Istražili smo kome se isplati prijeći na paušalni porez

Aktualnom poreznom reformom uvedena su i nova pravila paušalnog oporezivanja dohotka za obrtnike i poljoprivrednike. Istražili smo tko sve ima pravo na paušalno oporezivanje i kome se isplati prijeći na jeftiniji i jednostavniji sustav oporezivanja

Paušalnim oporezivanjem dohotka obrtnicima i vlasnicima poljoprivrednih gospodarstava znatno se pojednostavljuje poslovanje. Ako se odluče za takav način plaćanja poreza, ne trebaju voditi cjelokupno knjigovodstvo već samo knjigu prometa iz koje je vidljivo koje su račune izdali i kako su naplaćeni. Na temelju ostvarenih primitaka Porezna uprava određuje osnovicu i razrezuje poreznu obvezu za cijelu godinu.

Po novim pravilima, znatno više obrtnika i poljoprivrednika može koristiti ovu mogućnost budući da je granica ukupnog godišnjeg primitka za paušalno oporezivanje pomaknuta sa 149.500 na 230.000 kuna.

Dakle, od 1. siječnja 2017. paušalni porez mogu plaćati svi obrtnici i samostalni poljoprivrednici koji nisu u sustavu PDV-a, osim onih koji se bave trgovinom i ugostiteljstvom. Iznimno, dopušteno je paušalno oporezivanje trgovine i ugostiteljstva ako se upotrebljavaju poljoprivredni proizvodi iz vlastite proizvodnje.

Kako se utvrđuje visina paušalnog poreza?

Obrtniku koji podnese zahtjev za plaćanjem paušalnog poreza Porezna uprava donosi rješenje kojim se utvrđuje godišnji paušalni dohodak i godišnji i mjesečni paušalni porez na dohodak i prirez ovisno o visini ostvarenih primitaka.

Utvrđeni paušalni porez na dohodak plaća se tromjesečno do posljednjeg dana svakog tromjesečja.

Ovisno o visini primitaka određena su četiri porezne osnovice, a porezna obveza određena je kao razlika između osnovice i porezno priznatih izdataka.

Poreznici priznaju izdatke u visini od 85 posto primitaka pa su iznosi paušalnog poreza razmjerno niski u odnosu na druge kategorije poreznih obveznika. Primjerice, obrtnik koji ostvari promet od 230.000 kuna plaća godišnje 4.140 kuna paušalnog poreza (1.380 kuna po tromjesečju).

Ako obrtnik ostvari veći li manji promet te uđe u viši ili niži razred oporezivanja, na temelju godišnje prijave utvrđuje se razlika paušalnog poreza za uplatu ili povrat.

Paušalno oporezivanje za obrtnike i poljoprivrednike povoljnije je i zato što se plaćaju znatno manji doprinosi. Dok su obrtnici koji vode poslovne knjige dužni plaćati doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje na osnovicu od 5.030,35 kuna (umnožak prosječne plaće i koeficijenta 0,65), obrtnici paušalci plaćaju doprinose na osnovicu od 3.095,60 kuna (umnožak prosječne plaće i koeficijenta 0,4).

Uz pozitivne promjene za male obrtnike paušalce, poreznim izmjenama uvedena je i jedna restriktivna mjera. U cilju suzbijanja sive ekonomije uvedena im je obveza fiskalizacije te su u tom pogledu izjednačeni s obrtnicima kojima se porez utvrđuje na temelju poslovnih knjiga.