Kako su hrvatski građani deponirali novce u HSBC?

Najveća britanska banka HSBC priznala je u nedjelju da je njezina švicarska podružnica pomagala bogatim klijentima pri utaji milijuna funti poreza u Velikoj Britaniji. Dokumenti pokazuju da su sa švicarskom podružnicom HSBC-a poslovali i hrvatski građani, čiji udio iznosi oko 33 milijuna dolara, dok je 10,7 milijuna dolara najveća pojedinačna količina novca koja se povezuje s klijentom povezanim s Hrvatskom. Je li novac Hrvata koji su držali novac u HSBC-u legalan ili opran, nije poznato, kao ni imena vlasnika računa. Na koji su način naši građani mogli deponirati tako velik novac? Jesu li pritom prekršili zakon? Za koji je iznos oštećena država Hrvatska?

Na sva ta pitanja teško je dati općenite odgovore, kaže u razgovoru za tportal.hr porezni stručnjak iz jedne od vodećih hrvatskih banaka, koji je zbog osjetljivosti teme želio ostati anoniman.

'Sve zavisi od slučaja do slučaja. Ništa se ne može generalizirati. Prije svega, treba utvrditi jesu li te informacije iz medija o hrvatskom udjelu u HSBC aferi točne. Kada Porezna uprava dobije imena osoba koja su vlasnici računa, lako će moći utvrditi tijek novca; koji su računi prethodili, ako su prethodili. Naravno, ne mora nužno značiti da su te osobe utajile porez. Naime, ulaskom u Europsku uniju Hrvatska je obvezna razmjenjivati podatke s drugim članicama EU-a, kao i sa Švicarskom. Osoba se obično smatra poreznim rezidentom u državi u kojoj provodi više od šest mjeseci godišnje. Ako u drugoj državi članici provodite manje od šest mjeseci godišnje, u pravilu ostajete porezni rezident u matičnoj državi. Međutim, država u kojoj ste rezident u porezne svrhe u pravilu može oporezivati vaš ukupni svjetski dohodak, što uključuje plaće, mirovine, naknade, dohodak od imovine i iz drugih izvora te kapitalne dobitke od prodaje imovine ostvarene bilo gdje u svijetu. Nezahvalno je i teško davati jedan opći zaključak', kaže nam naš sugovornik.

Na pitanje na koji su način te velike količine novca deponirane na račune u Švicarskoj, stručnjak za poreze kaže da je moguće i da su ga fizički donijeli 'u torbama'.

'Moguće je da su transakcije obavljene i online putem, ali vjerujem da postoje ograničenja u tom slučaju', dodaje stručnjak i naglašava kako bi se kod nas na svaku gotovinsku transakciju od 105.000 kuna ili više trebale primjenjivati odredbe Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Također dodaje kako su tijekom rata neki hrvatski građani bili u Švicarskoj, gdje su otvorili račune pa je stoga moguće da ih i dalje koriste.

'Dok Porezna uprava ne utvrdi o kome se točno radi i je li uopće bilo utaje poreza, ne možemo govoriti za koji je iznos Hrvatska oštećena', zaključuje.

I ministar financija Boris Lalovac kazao je kako posao neće biti lagan.

I bivši ministar financija Slavko Linić putem medija komentirao je ovu aferu i kazao kako treba objaviti imena.

'Treba čuvati bankarsku tajnu, ali ako je i najmanja prijevara u pitanju – to više nije tajna', smatra Linić.