roku, što može biti prikazano preko medijalnog dohotka po standardu kupovne moći (eng. PPS) ili na neki drugi način.

Svaka pogreška u vođenju ekonomske politike, svako odbijanje reforme da bi se sačuvalo trenutno stanje, svaki pokušaj da se spasi ono što se dugoročno spasiti ne može i što predstavlja samo uteg nacionalnog gospodarstva, svaka propuštena godina u kojoj se moglo prekinuti s destruktivnim praksama a nije da bi se zaštitile razne interesne skupine, svako odbijanje investicija pod argumentom "Zaštitimo domaće!" itd. na kraju dođu na naplatu kroz relativno nazadovanje u odnosu na ostale države.

Litva, Latvija, Estonija i Poljska su pretekle Hrvatsku po pitanju medijalnog dohotka po stanovniku između 2010. i 2022., a samo je pitanje vremena kada će ju preteći Rumunjska. Nije Hrvatska najgora, Slovačka, Grčka i Portugal su imali još gori rezultat i pali su ispod Hrvatske.

Treba imati uvijek na umu da sadašnja pozicija po pitanju bogatstva nije osigurana, i da se kroz desetljeća situacija može korjenito promijeniti. Možda nekima to ne znači puno, jer su fokusirani na sadašnjost, ali ono što se sada događa odrazit će se na buduće generacije, kao i na buduće mirovine.