Ivan Bešlić: Ne prodajemo priču što će biti, pričamo što smo napravili

Stopa rasta Sofascorea zadnjih 15 godina veća je od 30 posto na godinu. Ipak, uvijek su oprezni i konzervativni
Svaki dan napraviti nešto malo bolje nego jučer. Bez pompe i bez velikih najava. Ta filozofija, iako ne zvuči spektakularno i dramatično, ističe Ivan Bešlić, Sofascoreov suosnivač, zaslužna je za to što je ta hrvatska tvrtka postala jedna od najvećih globalnih platformi za sportsku ​analitiku​​.​ U industriji u kojoj su česte bombastične najave, a razvoj ide brže od sposobnosti organizacija da mu se prilagode, Bešlićev pristup djeluje gotovo subverzivno: odmjeren, konzervativan, ali dugoročno učinkovit. U razgovoru s njim dotaknuli smo se planova za širenje niželigaškog softvera, prisutnosti tvrtke na tržištima poput Brazila i Nigerije, utjecaja umjetne inteligencije na ulogu developera, ali i Bešlićeva angažmana u udruzi CISEx te strukturnih problema hrvatske IT industrije.

Predviđanja o utjecaju AI alata često su suprotna: od toga da će AI pisati 90 posto softvera u roku šest mjeseci i eliminirati uloge mlađih programera do toga da je put do automatiziranoga generiranja koda još uvijek jako dalek. Kakva su vaša predviđanja?
– Istina je negdje između. AI neće zamijeniti pola informatičara, ali će jako ubrzati postojeće. Ono što će developeri moći isporučiti u iduće od dvije do tri godine bit će triput više nego što su mogli 2020. godine. No, zbog toga će se zapeti u segmentu dizajna, kreativnosti, kao i ljudi koji će moći upravljati takvim znatno bržim sustavom. Dakle, nedostajat će kreativnosti i ljudi koji znaju upravljati s bržim generiranjem koda.

Kakva je struktura zaposlenika u vašoj tvrtki? Koliko je developera?
– Sa stranim radnicima trenutačno smo na nekih 330 zaposlenika. Trećina njih su developeri. Druga trećina su pomoćna zanimanja za developere, kao što su primjerice UX dizajneri. Preostala trećina su ljudi koji su ispomoć cijeloj organizaciji.

Koja su vam najveća tržišta prema broju korisnika?
–​ Brazil je broj​ j​edan. Ondje imaju vrlo sličan nogometni​​ mentalni sklop kao Europa. U top pet su još UK, SAD, Nigerija i Italija.

Sada imate i zasebnu aplikaciju za niže lige, za male klubove. Planirate li se širiti u još nekom segmentu zabave osim u području sporta?
Taj novi softver​ razvili smo dijelom i uz pomoć EU fondova. U tom se segmentu niželigaškog sporta, koji nitko ne pokriva, jako širimo. Zbog toga naša osoba na terenu lako dolazi u kontakt s tim niželigašima kojima je potreban takav softver. Oni nam u konačnici i pomažu u promociji tog rješenja. Mislim da u tom području imamo još jako mnogo prostora za rast. Trenutačno smo u tehnologiji i sportu. Obje te branše, same po sebi, među najsnažnijim su na svijetu. Energija koju bi sada trebali uložiti u nešto izvan ta dva segmenta bila bi prevelika, tako da ne vidim da ćemo najmanje u idućih deset godina mijenjati smjer i fokus. Naša stopa rasta zadnjih 15 godina veća je od 30 posto na godinu. Ipak, uvijek smo oprezni i konzervativni. Nikada nismo izjavili nešto poput ‘iduće godine ćemo ostvariti deset puta bolji rezultat‘, kao što neki poduzetnici vole najavljivati. Ponekad je zgodno pročitati stare naslove i vidjeti što se u međuvremenu dogodilo s takvim bombastičnim najavama. Mi ne prodajemo priču što će se dogoditi, radije pričamo što smo napravili.

Zašto ulažu u nekretninske poslove, što Bešlić misli o radu od kuće, tko im je najveća konkurencija te što je sve potrebno da imamo više većih tvrtki koje stvaraju nove IT proizvode ili usluge doznajte u novom broju Lidera.