Istraživanje: 40 posto zagrebačkih studenata želi karijeru stručnjaka

Istraživanje Instituta za društvena istraživanja o profesionalnim i životnim željama studenata Sveučilišta u Zagrebu pokazalo je da oko 60 posto zagrebačkih studenata na osobnom planu želi ponajprije zasnovati obitelj, a na profesionalnom planu 40 posto ih želi ostvariti karijeru stručnjaka.

Istraživanje je prošle godine proveo Institut za društvena istraživanja u Zagrebu na uzorku od 325 studenata zagrebačkog Sveučilišta, pri čemu su analizirane njihove životne i profesionalne želje. "Kao što smo i pretpostavili, životne ambicije poput zasnivanja obitelji i osiguravanja egzistencije najčešće su navođene kategorije u odgovorima studenata, a takvih je u našem uzorku bilo gotovo tri petine", izjavila je za Hinu sociologinja Dunja Potočnik s Instituta za društvena istraživanja komentirajući rezultate istraživanja.

Biti stručnjak sljedeća je težnja koju zastupa 40 posto ispitanika, a neznatno niže smješteni su oni koji žele mirno raditi svoj posao bez velikoga isticanja te oni kojima je cilj samo zaposliti se ili dobiti diplomu. Zanimljivo je, kaže Dunja Potočnik, da je na skali poželjnih profesionalnih ciljeva "nisko plasiran" dobro plaćen posao jer ga ističe manje od petine ispitanika. Nešto rjeđe studenti ističu nastavak školovanja i želju da se bave znanstvenim radom, a s 10 posto slijede ispitanici koji žele pokrenuti vlastiti posao ili nastaviti obiteljski posao.

Studenti se velikim dijelom slažu da su im glavne prepreke u ostvarivanju ambicija ekonomski problemi i problemi osobne prirode te administrativne barijere uz lošu političku situaciju i korupciju, rekla je sociologinja Potočnik. Oko polovice studenata razmišlja o mogućem odlasku u inozemstvo ponajprije radi profesionalnih razloga jer žele bolje uvjete i vrednovanje rada te profesionalno usavršavanje.

Potočnik kaže da je oko 7 posto studenata izjavilo kako ne vidi prepreke u ostvarivanju vlastitih težnja. Ipak, među uočenim preprekama istaknuli su ekonomske probleme koji prvo mjesto dijele s preprekama osobne prirode - po trećina ispitanika odabrala je ta dva odgovora kao glavne prepreke.

Sljedeća je prepreka loš položaj struke i visoka nezaposlenost u struci, za koju se odlučila četvrtina ispitanika, a slijede administrativni problemi i loša politička situacija. Iako je posljednje često služilo za dnevnopolitičke svrhe te za analize nezavisnih organizacija, kao što je Transparency International, korupcija u istraživanju zauzima tek 4. mjesto s devetinom ispitanika, istaknula je Potočnik. Ono što iznenađuje, zaključila je sociologinja, jest da studenti kao mogući problem ne navode loš školski sustav i nedovoljno poticaja za mlade, tj. to čini manje od 5 posto ispitanika.