Jesenski rebalans trebao bi smanjiti rupu od 10 milijardi kuna

Nitko od stručne javnosti ne dvoji da proračun pušta na sve strane te da, osim što se Vlada posvetila namicanju prihoda, rashodi jednostavno nadalje grizu ionako šuplju proračunsku strukturu. No, treba li nam još jedan, četvrti ovogodišnji jesenski rebalans?

Naime, vladajući u posljednje vrijeme ne spominju takav potez, novac od MMF-a spremili su i kažu neće ga dirati, no morat će se ponovno zadužiti vani i to vrlo brzo. Proračun ima rupu od 10 milijardi kuna, a bez rebalansa i rezanja rashoda teško će je moći zakrpati, zazivaju s jedne strane ekonomisti, dok drugi smatraju da se može bez rebalansa, ali s posve novim smjerom za novi proračun 2010.

Hitno rezati rashode
– Potreban je hitno jesenski rebalans koji će napokon stati na kraj rashodima, te srezati po redu kapitalna ulaganja, subvencije i neka socijalna davanja te ih zacementirati za idućih pet godina. U suprotnom, ako Vlada krene u zaduživanje kako bi financirala proračunski manjak, i to vani, nakon pet godina bit ćemo do grla u dugovima i figurativno rečeno, postat ćemo podružnica UBS-a ili neke druge banke – odlučan je Ante Babić, ekonomski stručnjak. Rebalansom koji je Sabor prije ljetne stanke prihvatio neznatno su smanjeni proračunski rashodi, a pad prihoda od PDV-a i trošarina ublažio se povećanjem stope PDV-a i uvođenjem kriznoga poreza na dohodak.

Ispune li se očekivanja o ipak nešto nižem padu turističke potrošnje (a time i proračunskih prihoda iz ovoga segmenta ukupne potrošnje) te ako Vlada uspije osigurati financiranje deficita na međunarodnome tržištu, Vlada se neće odlučivati na još jedan rebalans, smatra analitičar Damir Novotny. Rebalans i nema smisla u samom 4. kvartalu budući da se osjetnije ne bi mogli smanjiti ovogodišnji proračunski rashodi, koji već imaju svoju inerciju.

Puno je važnije sada redefinirati principe proračunskih politika te restrukturirati i bitno smanjiti proračunske rashode konsolidirane široke države (uključujući i lokalnu samoupravu) kako bi se iduće godine (i onih nakon toga) izbjegnuo proračunski kaos. Vlada bi za 2010. morala težiti tzv. nultom deficitu budući da se iduće godine ne može očekivati poboljšanje uvjeta prema kojima bi se deficit javnih financija mogao financirati.

Neodgovorno ponašanje
Bilo kako bilo, zbog neodgovornoga fiskalnog ponašanja prethodnih vlada u prosperitetnim godinama i ove vlade u planiranju te rebalansima proračuna za 2009. od 2,4 mlrd. kuna deficita državnoga proračuna planiranih krajem 2008. došli smo do planiranog deficita od 9,3 mlrd. kuna u kolovozu 2009., tvrdi ravnateljica Instituta za financije Katarina Ott u nedavnom osvrtu o proračunu.