Kako su pčele podnijele toplinski val i je li upitan prinos meda - znaju stručnjaci

Veliki broj pčelara misli da kad je temperatura preko 33 do 35°C da nema paše. Međutim, iskusni kažu da je za pašu dovoljan jedan dobar uvjet

Iako je ovo ljeto donijelo razdoblja velikih i dugotrajnih vrućina koje otežavaju uobičajene aktivnosti u poljoprivredi, barem pčelari ne moraju brinuti.

Da pčele dobro podnose vrućine, čak i one ekstremne ako su kratkotrajne i ne izazivaju dugotrajnu sušu, otkrio nam je Vedran Lesjak iz Hrvatskog pčelarskog saveza (HPS) te urednik časopisa "Hrvatska pčela".

Isto nam je potvrdio i Dražen Kocet, predsjednik HPS-a, te rekao kako pčelama vrućina s ovim sadašnjim temperaturama ne predstavlja problem.

Važnost vlage
"Veliki broj pčelara misli da kad je temperatura preko 33 do 35 stupnjeva Celzijevih, da nema paše. Međutim za pašu je dovoljan jedan dobar uvjet, a to je dovoljna vlaga", objašnjava član najstarije pčelarske udruge u Hrvatskoj PU "Pčela", Slavko Stojanović.

Visoka temperatura bez vlage utječe na lučenje nektara kod biljaka. Ako je ima dovoljno u tlu i zraku, biljke će ga lučiti i na preko 30 stupnjeva. To utječe na količinu, ali ne i na kvalitetu meda, potvrdio je Lesjak.

Budući da je vlaga bila visoka, pčele su izuzetno dobro radile, što je rezultiralo odličnim prinosima meda.

"Posljednjih nekoliko dana, mnogi pčelari s kojima smo bili u kontaktu izvijestili su o izvrsnom vrcanju i značajnim količinama meda od suncokreta", rekao je Stojanović.

Ipak, kod pčelarenja je vrlo bitna mikrolokacija, ne samo zbog visokih temperatura, nego i zbog drugih faktora poput strukture zemljišta i kretanja zračnih masa, istaknuo je Danijel Babić, također član PU "Pčela".

"Velike vrućine, iako idealne za kesten, suncokret i medljikovce, mogu značajno skratiti vrijeme cvatnje i dužinu medenja. No veći problem su vjetar, kiša i hladnoća," rekao je Kocet.

Nametnik varroa
Zanimljivo je kako se uslijed visokih temperatura sporije širi varroa, nametnik medonosne pčele.

Kako kaže Kocet, nepobitno je dokazano da ju visoke temperature suzbijaju, nametnika koji pčelama napravi najviše štete, ali njima to ne predstavlja ozbiljniji problem.

"Pozitivna strana ovakvih vremenskih prilika je sporiji razvoj varroe, ali ona nikad ne prestaje biti prijetnja. Kada temperatura padne na oko 30 stupnjeva ili niže, počinje se intenzivnije razvijati. Zato je važno reagirati na vrijeme," potvrdio je Stojanović.

Rashlađivanje pčela
Lesjak preporučuje raditi s pčelama rano ujutro kada su temperature niže. "Kod vrućih dana one puno više izlaze po vodu, a po nektar prije podne i kasnije predvečer, pa im treba osigurati dovoljno higijenski ispravne vode", dodaje Lesjak.

One će se same najbolje rashladiti, mahanjem krilima neovisno o dobi dana. Pčelar ne treba bespotrebno i predugo držati otvorene košnice, naglasio je Lesjak.

"Kad su visoke temperature, ja ne otvaram košnicu", potvrdio je Stojanović, a Lesjak preporučio da se one mogu obojiti svijetlim bojama i smjestiti u poluhlad, ali i da ništa od toga nije presudno.

"Generalna strategija trebala bi biti da se drže na mjestima gdje nema direktnog sunca. Ne mora biti u šumi, ali negdje gdje su zaštićene", zaključio je Stojanović.