Ivanov: Nije smak svijeta, nego počinje nova era globalizacije

Marijana Ivanov, Mladen Vedriš i Neven Vidaković na konferenciji o zlatu CroGold komentirali su najnoviju američku odluku o carinama
Mnogi se danas ponašaju kao da počinje smak svijeta, ali nije smak svijeta nego pak počinje nova era globalizacije. Rečenica je to koju je na panelu Globalna ekonomija do 2030. – kamo idemo?‘ na konferenciji o zlatu CroGold izjavila profesorica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Marijana Ivanov dodajući da sada kada je SAD krenuo s protekcijskim mjerama krenut će i svi ostali.

– Povijest se ponavlja. Ovo nije prvi puta da SAD uvodi carine prema Europi, imali smo 40-postotne carine između dva svjetska rata – rekla je Ivanov koja je, govoreći pritom o potencijalnom geopolitičkom zahuktavanju rekla da smo ‘dovoljno pametni da ćemo smiriti strasti i prestati gledati jedni druge kao neprijatelje‘.

– Globalni indeks neizvjesnosti, pogotovo u trgovini, nikada nije bio tako visok. Ljudi bi trebali biti dovoljno pametni da biznis nastave unatoč carinama – izjavila je Ivanov potvrđujući pritom stajališta drugih stručnjaka da Europa sada ima priliku za više trgovine unutar svojih okvira.

SAD novim carinama, tvrdi, najviše šteti sebi, a ako Europska unija sada želi uspjeti morat će smanjiti regulaciju. Lobizam u Bruxellesu, dodaje Ivanov, ide u korist najvećih članica, a na štetu malih ekonomija.

– EU ima milijun problema i zato sada treba pustiti tržište da djeluje i da se samo ispravi, a smanjiti birokraciju – napominje Ivanov koja je izjavila i da je EU svoju autoindustriju uništila svojom regulativom mnogo više nego što će Trump to učiniti sa svojim carinama.

Smatra da će potezi koje Trump povlači možda imati pozitivne efekte na SAD za nekih 10 godina, no trenutno, Amerika ne može bez uvoza i ovisna je o njemu.

– Oni ne kupuju toliko europskih, kineskih i drugih proizvoda samo zato što su jeftiniji već jednostavno zato što im je potražnja prevelika u odnosu na mogućnosti njihove ponude – izjavila je Ivanov na konferenciji.

Primjerice, za značajniji razvoj farmaceutske industrije ili proizvodnju određenih transformatora SAD-u bi trebalo pet do 10 godina, tako da se u srednjem roku može govoriti o nepovoljnim efektima na američko gospodarstvo, u vidu i rasta cijena, a potencijalno i kroz određene ‘recesijske elemente koji se tamo očekuju‘. To se može preliti i na globalnu razinu, no Ivanov ipak smatra da efekti carina ne bi trebali toliko biti značajni za pojavu recesije. Međutim, poručuje, to ovisi o ponašanju svih, a prema njenoj ocjeni "trenutno smo u stanju histerije".

Trump radi ono što je i govorio
Kaže da "prirodnim putem" ne bi trebalo doći do recesije, svjetsko gospodarstvo je u stanju rasti oko tri posto ove godine, no pesimizam, neizvjesnost i strah od potencijalnih rizika može do nje dovesti, s obzirom da se u takvom ozračju smanjuju potrošnja i investicije. "Vi ako ne znate gdje ćete prodavati robu, vi nećete investirati", ističe. S obzirom na tu pojačanu nesigurnost te potencijalni pad potrošnje, Hrvatska bi najveće negativne efekte mogla osjetiti u turizmu, a koji veže i niz drugih segmenata, kao što su trgovina i ugostiteljstvo.

Na panelu je s Ivanov sudjelovao i ekonomski analitičar Neven Vidaković koji se osvrnuo na burzu. Ono što se sinoć dogodilo na američkoj burzi, kaže, još do sada nije vidio.

– Burza je prenaglila. One uvijek prenagle kada ne znaju što se događa. Dokle god se ne vide točne točke zakona vezane uz carine, njihove učinke na inflaciju, na BDP, na trgovinu… Tržište će naglo reagirati – rekao je Vidaković.

Podsjetio je Vidaković da američki predsjednik trenutno radi ono što je cijelo vrijeme i govorio. Rekao je da će srezati državnu potrošnju, da će uvesti carine… i sve ovo što se događa je zapravo ljudska nemogućnost funkcioniranja s višestrukim budućnostima, tvrdi Vidaković.

A jedan od razloga zašto se sve ovo događa je, kaže, dedolarizacija. Ipak, s obzirom da su se okupili na panelu konferencije o zlatu dotaknuo se i njega rekavši da investitori zlato trebaju ne zato da ono raste, nego da ne raste.

– Rast cijene zlata pokazuje da su ostale klase imovine u problemima. Zato ne želite da raste. Zlato je dobro da vam nadoknadi gubitak u dionicama i to je cijela poanta diverzifikacije portfelja – objasnio je Vidaković koji se osvrnuo i na Hrvatsku rekavši da posljednjih 25 godina sluša da smo turistička zemlja koja treba imati što više stranih investicija i to je sve i napravljeno i svi su naši 25-godišnji ciljevi ispunjeni, a sada kada treba industrija, kao radimo na tome, ali ne radimo. I zadnjih 25 godina svi spominju industriju, ali se ne radi na njom. Zato se, zaključio je, nitko ne smije čuditi da Hrvatska nema industriju.