Intesa hoće veći dio hrvatskoga "kolača"

Intesa SanPaolo, druga po veličini talijanska bankarska grupacija u čijem su vlasništvu PBZ i Međimurska banka, želi veći tržišni kolač u Hrvatskoj. Najavio je to šef međunarodne divizije Intese Giovanni Boccolini u nedavnom intervjuu talijanskom poslovnom listu Il Sole 24 Ore. Cilj Intese je ojačati poslovanje izvan nacionalnih granica Italije, posebno proširiti se na Bliski istok i sjever Afrike, Tursku i Poljsku, rekao je Boccolini.

"S obzirom na PBZ, naš primarni cilj je zadržati našu čvrstu tržišnu poziciju s posebnim naglaskom na učinkovitost i zadovoljstvo klijenata u podršci kredita i depozita. Također, posebni napori će se uložiti u razvoj proizvoda, modele usluga i distribucijske inovacijske kanale", kažu u Intesi.Poručuju da s obzirom na planove za proširenje poslovanja izvan Italije, "poslovni plan Grupe Intesa SanPaolo predviđa organsko jačanje u zemljama u kojima grupa ima prisutnost. Vanjski rast može se usredotočiti i na zemlje u kojima je Grupa već prisutna ili na zemlje koje su vrlo atraktivne kao što su Poljska, Češka i Turska", stoji u odgovoru na pitanje koji su planovi za Hrvatsku. Borba za veći tržišni udio u Hrvatskoj mogla bi donijeti žešći nastup prema konkurenciji, posebno tržišnom lideru Zagrebačkoj banci. Želi li ambicioznije jačanje tržišnog udjela, smatraju analitičari, Privredna banka Zagreb (PBZ) mogla bi se ipak okrenuti i akvizicijama, i to prema većim igračima. "Želi li ambiciozniji udio, Intesa će se orijentirati prema organskom rastu i otimanju tržišnog udjela od konkurencije. U tom slučaju nije isključeno da bi mogla akvirirati neku banku u austrijskom vlasništvu", smatra ekonomist Damir Novotny. Među top deset igrača potencijalni kandidat mogla bi biti Hypo Alpe-Adria banka čiju je matičnu grupaciju od bankrota spasila Republika Austrija, najavivši dezinvestiranje do 2013. godine. Udio domaće Hypo banke na tržištu premašio je 10 posto pa bi tom akvizicijom kumulativni udio s PBZ-om i Međimurskom bankom iznosio 27,5 posto. Tim bi potezom, da ga odobri Hrvatska narodna banka, Intesine podružnice prestigle Zagrebačku banku i preuzele tržišni primat. Osim Hypoa, među većim bankama akvizicija bi se mogla tražiti u OTP-u. Na matičnom mađarskom tržištu OTP-u je nužno redimenzioniranje zbog izloženosti rizicima, a već su se spominjala nagađanja o mogućoj prodaji poslovanja u Hrvatskoj koje je Budimpešta redovno demantirala. S aktivom od 12,6 milijardi kuna domaća OTP drži 3,1 posto tržišta, a prošlog je tjedna iznenada s njezina čela odustupio dugogodišnji predsjednik Uprave Damir Odak. Veća banka s čijom se prodajom uvijek kalkulira jest i Hrvatska poštanska banka čiji je udio nakon čišćenja portfelja pao na 3,8 posto. HPB, naime, još uvijek nema dugoročno riješen problem pristupa kapitalu kojeg bi riješio strateškim partnerom. Država je svojevremeno pregovarala s Europskom bankom za obnovu i razvoj, no razgovori su zapeli oko cijene. EBRD je inače Intesin partner u PBZ-u u kojoj drži 20 posto kapitala.

Bez obzira na koju se metodu borbe za tržište odluči Intesa, klijenti PBZ-a ni Zagrebačke banke ne bi trebali profitirati od pojačane konkurencije. "Pad kamatnih stopa nije vjerojatan dok se ne smanji rizik države, a i u EU prisutan je trend rasta kamatnih stopa. Rata s cijenama neće biti bez obzira na jaču konkurenciju", smatra Novotny. Osim Hrvatske i Italije, Intesa Sanpaolo trenutno je prisutna u 13 država: Albaniji, BiH, Egiptu, Rusiji, Češkoj Republici, Rumunjskoj, Srbiji, Slovačkoj, Sloveniji, Ukrajini i Mađarskoj. Ima 8,3 milijuna klijenata koje servisira 30.000 zaposlenika kroz 1750 poslovnica. Među svim talijanskim bankama na nedavno provedenom stres testu Intesa je pokazala najjaču kapitalnu snagu.