Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Tra 2016

Kakvim se čudom cijena hektara državne oranice sa 26 tisuća poveća na 1,2 mil. kuna?

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Božica Babić  

Kakvim se čudom cijena hektara državne oranice sa 26 tisuća poveća na 1,2 mil. kuna?

Čemu služi ovoliko pumpanje cijene zemljišta u Vukovarsko-srijemskoj županiji i što ono skriva, ostaje, nažalost, i dalje enigma čije rješenje znaju samo činovnici u DUUDI-ju koji su udarili pečat na procjenu stalnog sudskog vještaka na koju se pozivaju.

Kakav je to "kvasac" s kojim cijena jednog hektara državnih oranica naraste sa 23-26 tisuća kuna na čak 1,193.939 kuna?! I prosječni laik, ali i oni upućeniji u aktualne cjenike poljoprivrednog zemljišta na tržištu RH na prvu bi loptu pomislili da je riječ o nenamjernoj pogrešci nekog državnog činovnika koji se zaštićen hladovinom jakog kolektivnog ugovora apsolutno ne zamara ni manjkom potrebne stručnosti, ni rezultatima svojeg učinka. Bi li, pomislih na trenutak, ovu cjenovnu enigmu s hrvatskim oranicama mogao možda odgonetnuti dosjetljivi profesor Baltazar iz popularnih crtića?

Pumpanje cijene
O čemu je zapravo riječ? Državni ured za upravljanje državnom imovinom, odnosno Povjerenstvo za raspolaganje nekretninama u vlasništvu RH u friško usvojenom dokumentu, koji se odnosi na darovanje državnih nekretnina Vukovarsko-srijemskoj županiji radi osnivanja poduzetničke zone Vuka, navode brojke koje opstati mogu jedino u nekom virtualnom svijetu. Ustvrdili su, naime, da 33 hektara oranica koje se nalaze u katastarskoj općini Bršadin, a pripadaju portfelju države, vrijede više od 39 milijuna kuna. U dokumentu stoji i podatak da je tu procjenu obavila osoba s diplomom arhitekture i certifikatom stalnog sudskog vještaka.

Podatke koje je podastrla potom je potvrdio i Odjel procjene Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI). Iščitavanje spomenutih brojki urodilo je naravno konkretnim pitanjem Državnom uredu. Zatražen je odgovor "temeljem kojih kriterija je procijenjeno da 332.185 četvornih metara državnih oranica u Vukovarsko srijemskoj županiji vrijedi 39,398.673 kuna?" Prvo je zazvonio telefon, osoba s druge strane "žice" čudila se "čemu pitanje kada je odgovor već sadržan u samom dokumentu?" Ostadoh ipak ustrajna, novinarski crv nije dopuštao povlačenje. Odgovor je stigao s pojašnjenjem:

"Obavještavamo vas da je vrijednost nekretnina utvrđena prema procjeni stalnog sudskog vještaka iz Vinkovaca (podaci poznati redakciji) te potvrđena od strane Odjela procjene Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom". U okviru Ministarstva poljoprivrede još od 2009. aktivna je Agencija za poljoprivredno zemljište koja upravlja hektarima u vlasništvu države. Na webu Agencije moguće je doznati cijene svih kategorija zemljišta u vlasništvu države, tamo stoji da početna cijena jednog hektara oranica u Vukovarsko srijemskoj županiji iznosi između 23-26 tisuća kuna.

Kod prodaje licitacijom maksimalno je dopušteno uvećanje za 100 posto na početnu cijenu. Kupuje li se pak u toj županiji zemljište od privatnih vlasnika top parcele moguće je dobiti po 70-80 tisuća kuna za hektar. Čemu ovoliko pumpanje cijene i što ono skriva iza "zavjese" ostaje nažalost i dalje enigma čije rješenje znaju samo činovnici u DUUDI-ju koji su udarili pečat na procjenu stalnog sudskog vještaka.

Šume neprivatizirati
Bildanje cijene hektara državnih oranica tek je jedna od ilustracija iz postupaka birokracije. Što tek reći o činjenici da su i Hrvatske šume stavljene na listu 54 državne tvrtke za koje će natječajem izabrani konzultanti uskoro ocijeniti jesu li za prodaju "bez" ili "uz" prethodno obavljeno restrukturiranje. Agenciju Alan, svojedobno etiketiranu velikim aferama, Agroduhan, Lipovicu gdje se proizvode radijatori ili požešku Orljavu koja u RH šiva najbolje muške košulje treba odmah unosno prodati.

Međutim, Hrvatske šume su nacionalno bogatstvo koje traži još bolju zaštitu, a ne privatnog vlasnika kojemu je profit jedini cilj. Slovenci su svoje šume dali u koncesiju na 20 godina koja izlazi ovog lipnja. Krajem 2015. osnovali su državnu tvrtku koja će preuzeti natrag gotovo devastirane površine, drvna sirovina je završila u izvozu, a njihova drvoprerađivačka industrija gotovo je nestala. Trebamo li i mi proći tu kalvariju ili možemo pravodobno izvući pouku?


Komentari članka

Vezani članci

‘U Europi misle da smo mi Grci lijenčine, a vi Hrvati želite u dva mjeseca zaraditi za cijelu godinu’

16.09.2026.

Hrvatska može biti zadovoljna i ovogodišnjom turističkom sezonom, iako joj je percepcija “skupe destinacije, koja ne nudi baš vrijednost za novac”, o čemu se intenzivno pisalo po stranim medijima i društvenim mrežama, sigurno uzela dio turista.

Jačanje ekonomske aktivnosti. HNB očekuje ubrzanje rasta BDP-a do 2,8 posto

15.09.2026.

Nakon dva tromjesečja usporavanja rasta BDP-a, Hrvatska narodna banka u trećem kvartalu ove godine očekuje ubrzavanje ekonomske aktivnosti na tromjesečnoj razini, objavili su u najnovijem Biltenu.

Od nule do najvećeg proizvođača šampinjona na sjeveru Hrvatske

14.09.2026.

Posljednjih godina i broj proizvođača u laganom je opadanju, jer stariji odlaze u mirovinu, a mlađi se nekako baš i ne odlučuju za tu vrstu proizvodnje. Iznimaka ipak ima. Jedna od njih je obitelj Katalenić iz okolice Varaždinskih Toplica, koja je u samo

Drugi kvartal 2026. ostvario veću zaposlenost nego lani

10.09.2026.

Procjenjuje se da je u drugom tromjesečju ove godine u Hrvatskoj bilo milijun i 723 tisuće zaposlenih, što je porast za 21 tisuću, odnosno za 1,2 posto u odnosu na drugo tromjesečje prošle godine, pokazuju podaci iz ankete o radnoj snazi Državnoga zavoda

Hrvatski turizam više ne može računati na klimu kakvu poznajemo: Vrućine, suše i manjak vode mijenjaju sezonu

09.09.2026.

Klimatske promjene i njihove posljedice ozbiljno utječu na svjetski turizam. Putovanja se otkazuju zbog poplava i sve češćih požara, toplinski valovi “tjeraju” na odmor izvan glavne sezone, skijališta gube milijune zbog sve manje snijega na padinama...

Tag cloud

  1. 2912 članka imaju tag turizam
  2. 2740 članka imaju tag hrvatska
  3. 1531 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1838 članka imaju tag svijet
  5. 1409 članka imaju tag ict
  6. 1589 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2017 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1326 članka imaju tag trgovina
  11. 1369 članka imaju tag industrija
  12. 1271 članka imaju tag investicije
  13. 1088 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1094 članka imaju tag menadžment
  15. 715 članka imaju tag tehnologija
  16. 1189 članka imaju tag EU
  17. 877 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 700 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 551 članka imaju tag porezi
  21. 380 članka imaju tag kompanije
  22. 797 članka imaju tag maloprodaja
  23. 564 članka imaju tag poticaji
  24. 528 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 713 članka imaju tag marketing
  26. 413 članka imaju tag potpore
  27. 465 članka imaju tag start up
  28. 430 članka imaju tag vlada
  29. 380 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 518 članka imaju tag dzs
  38. 457 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk