Investicija u energetski sektor 10 milijardi eura!

Nova energetska strategija Hrvatske ima zadaću usmjeriti aktivnosti prema zadovoljenju potreba za energijom u Hrvatskoj sukladno načelima sigurne i pouzdane opskrbe, održivosti energetskog razvitka i općeg razvitka Hrvatske te u tom svjetlu i konkurentnosti energetskog sustava, rečeno je u ponedjeljak u Zagrebu na predstavljanju Strategije energetskog razvitka Hrvatske za razdoblje do 2020. godine.
Kako je istaknuo potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Damir Polančec, zadaća strategije je prepoznati energetske potencijale i ograničenja, procijeniti trendove i strukturu potrošnje, te ponuditi moguće razvojne opcije.
»Danas službeno počinje javna rasprava o ovoj problematici, na koju su pozvani svi - od pojedinaca do institucija, koji svojim prijedlozima, pitanjima i očitovanjima mogu pridonijeti i sudjelovati u izradi strategije«, rekao je Polančec, dodavši kako javna rasprava traje mjesec dana, a stručno povjerenstvo razmotrit će sva pristigla mišljenja te ih na kraju rasprave transparentno prezentirati.
Zelena knjiga nacrt je prijedloga strategije na temelju koje će se pokrenuti javna rasprava, a predlaže tri glavna scenarija elektroenergetskog sustava.
»Prvi put se pojedini vidovi energije stavljaju u međuovisnost, a promatra se i njihov ekološki i financijski učinak, dakle, razmatraju se sve opcije u realnim uvjetima prema porastu potreba, što obuhvaća i izlaz postojećih elektrana iz pogona i vrijeme potrebno za planiranje, izgradnju i puštanje u pogon novih proizvodnih i transportnih kapaciteta«, istaknuo je Polančec.
Tako Plavi scenarij predviđa da 2015. godine ulazi u pogon termoelektrana na ugljen snage 600 megavata, 2019. godine ulazi u pogon termoelektrana na ugljen snage 600 megavata te 2020. godine ulazi u pogon termoelektrana na prirodni plin snage 400 megavata.
Zeleni scenarij ima u planu da 2015. godine ulazi u pogon termoelektrana na prirodni plin snage 400 megavata, a 2020. godine ulazi u pogon nuklearna elektrana snage 1000 megavata.
Prema trećem, Bijelom scenariju, 2015. godine ulazi u pogon termoelektrana na ugljen snage 600 megavata, dok 2020. godine ulazi u pogon nuklearna elektrana snage 1000 megavata.
Strategiju je financirao UN kroz Program Ujedinjenih naroda za razvitak čiji je stalni predstavnik Jurij Afanasijev istaknuo kako je danas pitanje energije složeno i kompleksno za razliku od prije desetak godina kada je bilo bitno jedino od kuda će se energenti osigurati. Investicija u energetski sektor doseći će vrijednost od 10 milijardi eura.
Strategiju donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade za razdoblje od 10 godina, a na temelju usvojenih strateških opredjeljenja Vlada će donijeti program provedbe strategije za četverogodišnje razdoblje.

Sigurna i dostupna opskrba energijom
U sklopu predstavljanja Strategije energetskog razvitka Hrvatske i početka javne rasprave, održana je i panel-rasprava, a govorilo se o pojedinostima, prednostima i nedostacima svih triju ponuđenih scenarija. Cilj je Strategije u neizvjesnim uvjetima globalnog energijskog tržišta i uz oskudne domaće energijske resurse sagraditi održivi energetski sustav, dakle, sustav uravnoteženog razvoja odnosa između zaštite okoliša, konkurentnosti i sigurnosti energijske opskrbe, koji će hrvatskim građanima i hrvatskom gospodarstvu omogućiti sigurnu i dostupnu opskrbu energijom. Pogledaju li se sva tri scenarija, jasno je kako su brojne stavke izgradnje jednake, tako da će se koplja lomiti zapravo o cjelokupnoj isplativosti izgradnje nuklearne elektrane, oko čega su mišljenja podijeljena. Ekspertni tim dao je svoje razloge za i protiv, a javna rasprava pokazat će koje će rješenje biti konačno.

Značajke predloženog energetskog sustava:
• održiv, konkurentan i visoke sigurnosti opskrbe;
• energetski učinkovit - tehnologije energetske učinkovitosti poticat će gospodarski razvitak;
• obnovljivi izvori energije 20,7 posto u neposrednoj potrošnji;
• raznolik glede tehnologija, energetskih oblika, dobavnih pravaca i izvora energije;
• integriran u energetski sustav EU-a, otvoren i privlačan za privatne investicije;
• jedan od temelja gospodarskog razvoja

Polančec: S MOL-om se pregovara o otkupu plinskog businessa od Ine
Damir Polančec izjavio je kako se s mađarskim MOL-om pregovora o otkupu plinskog businessa od Ine - izdvajanju uvoza i opskrbe hrvatskog tržišta prirodnim plinom iz Ine. U pregovorima smo s MOL-om da Hrvatska otkupi od Ine plinski business, ne proizvodnju, nego dio koji se bavi uvozom i opskrbom hrvatskog tržišta prirodnim plinom, kazao je Polanečec tijekom predstavljanja Nacrta strategije energetskog razvoja Hrvatske. Pregovori nisu laki, ali uspjet ćemo u pregovorima za izdvajanje plinskog businessa u tvrtku u državnom vlasništvu, uvjeren je Polančec koji nije želio špekulirati kada bi pregovori mogli biti završeni. Podsjetio je da Hrvatska danas 40 posto potreba za plinom zadovoljava uvozom iz Rusije, da INA uvozi plin iz Rusije po cijeni od 2,32 kune po prostornom metru, a prosječna cijena po kojoj INA plin prodaje na domaćem tržištu je 1,22 kune, dok je cijena po kojoj prodaje distributerima 1,07 kuna po prostornom metru. Također je podsjetio i da EU jasno definira da na tržištu plina ne smije biti razlike između domaćih i uvoznih cijena, te da će u sljedećem razdoblju morati doći do »vrlo bliskog približavanja« tih cijena.