Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

01 Ožu 2016

Jesu li toplinski razdjelnici velika prevara?

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Luka Filipović  

Jesu li toplinski razdjelnici velika prevara?

Jesu li toplinski razdjelnici velika prevara ili koristan instrument za uštedu toplinske energije, trebala bi pokazati radna skupina Ministarstva gospodarstva čije je osnivanje najavio ministra gospodarstva Tomislav Panenić. 'Povjerenstvom se mažu oči javnosti', tvrdi Željko Tomašić iz Regionalne organizacije za zaštitu potrošača koji već godinama upozorava na problem razdjelnika, ali i na činjenicu kako je Zakon o tržištu toplinske energije samo mrtvo slovo na papiru jer u stvarnosti tržišta kao takvog nema

Građani su očekivali kako će im se nakon ugradnje razdjelnika smanjiti računi za grijanje, ali u mnogim slučajevima desilo se upravo suprotno. Kad se uzme u obzir da sama ugradnja razdjelnika nije nimalo jeftina – za dvosoban stan s četiri radijatora cijena je oko 500 eura – jasan je bijes pojedinaca.

Za vrijeme HDZ-ovog ministra Popijača razdjelnici postaju važni

Gradonačelnik Velike Gorice Dražen Barišić iz HDZ-a je u ponedjeljak prozvao bivšu Vladu koja je uvela zakonsku obvezu za ugradnju razdjelnika. Bivši ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak priznao je da prije donošenja zakona o obveznoj ugradnji razdjelnika nije tražio studiju isplativosti, jer je smatrao da to nije potrebno.

Međutim, Željko Tomašić iz Regionalne organizacije za zaštitu potrošača, koja je podnijela Ustavnu tužbu za ocjenu ustavnosti Zakona o tržištu toplinske energije (ZTTE), podsjeća kako su razdjelnici na velika vrata ušli u Hrvatsku za vrijeme HDZ-ove vlade dok je ministar gospodarstva bio Đuro Popijač.

'Za vrijeme Popijača stupio je na snagu pravilnik o kažnjavanju onih koji nisu ugradili razdjelnik u slučaju da ga je 50 posto stanara već ugradilo. Zatim dolazi Ivan Vrdoljak i nastavlja čitavu priču sa ZTTE-om u kojem se izrijekom navode od svih instrumenata samo razdjelnici i time se kod potrošača stvara kriva slika kako je riječ o štednom uređaju', kaže Tomašić za tportal.

Ističe kako razdjelnici ne štede toplinsku energiju već su sličniji toplomjeru na radijatoru.

'Razdjelnik raspoređuje koliko tko mora platiti od potrošene toplinske energije što je izmjereno kalorimetrom u podstanici, na mjestu preuzimanja toplinske energije u zgradi. Razdjelnici ne štede, štedi čovjek, ali da bi se uz pomoć razdjelnika ostvarila ušteda, potrebno je ugraditi termostatske ventile, nove pumpe za vodu, plastičnu stolarija, termo fasade itd., što dovodi u pitanje opravdanost investicije. Ako se to sve uradi i ostvari manji račun za oko 10 posto, vrijeme povrata investicije je oko 70 do 80 godina. Pitam se kakvo će biti grijanje za 70 godina', napominje Tomašić.

Sumnja u spregu politike i biznisa

On sumnja kako su razdjelnici gurani hrvatskim potrošačima samo zbog jakog utjecaja trgovačkog lobija. Čak govori o sprezi politike i pojedinih kompanija, ali uz ogradu da za to nema dokaza.

'Sudjelovao sam u javnoj raspravi prilikom donošenja ZTTE-a. Zanimljivo je kako su na jednom od tih sastanaka bili i predstavnici tvrtke Brunata. Oni nemaju nikakve veze s toplinskom energijom već samo prodaju mjerne instrumente', kaže Tomašić.

Procjena je kako je u Hrvatskoj dosad ugrađeno oko 200.000 razdjelnika. Najjači su igrači na tom tržištu danska Brunata i njemački Siemens. Obje kompanije surađuju s Danfossom, proizvođačem ventila za razdjelnike, na čiji je trošak izaslanstvo HERA-e, HEP-a i Ministarstva gospodarstva putovalo u Dansku 2013., i to dva mjeseca prije donošenja ZTTE-a.

Čitavu priču dodatno je začinila činjenica kako je država donijela Zakon o toplinskoj energiji i u nj uglavila da se razdjelnici moraju ugraditi pod prijetnjom kazne do 50.000 kuna pod izlikom da to propisuje EU direktiva. Međutim, u direktivi stoji samo da se to preporučuje. Tko ju je krivo preveo, još nije poznato.

'Neki su u Saboru zbog toga prozivali Hrvatsku energetsku regulatornu agenciju, ali mislim da je to pogrešno. Zakon je predložilo Ministarstvo gospodarstva i ono je trebalo nadzirati njegovu provedbu. Ali ono ne radi ništa osim što kontrolira potrošače, i to poglavito vezano za ugradnju razdjelnika. Pazite, zakon o cestovnom prometu predviđa za prometni prekršaj sa smrtnim posljedicama kaznu do 15.000 kuna, a građanima se prijeti s 50.000 kuna jer nisu stavili razdjelnik', naglašava Tomašić.

Traže moratorij na Zakon o tržištu toplinskom energijom

Njegova Regionalna organizacija za zaštitu potrošača zatražila je moratorij na Zakon o tržištu toplinskom energijom i traži da se ponovo provede stručna rasprava. Smatra kako lokalna samouprava, a ni toplane ne poštuju zakon odnosno nisu primijenile nijednu odredbu zakona koja se odnosi na njih.

'Lokalne samouprave nisu raspisale natječaje za koncesije jer tvrde da ionako ima samo jedna toplana i da se nitko neće javiti. Toplane nisu raspisale natječaje za prodaju toplinske energije već su se same proglasile i distributerima i kupcima te i dalje, kao da je na snazi stari zakon, neposredno sklapaju ugovore s potrošačima. U svemu tome razdjelnici su samo jedna mala spačka, a osnivanje radne skupine zbog njih mazanje je očiju javnosti', zaključuje Tomašić.

Zakon o tržištu toplinskom energijom stupio je na snagu u srpnju 2013. Njegov je glavni cilj bio liberalizacija tržišta. Koliko je on dosad bio učinkovit, najbolje govori podatak kako do dana današnjeg nijedan potrošač nije promijenio opskrbljivača toplinskom energijom.


Komentari članka

Vezani članci

Končar i HŽPP preuzimaju Gredelj: ponuda je prihvaćena

01.11.2026.

Gradnju autocesta privodimo kraju. Dva su natječaja aktualna prema Dubrovniku te dva u Primorsko-goranskoj županiji prema Žutoj Lokvi. Do kraja godine očekujemo završetak punog profila autoceste Zagreb – Macelj, na kojoj do 2032. koncesiju ima Strabag.

Hrvatska ispala iz 50 najboljih startup ekosustava svijeta

28.10.2026.

Globalna ljestvica StartupBlinka pokazuje da Hrvatska treću godinu zaredom pada u poretku

Hrvatska industrija dobiva milijune za ublažavanje udara visokih cijena struje

27.10.2026.

Europska komisija odobrila je Vladi RH program potpora vrijedan 60 milijuna eura za djelomičnu kompenzaciju energetski intenzivnih tvrtki radi više cijene električne energije, povezanog s utjecajem cijene ugljika u okviru Sustava EU za trgovanje emisijama

Hrvatskoj prijeti val zatvaranja pogona za proizvodnju autodijelova?

26.10.2026.

Pala je još jedna hrvatska žrtva krize u europskoj autoindustriji. Austrijska kompanija Wollsdorf Komponenten odlučila je likvidirati svoju hrvatsku podružnicu Wollsdorf Components i ugasiti proizvodnju kožnatih dijelova za automobile u tvornici u Jalžabe

Daytona postala 3. hrvatski jednorog uz investiciju od 60 milijuna dolara

22.10.2026.

Rundu ponovno predvodi FirstMark, koji je u veljači vodio i seriju A od 24 milijuna dolara, a čak 50-ak milijuna došlo je od postojećih investitora. Ukupno je Daytona dosad prikupila oko 91 milijun dolara. Uz tu procijenjenu vrijednost, tvrtka je postala

Tag cloud

  1. 2927 članka imaju tag turizam
  2. 2750 članka imaju tag hrvatska
  3. 1540 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1841 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1597 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1333 članka imaju tag trgovina
  11. 1386 članka imaju tag industrija
  12. 1276 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1105 članka imaju tag menadžment
  15. 718 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 703 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 554 članka imaju tag porezi
  21. 390 članka imaju tag kompanije
  22. 803 članka imaju tag maloprodaja
  23. 568 članka imaju tag poticaji
  24. 534 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 715 članka imaju tag marketing
  26. 415 članka imaju tag potpore
  27. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  28. 466 članka imaju tag start up
  29. 430 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 443 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk