Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Velj 2014

Kako se tuga vratila na sretna mlada tržišta

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Dani Rodrik  

Kako se tuga vratila na sretna mlada tržišta

Kako se samo okrenula sreća mladih tržišta. Nedavno su ih hvalili kao spasitelje svjetskog gospodarstva - dinamične pokretače rasta koji će preuzeti vlast kako gospodarstva SAD-a i Europe budu opadala. Ekonomisti Citigroupa, McKinseyja, PreicewaterhouseCoopersa i drugih tvrtki predviđali su razdoblje opsežnog i održivog rasta od Azije do Afrike.

Međutim, vratila se tuga na mlada tržišta. Udar koji valute tih država preživljavaju nakon početka postrožavanja monetarne politike Saveznih rezervi SAD-a tek je početak: gdje god pogledate, čini se da izviru dubinski problemi. Argentini i Venezueli ponestalo je heterodoksnih političkih trikova. Brazilu i Indiji potrebni su novi modeli rasta. Turska i Tajland koprcaju se u političkim krizama koje su odraz dugotrajnih domaćih sukoba. U Africi raste zabrinutost zbog izostanka strukturnih promjena i industrijalizacije, a glavno je pitanje u vezi s Kinom hoće li gospodarski pad poprimiti blage ili ozbiljne posljedice.

Mehanizmi korupcije
Ovo nije prvi put da su zemlje u razvoje doživjele težak udar zbog naglih promjena raspoloženja globalnih tržišta. Iznenađujuće je samo to što smo mi iznenađeni, a naročito su ekonomisti već davno trebali usvojiti neke temeljne pouke. Kao prvo, prenapuhivanje koje se stvara oko mladih tržišta nije ništa drugo doli samo prenapuhivanje. Gospodarska se čuda rijetko događaju, i to s razlogom. Vlade koje mogu dalekosežno intervenirati radi restrukturiranja i diverzificiranja gospodarstva i pritom spriječiti da se država ne pretvori u mehanizam korupcije i traganja za rentom prava su iznimka. Kina i Južna Koreja, Tajvan, Japan i neke druge imale su takve vlade, no brzu industrijalizaciju koju su te države stvorile većina Južne Amerike, Bliskog istoka, Afrike i južne Azije nisu doživjele. Rast mladih tržišta u proteklih se dvadeset godina temeljio na sretnim vanjskim okolnostima: visokoj cijeni robe, niskim kamatnim stopama i naizgled nepresušnih stranim sredstvima.

Pomoglo je i poboljšanje makroekonomske politike i cjelokupne vlasti, no oni olakšavaju rast, a ne potiču ga. Druga je stvar što se financijska globalizacija preagresivno reklamirala. Otvorenost tokovima kapitala trebala je potaknuti domaća ulaganja i smanjiti makroekonomsku nesigurnost, a zapravo je više-manje postigla suprotno. Odavno znamo da portfeljni i kratkoročni dotoci potiču rast potrošnje i prenapuhivanje tržišta nekretnina, što uzrokuje katastrofalne posljedice kad se tržišna klima nužno promijeni, a novac presuši. Vlade koje su uživale u vožnji vlakom smrti prema gore ne trebaju se čuditi padu koji neizbježno slijedi. Treća je stvar što su fleksibilne tečajne stope manjkavi ublaživači udara. U teoriji bi tržišno određene devizne vrijednosti trebale izolirati domaće gospodarstvo od hirova međunarodnih financija i rasti kad novac dotječe te padati kad se tokovi promijene, no u stvarnosti samo rijetka gospodarstva mogu podnijeti nužnu prilagodbu valute bez boli. Nagle revalvacije strahovito štete međunarodnoj konkurentnosti države, a s obzirom na inflacijske posljedice, brza deprecijacija prava je noćna mora svake narodne banke.

Globalna neusklađenost
Fleksibilne tečajne stope mogu ublažiti poteškoće u prilagodbi, no neće ih ukloniti. Četvrta je stvar što je vjera u usklađenost globalne gospodarske politike neutemeljena. Na primjer, američke fiskalne i monetarne politike na prvome će mjestu uvijek pokretati domaće stanje, a europske zemlje jedva sagledavaju svoje zajedničke interese, a kamoli svjetske. Vlade mladih tržišta naivne su ako očekuju da vodeći financijski centri prilagode svoje reakcije na gospodarske uvjete negdje drugdje. To uglavnom nije loša stvar. Zbog činjenice da su Savezne rezerve mjesečno otkupljivale dugotrajnu imovinu - provodivši takozvano kvantitativno olakšanje - korist je imao cijeli svijet zbog povećanja potražnje i gospodarskih aktivnosti u SAD-u. Isto tako, ostatak svijeta imat će koristi kad Europljani srede svoje politike i osnaže gospodarstvo. Ostalo je u rukama dužnosnika zemalja u razvoju.

© Project Syndicate, 2014.


Komentari članka

Vezani članci

Matko Maravić: Mali ulagači bit će najveći pokretač razvoja tržišta kapitala

08.09.2026.

Domaće tržište kapitala proživljava novu mladost. Nakon niza godina zatišja zaredali su važni IPO-ovi, likvidnost raste, a mali ulagači ponovno otkrivaju burzu kao ozbiljnu alternativu tradicionalnoj štednji u bankama i nekretninama.

Tvrtkama napokon lakši pristup financiranju: Stižu izmjene važnog zakona

08.05.2026.

Očekuje se da će provedba zakona smanjiti administrativno i financijsko opterećenje izdavatelja, ubrzati javne ponude i uvrštenja, povećati transparentnost i zaštitu ulagatelja te ojačati pravnu sigurnost i usklađenost s pravnom stečevinom EU-a, uz jačanj

Od idućeg tjedna kreće novi krug upisa trezorskih zapisa

04.09.2025.

Upis je od ponedjeljka 8. rujna, a prinos je 2,6 posto”, najavio je Plenković, te ustvrdio da su svim dosadašnjim izdanjima narodnih trezoraca i obveznica dinamizirali tržište kapitala.

Miodrag Šajatović: Strane tvrtke u ofenzivi, domaće pokušavaju držati položaje

02.11.2023.

Od 2018. do 2022. broj tvrtki u realnom sektoru u potpunom ili većinskom stranom vlasništvu povećao se za 21 posto. U istom razdoblju zabilježeno je samo 13 posto više domaćih. Broj zaposlenih kod stranaca povećan je za 18 posto, kod domaćih za oko tri po

Težnja za većim profitom ostaje prioritet za većinu kompanija

11.10.2023.

Većina zemalja srednje i istočne Europe tek 30 godina ima slobodno tržišno gospodarstvo. Budući da su gospodarstva u regiji relativno mlada, težnja za profitom ostaje prioritet za većinu poduzeća i investitora. Međutim i poduzeća i pojedinci već imaju sre

Tag cloud

  1. 2928 članka imaju tag turizam
  2. 2750 članka imaju tag hrvatska
  3. 1540 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1842 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1597 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1333 članka imaju tag trgovina
  11. 1386 članka imaju tag industrija
  12. 1276 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1105 članka imaju tag menadžment
  15. 718 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 705 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 554 članka imaju tag porezi
  21. 390 članka imaju tag kompanije
  22. 803 članka imaju tag maloprodaja
  23. 568 članka imaju tag poticaji
  24. 534 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 716 članka imaju tag marketing
  26. 415 članka imaju tag potpore
  27. 467 članka imaju tag start up
  28. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 430 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 443 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk