Kako država pomaže mladima na tržištu rada

Kako bi pomogao mladim obrazovanim ljudima i omogućili im da povećaju svoje šanse za zaposlenje u struci, Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) provodi niz aktivnosti kojima se jača njihova konkurentnost na tržištu rada. U Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava (MRMS) kažu da aktivnosti s mladim osobama provode kroz Centre za mlade uz podršku savjetnika specijaliziranih za rad s mladim osobama i to individualno i grupno.

Individualni rad obuhvaća savjetovanja kojim se kroz izravan rad osvještava mlada nezaposlena osoba o svojim postojećim osobinama, vještinama i znanjima koje joj mogu biti od osobitog značaja u traženju posla te individualne konzultacije.

Tu su i savjetovanja za samozapošljavanje za sve mlade nezaposlene osobe koje tijekom individualnog savjetovanja pokažu interes za samozapošljavanjem, profesionalni plan zapošljavanja kao pisani dogovor u kojem savjetnik i nezaposlena osoba definiraju zanimanja u kojima će osoba tražiti posao te aktivnosti nezaposlene osobe i savjetnika u jačanju konkurentnosti na otvorenom tržištu rada i posredovanje pri zapošljavanju. Od grupnog rada iz HZZ-a izdvajaju radionice aktivnog traženja posla koje obuhvaćaju interaktivni grupni rad koji povećava kompetentnost, motivaciju, vještine aktivnog traženja posla te značaj stavova i ponašanja nezaposlenih osoba.

“Radionice pružaju učenje kroz interaktivne vježbe kojima se usvajaju vještine predstavljanja poslodavcima i intervjua za posao, sastavljanja molbi za zaposlenje i životopisa kao i osvještavanja i samoprocjene vlastitih osobina važnih u traženju posla i predstavljanju poslodavcima. Imamo i tematska predavanja uz goste predavače, institucije ili udruga na teme volontiranja, samozapošljavanja, obrazovanja i drugih tema relevantnih za informiranje i traženje posla te jačanje konkurentnosti na tržištu rada”, poručuju iz MRMS-a.

Stjecanje radnog iskustva

Za mlade nezaposlene koji nemaju radnog iskustva u struci predviđena je mjera Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa koja je od kad su je uveli mnogim mladima pružila danas neophodno radno iskustvo u struci za koju su završili školovanje i time im podigla šanse za zapošljavanje u budućnosti.

Luka Jajčinović, koji je pohađao stručni studij poslovne ekonomije i financija na Visokoj poslovnoj školi za poslovanje i upravljanje Baltazar Adam Krčelić, bio je bez posla gotovo godinu dana nakon što je diplomirao. Prve poslovne korake napravio je tijekom prakse na fakultetu na drugoj godini, a danas radi kao pripravnik u referadi na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu u sklopu stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa. “Za ovo radno mjesto saznao sam preko stranica HZZ-a. Tamo je bio natječaj na koji sam se javio i za par tjedana su me zvali na testiranje, a poslije toga su me obavijestili da sam dobio posao. Posao je administrativan, nije previše zahtjevan i mogu reći da sam jako zadovoljan. Atmosfera je super, a kolege odlični. Svi si međusobno pomažemo”, kaže Luka Jajčinović.

2400 kuna 
mjesečno
Visina naknade za osobe uključene u mjeru stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa.

Smatra kako od svakog posla možeš imati samo koristi, a na ovom radnom mjestu je naučio raditi u programima koji su mu do sad bili nepoznati i profilirao svoje vještine u komunikaciji s ljudima jer radi direktno sa studentima. “Ovo je dobra mjera, ali mislim da bi se zakonski trebalo zaštiti radnike, točnije te mlade ljude tako da bi se određeni postotak koje poslodavac zaposli zapošljavali na neodređeno ili određeno, ali ključno je da se zaposle. Kad bi se to zakonski reguliralo mladi ljudi bi bili puno zadovoljniji jer bi znali da imaju kakvu takvu šansu zaposlit se i radit duže od godine dana”, poručio je Jajčinović.

Darko Kužić, također bivši student Visoke poslovne škole za poslovanje i upravljanje Baltazar Adam Krčelić, koji je diplomirao na smjeru primjena informatičke tehnologije u poslovanju, bez posla je bio pet mjeseci dok nije primljen u Merkur kao informatičar unutar stručnog osposobljavanja. Kako kaže na natječaj je naišao na internet stranicama HZZ-a, a njegov posao je uključivao održavanje i podršku korisnicima. “Najviše mi je koristilo to što sam saznao kako funkcionira poslovno okruženje. Cijela ta priča stručnog osposobljavanja bi mogla biti puno pozitivnija nego što u stvarnosti jest. Prisutni su krivi razlozi zapošljavanja, previše ljudi dođe na jedno radno mjesto i jednostavno je nemoguće naučiti sve što biste trebali. Možda je u privatnim tvrtkama drugačije, ali u državnim se na tome treba poraditi”, kaže Darko Kužić.

Osim mjere stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa postoji i potpora za zapošljavanje „Uz pola-pola do prvog posla“, a Zavod provodi cijeli paket mjera za mlade ‘Mladi i kreativni’ unutar kojeg su mjere usmjerene na mlade osobe poput potpora za zapošljavanje/samozapošljavanje, potpora za usavršavanje, obrazovanje nezaposlenih, javni radovi i mjere za očuvanje radnih mjesta.

Savjetovanje o karijeri

Kako bi dodatno poboljšali rad HZZ-a i približili se korisnicima ojačali su spektar svojih usluga kroz rad Centara za informiranje i savjetovanje o karijeri – CISOK. “CISOK centri su centralna mjesta za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje i razvoj karijere čije su usluge dostupne svim korisnicima kako bi povećali konkurentnosti radne snage na lokalnim tržištima rada. U Centrima je moguće samostalno pretraživanje objavljenih natječaja za posao, prikupljanje informacija o obrazovnim mogućnostima i mogućnostima zapošljavanja u Hrvatskoj i inozemstvu, kao i korištenje različitih on-line alata, poput Upitnika samoprocjene osobina ličnosti povezanih s poslom, sustava informacija o tržištu rada, te drugih portala, poput Burze rada ili Statistike on-line”, kažu iz MRMS-a.

Osim toga, CISOK nudi informacije i savjetovanja o zahtjevima pojedinih zanimanja, mogućnostima obrazovanja odraslih, uvjetima stipendiranja i studentskom smještaju, ponudi i mogućnostima zapošljavanja te drugim temama vezanim uz obrazovanje i zapošljavanje.

Kako poručuju iz MRMS-a, CISOK savjetnici koji su posebno obrazovani za profesionalno usmjeravanje i razvoj karijere, pomažu osobama u planiranju karijere, pružaju podršku u definiranju profesionalnih ciljeva i usmjeravaju ih u razvoju karijere – prijelazima iz škole u školu, iz škole na posao ili s posla na posao.

Znanje se cijeni

“Podaci Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje ukazuju na činjenicu da su osobe s visokim stupnjem obrazovanja zapošljivije i traženije na tržištu rada od onih osoba s nižim stupnjem obrazovanja. Prije svega je to rezultat širih kompetencija, vještina i znanja koje osobe stječu za vrijeme visokog obrazovanja. Trendovi u Europskoj uniji, pa tako i u Hrvatskoj, ukazuju na sve veću potražnju za visokokvalificiranim radnicima”, tvrde iz MRMS-a.

Prvi rezultati Ankete poslodavaca za 2015. godinu koju provodi HZZ, pokazuju da su najtraženija zanimanja za koja su anketirani poslodavci iskazali potrebu za zapošljavanjem iz roda zanimanja znanstvenika, inženjera i stručnjaka ekonomski stručnjaci, medicinski tehničari, učitelji i nastavnici , posebno oni iz područja matematike i fizike, odgajatelji te informatički stručnjaci.

Obrazovni i realni sektor

Također u MRMS-u tvrde da će zapošljivost mlade osobe ovisiti uglavnom o kvaliteti i važnosti onoga što je osoba stekla tijekom formalnog obrazovanja.

Osim stručnih kompetencija i znanja iz pojedinog sektora za koje se osoba obrazovala, najvažnije vještine koje poslodavci ističu, a koje traže od potencijalnih radnika, su vještine timskog rada, komunikacijske vještine, poznavanje rada na računalu, sposobnost prilagodbe novim situacijama, sposobnost pisanja i govornog izražavanja te vještine rješavanja problema i analitičke vještine. Temeljem iskustva rada savjetnika Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje, a i prema podacima istraživanja EU Skills Panorama, poslodavci traže kombinaciju vještina radnika koje uključuju stručna znanja i tzv. ‘meke – prenosive vještine’ (komunikativnost, analitičke vještine, planiranje i organizacija, upravljanje promjenama, rješavanje problema, fleksibilnost, upravljanje stresom, timski rad, kreativnost...).

“Upravo su te’meke vještine’ ključne za brzo snalaženje mladih osoba na tržištu rada, a osoba koja ih ima razvijene ima veće šanse za pronalazak posla. Fakulteti i druge institucije visokog obrazovanja koje u svojim kurikulumima imaju ugrađene module za razvoj ovih vještina produciraju zapošljivije buduće radnike koji su spremniji za tržište rada i za ono što današnji poslodavci trebaju.
Poticanje suradnje poslodavaca i obrazovnih institucija u kreiranju kurikuluma te pružanje radnog iskustva osobama koje su u formalnom obrazovanju doprinosi usklađivanju potreba tržišta rada i obrazovnog sektora te rezultira mladim osobama koje su spremnije za tržište rada”, poručuju iz MRMS-a.