Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Velj 2009

Kada će se hrvatsko tržište osiguranja okrenuti maštovitim proizvodima?

Izvor: business.hr · Autor: Gorden Knezović  

Kada će se hrvatsko tržište osiguranja okrenuti maštovitim proizvodima?

Na hrvatskom tržištu osiguranja osiguravatelji se uporno drže dosadašnjih proizvoda ne vodeći računa o situaciji koju predstavlja globalizirano osiguranje u zemljama Europske Unije, na čijem tržištu se mogu naći vrlo maštoviti proizvodi sposobni pružiti rješenje za potrebe osiguranika, ali i osiguratelja.

Naime, veliki postotak sklopljenih ugovora ne dočeka kraj ugovorenog trajanja osiguranja, što predstavlja izravnu štetu kako korisnicima (osiguranicima) tako i osigurateljima. Nasuprot hrvatskom tržištu osiguravatelji u zemljama Europske unije, primjerice u Njamačkoj, pružaju inovativne mogućnosti osiguranicima. Na primjer, ugovaratelju osiguranja ili korisniku osiguranja kojemu iznenada zatreba novac, a ima (dobru) policu životnog osiguranja, nije potrebno ići uzimati skupe kredite kod banaka i drugih novčarskih institucija, već može svoju policu životnog osiguranja prodati profesionalnim investitorima, kao što su razni investicijski fondovi.

Takva praksa postoji ne samo u Njemačkoj nego i u svim zemljama EU: ugovaratelj osiguranja ili korisnik police životnog osiguranja svoje potraživanje iz police prema osiguratelju prenosi (prodaje) na treću osobu prije isteka ugovora o osiguranju. Te police (ot)kupljuju razni investicijski fondovi. Za njih to nije posao osiguranja, nego posao investiranja i ulaganja kapitala. Iznos kojega dobiva ugovaratelj ili korisnik je u svakom slučaju veći nego što bi dobio raskidom ugovora i otkupom police osiguranja života. Uz to, on novac dobiva odmah, kad mu zatreba. Za osiguratelja se ne mijenja ništa. Ugovor je i dalje na snazi, premija se plaća do isteka ugovora.

Za ovakve postupke već se udomaćio naziv second hand police životnog osiguranja ili pak kupnja rabljenih polica životnog osiguranja. Takav posao u Hrvatskoj (zasada) ne postoji. Za uspješno obavljanje takvog posla bitno je postojanje investitora, koji imaju povjerenje u osiguratelje i koji su voljni uložiti u dugoročne poslove životnih osiguranja (deset, petnaest, trideset godina) i čekati zaradu na uložena sredstva koja će doći kroz ostvarenu dobit osiguratelja životnog osiguranja, koja će se pripisati osiguranoj svoti.
Trgovanje policama životnog osiguranja učvršćuje policu kao vrijednosni papir. Čini je sposobnom biti burzovnim papirom, što širi lepezu mogućih ulaganja zainteresiranih investitora.


Komentari članka

Vezani članci

Cijene goriva divljaju diljem Europe, Hrvatska se još i dobro drži. Evo zašto

29.07.2026.

Europa se ponovno suočava s rastom cijena goriva zbog situacije u Hormuškom tjesnacu, dok podaci pokazuju da su razlike među državama članicama Europske unije znatne. Srećom, Hrvatska je u donjem dijelu liste...

Fiskalizacija 2.0: Od 2027. i paušalci moraju izdavati eRačune

27.07.2026.

Od 1. siječnja 2027. i poduzetnici izvan sustava PDV-a, obrtnici, paušalci i proračunski korisnici moraju izdavati i fiskalizirati eRačune

Kako do dijela od 47 milijuna eura, dosad najpovoljnijeg izvora financiranja za poljoprivrednike?

19.07.2026.

Najavljene zajmove i kredite s kapitalnim rabatom odnosno onih s otpisom dijela glavnice, ukupne vrijednosti 47 milijuna eura, komentirala je za Agroklub Ana-Marija Špicnagel, konzultantica s gotovo 15 godina iskustva u pripremi i provedbi EU projekata u

Buljan: Novi nameti poskupjet će online kupnju, trošak će snositi potrošači

02.07.2026.

Novi fiksni carinski namet na pakete iz zemalja izvan Europske unije, iako je zamišljen kao obveza platformi i prodavatelja, u konačnici će najvjerojatnije platiti potrošači.

HUP protiv poreza na ekstraprofit: Kažnjava se poduzetnički rizik i uspjeh

26.06.2026.

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) upozorava u četvrtak kako bi uvođenje poreza na prekomjernu dobit poslalo negativan signal domaćim i stranim investitorima, dok Hrvatska dovršava proces pristupanja OECD-u.

Tag cloud

  1. 2891 članka imaju tag turizam
  2. 2729 članka imaju tag hrvatska
  3. 1518 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1820 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1584 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2010 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1363 članka imaju tag industrija
  12. 1265 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1090 članka imaju tag menadžment
  15. 703 članka imaju tag tehnologija
  16. 1186 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 697 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 544 članka imaju tag porezi
  21. 371 članka imaju tag kompanije
  22. 795 članka imaju tag maloprodaja
  23. 560 članka imaju tag poticaji
  24. 711 članka imaju tag marketing
  25. 409 članka imaju tag potpore
  26. 524 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 430 članka imaju tag vlada
  28. 460 članka imaju tag start up
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 516 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 515 članka imaju tag dzs
  38. 454 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk