Kako izbjeći plaćanje poreza od 12 posto na kamate na štednju?

Odluka je pala. Kamate na štednju od početka iduće godine sigurno će biti oporezovane. Vlada novi porez uvodi s nadom da će on pomoći uravnoteženju državnoga proračuna. No osim namjeravanih učinaka svježi će namet, baš kao i svaki novi porez, nužno će imati i mnogo nenamjeravanih.

Prvi će učinak zacijelo biti - pad ukupnog iznosa štednje u hrvatskim bankama. Fraza ‘porez na štednju’ za neukog štedišu zvuči stravično. Mnogi naši građani pomislit će kako će im država oduzeti 12 posto od njihove glavnice, a ne 12 posto od stečene kamate. I to će već biti izvrstan (premda potpuno neopravdan) razlog za omanju paniku. Do nekih od tih ljudi nikakva logična objašnjenja i uvjeravanja stručnjaka neće doprijeti.

Trčanje za mizernim prinosima No čak i oni koji potpuno shvaćaju da nije riječ o tako radikalnu državnom otimanju novca, zacijelo će ozbiljno razmotriti ideju konverzije svojih kuna i deviza u neku drugu štednu ili investicijsku klasu. Ionako mikroskopske bankarske kamate nakon uvođenja novog poreza postat će još mikroskopskije. Premda su štedni ulozi, barem u teoriji, najsigurniji oblik ‘parkiranja’ kristaliziranog rada, prosječnomu hrvatskom građaninu (i to osobito starije dobi, koji u pravilu ima mnogo više likvidnih sredstava u banci od mlađarije) još negdje u podsvijesti titra neugodno sjećanje na banke s početka 90-ih godine prošloga stoljeća. Tom bi Vladinom mjerom mogle biti prizvane aveti prošlosti koje će štediše dodatno potaknuti da se kane ćorava posla i s bankarima i s državom.
Pitanje je kamo će sav taj novac otići. Ili, još bolje: koje bismo prikladno odredište uopće mogli preporučit tom novcu?
Nažalost, vremena za konzervativne ulagače (kako se tradicionalni štediše još nazivaju) iznimno su šugava. Financijski se sustav, na čelu sa središnjim bankama vodećih zemalja svijeta, žestoko urotio protiv njih.

Trčanje za mizernim prinosima postao je svjetski investicijski sport. Danas čak i državne i korporativne obveznice, koje se prema svim kriterijima ubrajaju u kategoriju smeća (hrvatske su među njima), imaju dijabolički niske prinose.
Stoga evo i prve važne strategije vezane uz vaš štedni ulog. Razmislite dvaput prije nego što ga izvučete iz banke. I to pogotovo ako je u kunama i ako nije veći od iznosa jamstva što ga država nudi u slučaju propasti banke. Vrijeme nije za hvatanje prinosa, vrijeme je za pozorno čuvanje glavnice. Ako vam ne uspije ništa drugo nego samo to, lako je moguće da ćete do kraja života bili zahvalni svojoj financijskoj mudrosti.

Neoporeziva ulaganja No ako ste zaključili kako mikroskopske kamate dodatno umanjene državnim nametom više ne opravdavanju držanje štednje u banci, vjerojatno već znate da je sljedeća logična postaja za vaš novac - tržište vrijednosnica. Ne treba imati mnogo financijskog klikera kako bi se zaključilo da će početkom iduće godine (a možda već i potkraj ove) dioničko tržište u Hrvata živnuti upravo zbog onih koji o svojim bankarskim štednim ulozima razmišljaju nekonvencionalno. Dakle, možda nije loše zajahati taj relativno lako predvidljivi val. Barem na nekoliko mjeseci.
Siguran sam da će se neki odvažiti i na ulaganje u inozemstvo - kupnju neke od svjetskih dionica ili obveznica, ili čak i prijenos štednje u stranu banku. No ako razmišljate o potonjem, ne zaboravite kako ćete možda taj transfer morati prijaviti državi kako bi ona i na taj ulog mogla udariti porez.
Dio kapitala mogao bi se preseliti i u investicijske fondove, mirovinsku štednju i životno osiguranje, čiji će prinosi i dalje ostati neoporezivi.
I napokon, evo jednog relativno iznenađujućega, iako ne i neobična investicijskog prijedloga. Razmislite o konverziji svog novca u investicijsku klasu čija je vrijednost nadaleko priznata diljem svijeta, no koja se tek odnedavno počela probijati i u svijest hrvatskih građana. Riječ je o ulaganju u plemenite kovine.
Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju na kupnju investicijskog zlata ne plaća se porez. Porez se ne plaća ni na razliku između kupovne i prodajne cijene plemenite kovine. Diskretna je to ulagačka mogućnost potpuno oslobođena bilo kakvog upletanja države. Uz to, vrijednost dionice, vrijednost obveznice, čak i vrijednost papirnatog novca može pasti na nulu. No tako radikalno obezvređenje zlatu se i srebru još nikad u povijesti nije dogodilo. Pametnome dosta.