Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Tra 2016

Kakvim se čudom cijena hektara državne oranice sa 26 tisuća poveća na 1,2 mil. kuna?

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Božica Babić  

Kakvim se čudom cijena hektara državne oranice sa 26 tisuća poveća na 1,2 mil. kuna?

Čemu služi ovoliko pumpanje cijene zemljišta u Vukovarsko-srijemskoj županiji i što ono skriva, ostaje, nažalost, i dalje enigma čije rješenje znaju samo činovnici u DUUDI-ju koji su udarili pečat na procjenu stalnog sudskog vještaka na koju se pozivaju.

Kakav je to "kvasac" s kojim cijena jednog hektara državnih oranica naraste sa 23-26 tisuća kuna na čak 1,193.939 kuna?! I prosječni laik, ali i oni upućeniji u aktualne cjenike poljoprivrednog zemljišta na tržištu RH na prvu bi loptu pomislili da je riječ o nenamjernoj pogrešci nekog državnog činovnika koji se zaštićen hladovinom jakog kolektivnog ugovora apsolutno ne zamara ni manjkom potrebne stručnosti, ni rezultatima svojeg učinka. Bi li, pomislih na trenutak, ovu cjenovnu enigmu s hrvatskim oranicama mogao možda odgonetnuti dosjetljivi profesor Baltazar iz popularnih crtića?

Pumpanje cijene
O čemu je zapravo riječ? Državni ured za upravljanje državnom imovinom, odnosno Povjerenstvo za raspolaganje nekretninama u vlasništvu RH u friško usvojenom dokumentu, koji se odnosi na darovanje državnih nekretnina Vukovarsko-srijemskoj županiji radi osnivanja poduzetničke zone Vuka, navode brojke koje opstati mogu jedino u nekom virtualnom svijetu. Ustvrdili su, naime, da 33 hektara oranica koje se nalaze u katastarskoj općini Bršadin, a pripadaju portfelju države, vrijede više od 39 milijuna kuna. U dokumentu stoji i podatak da je tu procjenu obavila osoba s diplomom arhitekture i certifikatom stalnog sudskog vještaka.

Podatke koje je podastrla potom je potvrdio i Odjel procjene Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI). Iščitavanje spomenutih brojki urodilo je naravno konkretnim pitanjem Državnom uredu. Zatražen je odgovor "temeljem kojih kriterija je procijenjeno da 332.185 četvornih metara državnih oranica u Vukovarsko srijemskoj županiji vrijedi 39,398.673 kuna?" Prvo je zazvonio telefon, osoba s druge strane "žice" čudila se "čemu pitanje kada je odgovor već sadržan u samom dokumentu?" Ostadoh ipak ustrajna, novinarski crv nije dopuštao povlačenje. Odgovor je stigao s pojašnjenjem:

"Obavještavamo vas da je vrijednost nekretnina utvrđena prema procjeni stalnog sudskog vještaka iz Vinkovaca (podaci poznati redakciji) te potvrđena od strane Odjela procjene Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom". U okviru Ministarstva poljoprivrede još od 2009. aktivna je Agencija za poljoprivredno zemljište koja upravlja hektarima u vlasništvu države. Na webu Agencije moguće je doznati cijene svih kategorija zemljišta u vlasništvu države, tamo stoji da početna cijena jednog hektara oranica u Vukovarsko srijemskoj županiji iznosi između 23-26 tisuća kuna.

Kod prodaje licitacijom maksimalno je dopušteno uvećanje za 100 posto na početnu cijenu. Kupuje li se pak u toj županiji zemljište od privatnih vlasnika top parcele moguće je dobiti po 70-80 tisuća kuna za hektar. Čemu ovoliko pumpanje cijene i što ono skriva iza "zavjese" ostaje nažalost i dalje enigma čije rješenje znaju samo činovnici u DUUDI-ju koji su udarili pečat na procjenu stalnog sudskog vještaka.

Šume neprivatizirati
Bildanje cijene hektara državnih oranica tek je jedna od ilustracija iz postupaka birokracije. Što tek reći o činjenici da su i Hrvatske šume stavljene na listu 54 državne tvrtke za koje će natječajem izabrani konzultanti uskoro ocijeniti jesu li za prodaju "bez" ili "uz" prethodno obavljeno restrukturiranje. Agenciju Alan, svojedobno etiketiranu velikim aferama, Agroduhan, Lipovicu gdje se proizvode radijatori ili požešku Orljavu koja u RH šiva najbolje muške košulje treba odmah unosno prodati.

Međutim, Hrvatske šume su nacionalno bogatstvo koje traži još bolju zaštitu, a ne privatnog vlasnika kojemu je profit jedini cilj. Slovenci su svoje šume dali u koncesiju na 20 godina koja izlazi ovog lipnja. Krajem 2015. osnovali su državnu tvrtku koja će preuzeti natrag gotovo devastirane površine, drvna sirovina je završila u izvozu, a njihova drvoprerađivačka industrija gotovo je nestala. Trebamo li i mi proći tu kalvariju ili možemo pravodobno izvući pouku?


Komentari članka

Vezani članci

Manje antibiotika na farmi: Kako inovacije u hranidbi mijenjaju moderno stočarstvo

31.07.2026.

Akreditirani sustavi upravljanja kvalitetom, pokusne farme za svinje i perad te suradnja s vodećim svjetskim znanstvenim institucijama i obrazovnim centrima, dio je onoga što Agrofeed čini jednom od vodećih tvrtki europske industrije stočne hrane.

Hrvatska za 10 milijuna eura ide s Poljskom u utrku za AI gigatvornicu

31.07.2026.

Novac ide za budući zakup računalnih usluga, i to samo ako projekt koji koordinira Poljska pobijedi na europskom natječaju.

Poljoprivredna komora: Stanje je alarmantno, prijeti gašenje OPG-ova. Situacija izmiče kontroli

29.07.2026.

Situacija u poljoprivredi vrlo je loša, negdje i alarmantna jer se uz afričku svinjsku kugu pojavila kuga malih preživača, a poskupljenje plavog dizela prisilit će male poljoprivrednike na zatvaranje OPG-ova, rečeno je u ponedjeljak na konferenciji za nov

Inženjer radiologije danas uzgaja biljke koje završavaju u Michelin restoranima

27.07.2026.

"Moji roditelji cijeli su život u poljoprivredi i praktički sam odrastao uz plastenike. Vidio sam i lijepe i one puno teže strane ovog posla - proljeće kada napokon ima prihoda i zimu kada se doslovno preživljavalo. Od njih sam naučio koliko se radom i od

Živio je svinjogojstvo, uništio ga je ASK, od revitalizacije odustao

22.07.2026.

Poluotvoreni uzgoj crne slavonske svinje više nije moguć, morao bi sagraditi nove objekte i uložiti do 250.000 eura

Tag cloud

  1. 2891 članka imaju tag turizam
  2. 2729 članka imaju tag hrvatska
  3. 1518 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1820 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1584 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2010 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1363 članka imaju tag industrija
  12. 1265 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1090 članka imaju tag menadžment
  15. 703 članka imaju tag tehnologija
  16. 1186 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 697 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 544 članka imaju tag porezi
  21. 371 članka imaju tag kompanije
  22. 795 članka imaju tag maloprodaja
  23. 560 članka imaju tag poticaji
  24. 711 članka imaju tag marketing
  25. 409 članka imaju tag potpore
  26. 524 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 430 članka imaju tag vlada
  28. 460 članka imaju tag start up
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 516 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 515 članka imaju tag dzs
  38. 454 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk