Izlazak iz krize ovisi o strukturnim reformama, a ne monetarnoj magiji

Kako 160 milijardi kuna koje leže na računima HNB-a i poslovnih banaka učiniti što dostupnijima gospodarstvu kojem su likvidna sredstva nasušno potrebna za izlazak iz krize – odgovor na to pitanje pokušalo se dati na okruglom stolu Kako potaknuti financiranje i razvoj, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore.

Poduzetnici traže fleksibilnije uvjete financiranja i poručuju – tko brzo daje, dvostruko daje, ali iz financijskih institucija odgovaraju kako neće financirati loše projekte i gubitaše te da se rješenje strukturnih problema domaće ekonomije ne može tražiti od njih, već od politike.

"U ovoj će godini na globalnoj razini doći do izraženijeg oporavka gospodarstva, a Hrvatska bi prema procjenama trebala rasti oko pet posto i po tome biti jedna od uspješnijih članica EU-a. Specifičnosti oporavka u Hrvatskoj pri tome bi trebali biti: izraženiji oporavak sklonosti potrošnji, rast investicija pod utjecajem obnova Grada Zagreba i Banije nakon potresa te znatni priljevi iz različitih EU fondova koji su Hrvatskoj na raspolaganju. U tom procesu jednu od najvažnijih uloga imat će financijske institucije jer će bez svježeg i povoljnoga kapitala biti teško dugoročnije ostvariti dinamičan rast. Trebaju nam modeli koji direktno potiče proizvodnju i izvoz jer su se modeli rasta temeljenog na napuhanoj potrošnji već pokazali kao osjetljivi i dugoročno neodrživi. Stoga je izuzetno bitno otvoriti komunikaciju i unaprijediti suradnju njih i poduzetnika, a upravo je to jedna od glavnih zadaća HGK", istaknuo je potpredsjednik HGK za trgovinu i financijske institucije Josip Zaher.

Vedran Šošić, glavni makroekonomist HNB-a, u uvodu je predstavio stanje domaćega gospodarstva kazavši da se u prvom kvartalu ekonomska aktivnost vratila na pretkriznu razinu, ali da se u drugom kvartalu usporava. "Naša je prognoza rast od šest posto, a osobno bih se kladio i na nešto višu stopu, međutim, oporavak je asimetričan. Dio djelatnosti jako se lijepo oporavlja, poput građevinarstva, a dio još uvijek vuče teške posljedice pandemije. Devize nam stižu, HNB ih otkupljuje i povećava likvidnost. Kamate su najniže ikada, ali kreditna aktivnost je, nakon početnog skoka, ostala prigušena jer su banke zaoštrile uvjete kreditiranja. Depoziti poduzeća u bankama rasli su za 17 posto, najviše kod sektora trgovine, prerađivačke industrije i građevinarstva, dok se, s druge strane, pogođenije branše moraju zaduživati. To je još jedan pokazatelj asimetričnog djelovanja krize. Izbjeglo se pogoršanje kvalitete plasmana, ali uz znatnu neizvjesnost", elaborirao je Šošić.

Na prvom panelu o ulozi banaka u financiranju gospodarstva sudjelovali su Martina Drvar, viceguvernerka Hrvatske narodne banke; Ivan Jandrić, član Uprave Addiko banke i predsjednik Udruženja banaka HGK; Nives Rudež, direktorica Odjela za faktoring OTP banke i predsjednica Udruženja pružatelja usluga faktoringa HGK; Dragutin Kamenski, prokurist tvrtke Kamgrad; Davor Žmegač, predsjednik Uprave Petrokemije i predsjednik Udruženja kemijske industrije HGK te Bogdan Tihava, predsjednik Uprave Auto Hrvatske.

Povela se rasprava o 90 milijardi kuna na računu HNB-a i 70 milijardi kod poslovnih banaka. Taj bi novac poduzetnicima itekako dobro došao, ali se slabo prelijeva u gospodarstvo.

Drvar je pojasnila kako je pogrešno gledati monetarnu vlast i banke kao krivce jer je financijski sustav odraz gospodarstva.

"Nema monetarne magije, potrebno je stvoriti uvjete za strukturni razvoj ekonomije. Mi imamo 'kolona-', a ne koronakrizu jer nam ljudi odlaze zbog nekonkurentnosti. Rješenja za to ne možemo tražiti u financijskoj sferi, već političkoj", rekla je Drvar dodavši da kao društvo moramo odrediti u kojem smjeru idemo i koje grane gospodarstva želimo financirati i razvijati.

Jandrić se osvrnuo na moratorije koje je zatražila trećina poduzeća. "Klijenti kojima je završio moratorij sada se suočavaju s realnošću, a još je uvijek sve neizvjesno. Imamo 24 posto kredita u tzv. watch-zoni koji se uredno podmiruju, ali su upitni upravo zbog te neizvjesnosti. Nemamo kristalnu kuglu pa da znamo tko će preživjeti krizu, a tko ne, ali imamo pokazatelje koji nam govore koji se sektori dobro nose s krizom, a koji ne. Problematični su ugostitelji, transport i turizam i njih posebno pratimo", izjavio je.

Rudež se dotaknula faktoringa kao industrije koja je kod nas još na niskom stupnju razvoja. "To je instrument financiranja koji je najpogodniji za MSP-ove, a trenutno nije prepoznat zato što uglavnom funkcionira unutar banke", objasnila je.

Žmegač je naglasio kako industrija ima zaostatke zbog pandemije, a mora financirati novi investicijski ciklus i zelenu tranziciju. "Hrvatska zaostaje za drugim zemljama koje su se bolje pozicionirala za zelenu tranziciju i ako se tu ne pokrenemo, zaostajat ćemo. Možemo ih sustići, ali nam treba suradnja znanosti, gospodarstva i države", smatra Žmegač, a Tihava je poručio da se moramo fokusirati na vodik kao energent koji je dugoročno idealan za zelenu tranziciju.

Kamenski je izjavio kako su kao sektor brzo izašli iz krize, ali da su još uvijek izloženi problemima. "Ovo je privid rasta obujma, ali bojim se da će rezultati biti poražavajući ako ne reguliramo mogućnost nadoknade rasta cijena. Željezo je otišlo 70 posto gore, sve sirovine su poskupjele dvoznamenkasto i to će rezultirati velikim udarom na sektor. Taj teret neće moći iznijeti sami izvođači, doći će do zastoja projekata te se to mora cjelovito rješavati na razini države i EU-a", kazao je Kamenski.

Financiranje razvoja programima EIB-a, HBOR-a te leasinga
Na drugom panelu razgovaralo se o financiranju razvoja programima EIB-a i HBOR-a te leasinga, a sudjelovali su Vedran Jakšić, izvršni direktor HBOR-a; Anton Kovačev, voditelj EIB-a Hrvatska; Vladimir Kristijan, član Uprave Erste & Steiermärkische S-leasinga i predsjednik Udruženja leasing društava HGK; Ivan Ergović, predsjednik Uprave NEXE grupe; Ivo Čović, direktor tvrtke Končar Obnovljivi izvori i predsjednik Zajednice za obnovljive izvore energije HGK te Josip Pavić, predsjednik Nadzornog odbora Erdutskih vinograda i predsjednik Udruženja vinarstva HGK.

Jakšić je prokomentirao ulogu HBOR-a rekavši da je ona kontraciklička u odnosu na komercijalne banke. "Prošle godine plasirali smo osam milijardi kuna poduzetnicima, što je rast od 13 posto. Ove godine planiramo slične aktivnosti, s malo više fokusa na investicije. Moramo stalno živjeti promjenu i posebno obratiti pozornost na malo i srednje poduzetništvo", istaknuo je Jakšić, a s njim se složio i Kovačev koji je pojasnio kako je EIB prošle godine plasirao 530 milijuna eura u Hrvatskoj.

"Prije smo odobravali isključivo dugoročne kredite za ulaganje, a sada smo omogućili uporabu kredita i za likvidnost i obrtna sredstva. Formirali smo i Europski garancijski fond koji služi kao svojevrsni kišobran za nacionalno bankarstvo, da može odobravati kredite ugroženim poduzetnicima", rekao je Kovačev.

Ergović je izjavio kako su ovu krizu dočekali spremniji nego 2008. te da su zapravo imali jaku dobru poslovnu 2020. godinu.

"Moramo prepoznati prave poduzetnike i prave projekte i transformirati se u smjeru kojem EU očekuje od nas. Tu se moraju uključiti i ministarstva i banke jer jedino tako možemo osigurati dugoročan gospodarski rast", drži Ergović.

Kristijan smatra da su leasing-društva nezasluženo dobila negativan publicitet zbog moratorija. "Imali smo pad od 3,5 milijardi kuna, gotovo pola našeg posla bilo je u zastoju. Brzo smo reagirali, bez mnogo papirologije i odobrili smo moratorije na razdoblja od 6 do 12 mjeseci", kazao je.

"Nama energetičarima jasno je što će se događati idućih godina, to je neizbježno i poželjno za Hrvatsku jer možemo iskoristiti svoje potencijale i komparativne prednosti. No, ne znam hoće li taj proces biti mučenje kao do sada ili jedan new deal gdje će sve sastavnice raditi zajedno da tranzicija prođe brzo i glatko. Imat ćemo goleme potrebe za financiranjem i tu smo imali dosta problema jer je teško dokazati bankabilnost projekata", naglasio je Čović

Pavić je pak apostrofirao problem kolaterala u svojoj branši. "Banke vinarima ne priznaju trajne nasade na državnom zemljištu i zalihe vina kao kolateral. Nije normalno da nam najvrjednija imovina ne može biti kolateral te to treba mijenjati. Banke moraju vjerovati državi, a država mora vjerovati poduzetnicima", zaključio je.