Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

01 Pro 2015

Isplati li se kredit nakon konverzije u euro pretvoriti u kunski

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Zoran Korda  

Isplati li se kredit nakon konverzije u euro pretvoriti u kunski

Proces konverzije kredita iz švicaraca u eure tek je počeo, a mnogi dužnici već razmišljaju o mogućnosti da nakon konverzije eure zamijene kunom i tako izbjegnu preostali valutni rizik. Na takav korak potaknuli su ih i sve povoljni uvjeti za kunske stambene kredite s kojima prednjači Hrvatska poštanska banka

Ispitali smo isplati li se nakon provedbe konverzije uzeti novi krediti u kunama i zatvoriti onaj u eurima. Provjerili smo koje su generalne prednosti kunskih kredita u odnosu na eurske te koji su ključni elementi za procjenu isplativosti takvog poteza.

Tečajni rizik

Minimiziranje tečajnog rizika glavni je razlog favoriziranja kune za sve dužnike koji su se opekli na kreditima u švicarcima i sada pušu i na hladno, bojeći se od istog scenarija s eurom. Naime, slabljenje kune, bilo da se radi o mogućoj deprecijaciji (postupno slabljenje domaće valute u odnosu na euro) ili devalvaciji (jednokratno značajnije rušenje tečaja) za dužnike u s valutnom klauzulom u euru znači neželjeno povećanje kreditne rate.

Ako pak eurski kredit zamijene kunskim svoj dug, tako vežu uz domaću valutu u kojoj ostvaruju prihode i mogu puno mirnije spavati. Negativni učinak u tom slučaju moglo bi im donijeti jačanje kune u odnosu na euro, ali takav scenarij je malo vjerojatan.

Kamatne stope

Dobar poticaj za konverziju u kune mogle bi biti sve povoljnije kamatne stope na kunske stambene kredite koje nude pojedine banke. To bi moglo biti osobito interesantno klijentima Hypo Alpe Adria banke i Splitske banke, koji se tuže da su im kamatne stope nakon konverzije kredita u eurski iznad 7 posto.

Trenutno najprimamljiviju ponudu za 'švicarce' ima Hrvatska poštanska banka, koja odnedavno nudi kunske stambene kredite s kombinacijom fiksne i promjenljive kamatne stope pri čemu se fiksne kamatne stope kreću od 4,95 do 5,55 posto. HPB je u potpunosti prilagodila svoju ponudu dužnicima koji kreću u konverziju pa tako do 2. veljače nudi prelazak bez naknade i troškova solemnizacije ugovora.

Povoljne kunske stambene kredite u ponudi imaju i Zagrebačka banka kod koje su kunski krediti jeftiniji od većine eurskih. U Privrednoj banci Zagreb kunski stambeni krediti nude se po približno istim uvjetima kao i za eurske kredite.

U pravilu, zatvaranje eurskog i uzimanje kunskog stambenog kredita isplati se svima kojima su banke u konverziji odredile više kamatne stope od onih koje važe za nove kunske kredite. Primjerice, za dužnika kojemu je nakon konverzije preostala glavnica od 350.000 kuna na 20 godina razlika od jednog postotnog boda u kamatnoj stopi znači približno 200 kuna manju ratu.

Povoljna okolnost je i to što sve biše banaka kod kunskih kredita nudi i opciju fiksnih kamatnih stopa na određeno razdoblje od (5 do 15 godina). Tako se izbjegava rizik rasta kamatnih stopa koji je vrlo visok u slučaju promjenljivih kamatnih stopa.

Prednost kunskih kredita je i tome što je kod njih u slučaju promjenljivih kamatnih stopa, za razliku od eurskih kredita, promjenljivi dio kamatne stope uvijek vezan uz nacionalnu referentnu stopu (NRS), a ne uz Euribor, čija veličina ovisi o vanjskim faktorima, a ne o kretanju kamatnih stopa u Hrvatskoj.

Što u slučaju rasta inflacije?

Ako dođe do porasta inflacije najbolje prolaze oni koji imaju kredit s fiksnom kamatnom stopom u kunama, budući da njima rata ostaje ista dok se kod promjenljivih kamatnih stopa anuitet u pravilu prilagođava inflatornim kretanjima.

I na kraju, što nije najmanje važno, zatvaranjem eurskog kredita i prelaskom u kunski definitivno se izbjegava opasnost povratka na staro stanje, ako se sudskim putem ukinu zakonske odredbe o konverziji.


Komentari članka

Vezani članci

Revolut ruši rekorde: profit skočio 57 posto

25.03.2026.

Rast prihoda i pretplata potvrđuje održiv model, dok u Hrvatskoj sve više konkurira klasičnim bankama i povećava bazu korisnika

Predstavljen novi zakon: nema više sitnih slova kod ugovaranja kredita

09.03.2026.

Nema više sitnih slova pri ugovaranju kredita, oglašavanja kredita kao rješenja financijskih problema, a uvode se i stroži kriteriji kreditiranja. Barem bi tako trebalo biti ako se do kraja godine uvede novi Zakon o potrošačkim kreditima predstavljen dana

Kako su Hrvatska i Vujčić šokirali Europu: "Ovo nije nitko očekivao, pa tek su ušli u eurozonu"

21.01.2026.

Njegovo imenovanje na poziciju potpredsjednika Europske središnje banke predstavlja veliko iznenađenje, piše ugledni Politico

Paket besplatnih bankarskih usluga: Ljudi se žale, a banke tvrde da nema trikova

09.01.2026.

U HUB-u ističu da besplatan paket bankarskih usluga za sve građane ne postoji ni u jednoj drugoj članici Unije

HAMAG-BICRO i banke počinju financiranja za male poduzetnike

29.12.2025.

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) sklopila je sporazum o suradnji s devet banaka, čime je pokrenuta provedba financijskog instrumenta EFRR Portfeljna jamstva, priopćio je HAMAG-BICRO u utorak.

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2703 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1650 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1330 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1072 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke