Poduzetnički portal · Članak
17 Velj 2014
Kako se tuga vratila na sretna mlada tržišta
Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Dani Rodrik
Kako se samo okrenula sreća mladih tržišta. Nedavno su ih hvalili kao spasitelje svjetskog gospodarstva - dinamične pokretače rasta koji će preuzeti vlast kako gospodarstva SAD-a i Europe budu opadala. Ekonomisti Citigroupa, McKinseyja, PreicewaterhouseCoopersa i drugih tvrtki predviđali su razdoblje opsežnog i održivog rasta od Azije do Afrike.
Međutim, vratila se tuga na mlada tržišta. Udar koji valute tih država preživljavaju nakon početka postrožavanja monetarne politike Saveznih rezervi SAD-a tek je početak: gdje god pogledate, čini se da izviru dubinski problemi. Argentini i Venezueli ponestalo je heterodoksnih političkih trikova. Brazilu i Indiji potrebni su novi modeli rasta. Turska i Tajland koprcaju se u političkim krizama koje su odraz dugotrajnih domaćih sukoba. U Africi raste zabrinutost zbog izostanka strukturnih promjena i industrijalizacije, a glavno je pitanje u vezi s Kinom hoće li gospodarski pad poprimiti blage ili ozbiljne posljedice.
Mehanizmi korupcije
Ovo nije prvi put da su zemlje u razvoje doživjele težak udar zbog naglih promjena raspoloženja globalnih tržišta. Iznenađujuće je samo to što smo mi iznenađeni, a naročito su ekonomisti već davno trebali usvojiti neke temeljne pouke. Kao prvo, prenapuhivanje koje se stvara oko mladih tržišta nije ništa drugo doli samo prenapuhivanje. Gospodarska se čuda rijetko događaju, i to s razlogom. Vlade koje mogu dalekosežno intervenirati radi restrukturiranja i diverzificiranja gospodarstva i pritom spriječiti da se država ne pretvori u mehanizam korupcije i traganja za rentom prava su iznimka. Kina i Južna Koreja, Tajvan, Japan i neke druge imale su takve vlade, no brzu industrijalizaciju koju su te države stvorile većina Južne Amerike, Bliskog istoka, Afrike i južne Azije nisu doživjele. Rast mladih tržišta u proteklih se dvadeset godina temeljio na sretnim vanjskim okolnostima: visokoj cijeni robe, niskim kamatnim stopama i naizgled nepresušnih stranim sredstvima.
Pomoglo je i poboljšanje makroekonomske politike i cjelokupne vlasti, no oni olakšavaju rast, a ne potiču ga. Druga je stvar što se financijska globalizacija preagresivno reklamirala. Otvorenost tokovima kapitala trebala je potaknuti domaća ulaganja i smanjiti makroekonomsku nesigurnost, a zapravo je više-manje postigla suprotno. Odavno znamo da portfeljni i kratkoročni dotoci potiču rast potrošnje i prenapuhivanje tržišta nekretnina, što uzrokuje katastrofalne posljedice kad se tržišna klima nužno promijeni, a novac presuši. Vlade koje su uživale u vožnji vlakom smrti prema gore ne trebaju se čuditi padu koji neizbježno slijedi. Treća je stvar što su fleksibilne tečajne stope manjkavi ublaživači udara. U teoriji bi tržišno određene devizne vrijednosti trebale izolirati domaće gospodarstvo od hirova međunarodnih financija i rasti kad novac dotječe te padati kad se tokovi promijene, no u stvarnosti samo rijetka gospodarstva mogu podnijeti nužnu prilagodbu valute bez boli. Nagle revalvacije strahovito štete međunarodnoj konkurentnosti države, a s obzirom na inflacijske posljedice, brza deprecijacija prava je noćna mora svake narodne banke.
Globalna neusklađenost
Fleksibilne tečajne stope mogu ublažiti poteškoće u prilagodbi, no neće ih ukloniti. Četvrta je stvar što je vjera u usklađenost globalne gospodarske politike neutemeljena. Na primjer, američke fiskalne i monetarne politike na prvome će mjestu uvijek pokretati domaće stanje, a europske zemlje jedva sagledavaju svoje zajedničke interese, a kamoli svjetske. Vlade mladih tržišta naivne su ako očekuju da vodeći financijski centri prilagode svoje reakcije na gospodarske uvjete negdje drugdje. To uglavnom nije loša stvar. Zbog činjenice da su Savezne rezerve mjesečno otkupljivale dugotrajnu imovinu - provodivši takozvano kvantitativno olakšanje - korist je imao cijeli svijet zbog povećanja potražnje i gospodarskih aktivnosti u SAD-u. Isto tako, ostatak svijeta imat će koristi kad Europljani srede svoje politike i osnaže gospodarstvo. Ostalo je u rukama dužnosnika zemalja u razvoju.
© Project Syndicate, 2014.
Komentari članka
Vezani članci
Od idućeg tjedna kreće novi krug upisa trezorskih zapisa
04.09.2025.Upis je od ponedjeljka 8. rujna, a prinos je 2,6 posto”, najavio je Plenković, te ustvrdio da su svim dosadašnjim izdanjima narodnih trezoraca i obveznica dinamizirali tržište kapitala.
Miodrag Šajatović: Strane tvrtke u ofenzivi, domaće pokušavaju držati položaje
02.11.2023.Od 2018. do 2022. broj tvrtki u realnom sektoru u potpunom ili većinskom stranom vlasništvu povećao se za 21 posto. U istom razdoblju zabilježeno je samo 13 posto više domaćih. Broj zaposlenih kod stranaca povećan je za 18 posto, kod domaćih za oko tri po
Težnja za većim profitom ostaje prioritet za većinu kompanija
11.10.2023.Većina zemalja srednje i istočne Europe tek 30 godina ima slobodno tržišno gospodarstvo. Budući da su gospodarstva u regiji relativno mlada, težnja za profitom ostaje prioritet za većinu poduzeća i investitora. Međutim i poduzeća i pojedinci već imaju sre
Musk, Bezos i Zuckerberg lani izgubili 400 milijardi dolara
03.01.2023.Unatoč padu tržišne vrijednosti, tehnologija ostaje dominantna industrijska grana. Među najvećim svjetskim tvrtkama 20 je tehnoloških, s ukupnom tržišnom vrijednošću od 9,2 bilijuna dolara
Velike banke sele stotine milijardi eura iz Londona. Ovo su nova odredišta kapitala
24.09.2020.Velike banke i investicijske kuće ubrzano premještaju ogromne iznose financijske imovine s kojom upravljaju iz Londona u više europskih destinacija. Razlog evakuacije financijske imovine iz Londona je Brexit, što predstavlja težak udarac za britansku fina
Tag cloud
- 2847 članka imaju tag turizam
- 2703 članka imaju tag hrvatska
- 1805 članka imaju tag svijet
- 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
- 2003 članka imaju tag financije
- 1560 članka imaju tag poljoprivreda
- 1650 članka imaju tag izvoz
- 1320 članka imaju tag trgovina
- 1387 članka imaju tag ict
- 1330 članka imaju tag industrija
- 1243 članka imaju tag investicije
- 1079 članka imaju tag zapošljavanje
- 1072 članka imaju tag menadžment
- 1181 članka imaju tag EU
- 868 članka imaju tag poduzetništvo
- 684 članka imaju tag opg
- 793 članka imaju tag maloprodaja
- 556 članka imaju tag poticaji
- 690 članka imaju tag tehnologija
- 709 članka imaju tag marketing
- 406 članka imaju tag potpore
- 517 članka imaju tag hotelijerstvo
- 458 članka imaju tag koronavirus
- 965 članka imaju tag kriza
- 515 članka imaju tag eu fondovi
- 536 članka imaju tag porezi
- 491 članka imaju tag gospodarstvo
- 529 članka imaju tag obrazovanje
- 497 članka imaju tag prehrambena industrija
- 437 članka imaju tag osijek
- 448 članka imaju tag start up
- 541 članka imaju tag krediti
- 511 članka imaju tag dzs
- 452 članka imaju tag energetika
- 461 članka imaju tag BDP
- 418 članka imaju tag hnb
- 426 članka imaju tag vlada
- 345 članka imaju tag hgk
- 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
- 440 članka imaju tag banke
Tečajna lista
| Valuta | Kupovni | Srednji | Prodajni |
|---|---|---|---|
| EUR | 7,50 | 7,53 | 7,55 |
| USD | 7,23 | 7,25 | 7,28 |
| GBP | 8,81 | 8,84 | 8,86 |
| CHF | 7,23 | 7,25 | 7,27 |
| CAD | 5,56 | 5,57 | 5,59 |
Dionice
Rast Pad Promet| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| DDJH-R-A | 51,00 | +2,27 |
| HUPZ-R-A | 1.087,99 | +1,86 |
| JDPL-R-A | 78,98 | +1,69 |
| DLKV-R-A | 125,50 | +1,13 |
| LKRI-R-A | 100,05 | +1,09 |
| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| TNPL-R-A | 638,00 | -7,38 |
| ISTT-R-A | 184,99 | -4,64 |
| ZVZD-R-A | 2.600,00 | -3,70 |
| BLJE-R-A | 84,10 | -3,69 |
| LANO-R-A | 9,01 | -3,33 |
| Ticker | Zadnja | Promet |
|---|---|---|
| INA-R-A | 3.800,00 | 1.121,33 |
| ADRS-P-A | 213,50 | 1.067,50 |
| HT-R-A | 241,99 | 407,22 |
| ADPL-R-A | 99,85 | 225,82 |
| IGH-R-A | 740,00 | 97,14 |
