Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

01 Ou 2016

Jesu li toplinski razdjelnici velika prevara?

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Luka Filipović  

Jesu li toplinski razdjelnici velika prevara?

Jesu li toplinski razdjelnici velika prevara ili koristan instrument za uštedu toplinske energije, trebala bi pokazati radna skupina Ministarstva gospodarstva čije je osnivanje najavio ministra gospodarstva Tomislav Panenić. 'Povjerenstvom se mažu oči javnosti', tvrdi Željko Tomašić iz Regionalne organizacije za zaštitu potrošača koji već godinama upozorava na problem razdjelnika, ali i na činjenicu kako je Zakon o tržištu toplinske energije samo mrtvo slovo na papiru jer u stvarnosti tržišta kao takvog nema

Građani su očekivali kako će im se nakon ugradnje razdjelnika smanjiti računi za grijanje, ali u mnogim slučajevima desilo se upravo suprotno. Kad se uzme u obzir da sama ugradnja razdjelnika nije nimalo jeftina – za dvosoban stan s četiri radijatora cijena je oko 500 eura – jasan je bijes pojedinaca.

Za vrijeme HDZ-ovog ministra Popijača razdjelnici postaju važni

Gradonačelnik Velike Gorice Dražen Barišić iz HDZ-a je u ponedjeljak prozvao bivšu Vladu koja je uvela zakonsku obvezu za ugradnju razdjelnika. Bivši ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak priznao je da prije donošenja zakona o obveznoj ugradnji razdjelnika nije tražio studiju isplativosti, jer je smatrao da to nije potrebno.

Međutim, Željko Tomašić iz Regionalne organizacije za zaštitu potrošača, koja je podnijela Ustavnu tužbu za ocjenu ustavnosti Zakona o tržištu toplinske energije (ZTTE), podsjeća kako su razdjelnici na velika vrata ušli u Hrvatsku za vrijeme HDZ-ove vlade dok je ministar gospodarstva bio Đuro Popijač.

'Za vrijeme Popijača stupio je na snagu pravilnik o kažnjavanju onih koji nisu ugradili razdjelnik u slučaju da ga je 50 posto stanara već ugradilo. Zatim dolazi Ivan Vrdoljak i nastavlja čitavu priču sa ZTTE-om u kojem se izrijekom navode od svih instrumenata samo razdjelnici i time se kod potrošača stvara kriva slika kako je riječ o štednom uređaju', kaže Tomašić za tportal.

Ističe kako razdjelnici ne štede toplinsku energiju već su sličniji toplomjeru na radijatoru.

'Razdjelnik raspoređuje koliko tko mora platiti od potrošene toplinske energije što je izmjereno kalorimetrom u podstanici, na mjestu preuzimanja toplinske energije u zgradi. Razdjelnici ne štede, štedi čovjek, ali da bi se uz pomoć razdjelnika ostvarila ušteda, potrebno je ugraditi termostatske ventile, nove pumpe za vodu, plastičnu stolarija, termo fasade itd., što dovodi u pitanje opravdanost investicije. Ako se to sve uradi i ostvari manji račun za oko 10 posto, vrijeme povrata investicije je oko 70 do 80 godina. Pitam se kakvo će biti grijanje za 70 godina', napominje Tomašić.

Sumnja u spregu politike i biznisa

On sumnja kako su razdjelnici gurani hrvatskim potrošačima samo zbog jakog utjecaja trgovačkog lobija. Čak govori o sprezi politike i pojedinih kompanija, ali uz ogradu da za to nema dokaza.

'Sudjelovao sam u javnoj raspravi prilikom donošenja ZTTE-a. Zanimljivo je kako su na jednom od tih sastanaka bili i predstavnici tvrtke Brunata. Oni nemaju nikakve veze s toplinskom energijom već samo prodaju mjerne instrumente', kaže Tomašić.

Procjena je kako je u Hrvatskoj dosad ugrađeno oko 200.000 razdjelnika. Najjači su igrači na tom tržištu danska Brunata i njemački Siemens. Obje kompanije surađuju s Danfossom, proizvođačem ventila za razdjelnike, na čiji je trošak izaslanstvo HERA-e, HEP-a i Ministarstva gospodarstva putovalo u Dansku 2013., i to dva mjeseca prije donošenja ZTTE-a.

Čitavu priču dodatno je začinila činjenica kako je država donijela Zakon o toplinskoj energiji i u nj uglavila da se razdjelnici moraju ugraditi pod prijetnjom kazne do 50.000 kuna pod izlikom da to propisuje EU direktiva. Međutim, u direktivi stoji samo da se to preporučuje. Tko ju je krivo preveo, još nije poznato.

'Neki su u Saboru zbog toga prozivali Hrvatsku energetsku regulatornu agenciju, ali mislim da je to pogrešno. Zakon je predložilo Ministarstvo gospodarstva i ono je trebalo nadzirati njegovu provedbu. Ali ono ne radi ništa osim što kontrolira potrošače, i to poglavito vezano za ugradnju razdjelnika. Pazite, zakon o cestovnom prometu predviđa za prometni prekršaj sa smrtnim posljedicama kaznu do 15.000 kuna, a građanima se prijeti s 50.000 kuna jer nisu stavili razdjelnik', naglašava Tomašić.

Traže moratorij na Zakon o tržištu toplinskom energijom

Njegova Regionalna organizacija za zaštitu potrošača zatražila je moratorij na Zakon o tržištu toplinskom energijom i traži da se ponovo provede stručna rasprava. Smatra kako lokalna samouprava, a ni toplane ne poštuju zakon odnosno nisu primijenile nijednu odredbu zakona koja se odnosi na njih.

'Lokalne samouprave nisu raspisale natječaje za koncesije jer tvrde da ionako ima samo jedna toplana i da se nitko neće javiti. Toplane nisu raspisale natječaje za prodaju toplinske energije već su se same proglasile i distributerima i kupcima te i dalje, kao da je na snazi stari zakon, neposredno sklapaju ugovore s potrošačima. U svemu tome razdjelnici su samo jedna mala spačka, a osnivanje radne skupine zbog njih mazanje je očiju javnosti', zaključuje Tomašić.

Zakon o tržištu toplinskom energijom stupio je na snagu u srpnju 2013. Njegov je glavni cilj bio liberalizacija tržišta. Koliko je on dosad bio učinkovit, najbolje govori podatak kako do dana današnjeg nijedan potrošač nije promijenio opskrbljivača toplinskom energijom.


Komentari članka

Vezani članci

Inina investicija od 65 milijuna eura: Nova plinska bušotina na Jadranu

23.07.2026.

Ina je novim razradnim bušenjem na sjevernom Jadranu počela investicijski ciklus ukupno vrijedan oko 65 milijuna eura, koji obuhvaća izgradnju pet novih plinskih bušotina među kojima je i novopotvrđena s protokom od 160 tisuća kubičnih metara plina na dan

HNB: Rast hrvatskog gospodarstva u drugom kvartalu mogao bi usporiti na 1,6 posto

20.07.2026.

Realni rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju mogao bi usporiti na 1,6 posto na godišnjoj razini, dok bi rast na tromjesečnoj razini mogao iznositi 0,3 posto, procjena je Hrvatske narodne banke (HNB).

Hrvatska je europski rekorder po sezonalnosti: U srpnju i kolovozu ostvaruje se više od polovice svih godišnjih noćenja

19.07.2026.

Iako je jačanje cjelogodišnjeg poslovanja jedan od najvažnijih ciljeva razvoja našeg turizma, Hrvatska u Europi drži neslavno prvo mjesto upravo po - sezonalnosti. Naime, novi podatci Eurostata pokazuju kako je u 2025. sezonalnost bila najnaglašenija upra

Hrvatska ima najbolje ocjene na Mediteranu, a gosti bježe

16.07.2026.

Analiza 1,6 milijuna recenzija otkriva da kruna počiva na blagim domaćim ocjenama, dok raste nezadovoljstvo cijenama i uslugom

Europljani i dalje Hrvatsku biraju zbog - sunca i mora, sedmo smo najpoželjnije odredište

16.07.2026.

Hrvatska je ovoga ljeta i jeseni sedmo najpoželjnije odredište europskih turista, a domaćem turističkom sektor važnim Austrijancima i Poljacima je u top-odredištima. U regiji Južna i Sredozemna Europa Hrvatsku namjerava posjetiti tri od pet Europljana koj

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk