Izravnom pogodbom u tri godine prodan je 271 hektar državne zemlje

Dok novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu čeka svoje drugo saborsko čitanje, a lokalna samouprava, općine i gradovi pripremaju se da im se u okrilje ponovno vrati raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH, prodaja državne zemlje izravnom pogodbom teče svojim tijekom. Podsjetimo, važećim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu od 2013. godine ograničene su i površine poljoprivrednog zemljišta koje su predviđene za prodaju, odnosno nije moguće kupiti veće parcele.

Iako se sve to vrijeme čini da je prodaja državne zemlje na ovakav način slaba, bez nekih aktivnosti, jer u pitanju – pojedinačno gledajući – nisu velike površine, ona ima svoj ritam, a što je vidljivo i na stranicama Agencije za poljoprivredno zemljište (APZ).

Samo u ovom mjesecu, do sada u studenom, čak je 28 obavijesti o prodaji izravnom pogodbom. Za područje gradova Popovača, Biograd na Moru, Virovitica, Samobor, općine Končanica, Gradec, Kapela i dr. Prodaja državnog poljoprivrednog zemljišta propisana je Zakonom o poljoprivrednom zemljištu, a ono se iznimno prodaje izravnom pogodbom po tržišnoj vrijednosti koju utvrđuje Agencija.
Kada pogodba?

Prodaja državne zemlje izravnom pogodbom moguća je za katastarske čestice poljoprivrednih površina koje graniče sa zemljištem podnositelja zahtjeva, a nalaze se izvan proizvodno-tehnoloških cjelina, čija veličina nije veća od jednog hektara, za katastarske čestice do kojih se može pristupiti samo preko zemljišta u vlasništvu podnositelja zahtjeva u svrhu okrupnjavanja, za katastarske čestice za koje je pribavljena dokumentacija za gradnju poljoprivrednih objekata, za k.č, poljoprivrednog zemljišta koje koriste korisnici kuća u vlasništvu RH kojima upravlja Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama, te kada je RH suvlasnik s podnositeljem zahtjeva, a suvlasnički dio RH je manji od suvlasničkog dijela podnositelja zahtjeva.

- Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države prodaje se izravnom pogodbom ako zainteresirana osoba podnese zahtjev Agenciji kojem prilaže dokaz o ispunjavanju uvjeta. Zahtjev se podnosi na obrascu koji se nalazi na mrežnim stranicama Agencije i uz njega se prilaže sva dokumentacija koja je propisana u obrascu - ističu u Ministarstvu poljoprivrede. Od 2014. do 2017. godine ukupno je prodano 271,74 ha državnog zemljišta, odnosno 580 katastarskih čestica za ukupno 11 milijuna kn.
Tržišna cijena

- Sredstva ostvarena prodajom međusobno dijele država, općina/grad gdje se zemljište nalazi i županija, i to na način da 25 % ide u državni proračun, 10 % u proračun županije i 65 % jedinici lokalne samouprave - ističu u Ministarstvu.

Tržišna cijena državnog poljoprivrednog zemljišta utvrđuje se za svaku katastarsku česticu posebno. Metodologija izračuna cijene propisana je Pravilnikom o metodologiji utvrđivanja tržišne cijene za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH izravnom pogodbom. Tabelarni prikaz sročen je tako da ga je jednostavno pratiti po svim katastarskim općinama.

- Tržišna cijena za prodaju utvrđuje se korekcijom početne cijene s faktorima lokacije, prometne povezanosti, razvojne mogućnosti, veličine i oblika površine, ponude i potražnje te faktorom uređenosti. Da bi se utvrdila tržišna cijena, na teren izlazi geodetski stručnjak Agencije i izrađuje elaborat sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu i Pravilniku o metodologiji utvrđivanja tržišne cijene za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH - ističu u ministarstvu Tomislava Tolušića.

Agencija, sukladno Zakonu, ne nudi zemljište kupcima, nego zainteresirani kupci podnose zahtjev Agenciji s propisanom dokumentacijom. Praksa kaže da podnositelji zahtjeva za kupnjom državne zemlje izravnom pogodbom najčešće posežu zbog kupnje katastarskih čestica koje graniče sa zemljištem u podnositeljevu vlasništvu.

Najveći interes u Slavoniji i Istri

U Ministarstvu poljoprivrede ističu kako u pojedinim županijama poput onih u Slavoniji i Istarskoj, vlada veliki interes za kupovinu državnog poljoprivrednog zemljišta, dok je on manji u Dalmaciji. U Istri podnositelji zahtjeva razmišljaju da u konačnici na ovaj način zaokruže danas-sutra, dugoročno, neku poslovnu, (i) turističku, poljoprivrednu priču. Veliki broj podnesenih zahtjeva ne udovoljava uvjetima jer stranke traže čestice koje su veće nego što je propisao Zakon ili privatno zemljište podnositelja zahtjeva ne graniči s traženom česticom koja je u državnom vlasništvu.