Inovativan se može biti i bez velikih novaca

Nisu sve inovacije pozitivne, niti su za svaku inovaciju nužne velike promjene i investicije, ustvrdio Miroslav Mađarić iz KBC-a Zagreb tijekom svog predavanja „12 mitova o inovaciji“ kojim je u Novom Vinodolskom započela 4. poslovno-informatička konferencija u organizaciji sistemsko-integratorske tvrtke Combis. Poslovne inovacije, bile one posredovane tehnologijom ili ne, ne dolaze „same od sebe“ – za njih je nužno stvoriti posebnu kulturu unutar tvrtke. To, naravno, ne uspijeva svaki put niti u svakoj tvrtki, a put do „klime“ za inovacije može se doći prevladavanjem „dvanaest mitova“ o njima, istaknuo je Mađarić.

Uz dva na početku spomenuta mita, zabluda je da se isplate samo „velike“ inovacije poput izuma, patenata ili otkrića ili da inovirati može samo ekspert. "Formalno obrazovanje ne korelira obvezno s inovacijom, dapače, često je upravo ekspert 'pogonski slijep' u svom području, dok je amater neopterećen ekspertizom te time i otvoreniji za nove ideje", smatra Mađarić. Inovacije i njihov utjecaj na poslovanje, osmišljavanje proizvoda i usluga te konkurentnost pojedine tvrtke i društva u cjelini teme su ovogodišnje dvodnevne Combisove konferencije koja je nastavljena raspravom za okruglim stolom. „Od stotinu dobrih ideja, u Combisu ih oko 25 posto uđe u neku fazu realizacije, a tek pola od toga doživi komercijalizaciju“, kaže Ivan Gabrić, predsjednik uprave tvrtke Combis.

U IBM-u, pak, tvrdi Krešo Perica, direktor tvrtke IBM Hrvatska „inoviranje je svakodnevni posao svih 400 tisuća zaposlenika koji na povremenim internetskim „jam“ događajima smišljaju rješenja kojima nastoje pametno riješiti neki od gorućih svjetskih problema - bilo to ušteda energije, zaštita okoliša ili dodavanje inteligencije u sustave gradskog prijevoza velikih gradova.“

HT, koji je ovog proljeća preuzeo Combis „s ciljem da ga pretvori u svog generatora informatičkih inovacija“, kako kaže Irena Jolić – Šimović, operativna direktorica T-HT-a, već godinama inovira interno, stvarajući inovacije u poslovnim procesima telekomunikacijske tvrtke, ali i niz softverskih aplikacija.

„Tri su faze u inovaciji kao potencijalu za napredak hrvatskog ICT-a: prva je ovladavanje ekspertizom, druga je razumna supstitucija uvoza, a nakon njih može slijediti prodor na vanjsko tržište. No niti u takvoj postupnosti ne treba sanjati o izvozu velikih rješenja. Počnimo s 'offsetom', dakle doradom (prije svega softvera). Ako pak ipak želimo razvijati nešto posve vlastito, treba početi u nekoj niši“, kategorički tvrdi Miroslav Mađarić.

Međutim, jedno su inovacije na razini tvrtke koje samo svoje postojanje temelje na tehnološkim inovacijama ili bar u inovativnoj primjeni tehnologija, a nešto sasvim drugo je postići inovativnost na razini društva u cjelini.

Dalibor Marjanović, direktor Poslovno-inovacijskog centra Hrvatske (BICRO) upozorio je da je „za poticanje inovacijske kulture u društvu važna financijska podrška, a BICRO je u posljednjih pet godina u inovativne projekte investirao oko 200 milijuna kuna.

Konferencija najvećeg domaćeg sistem integratora, tvrtke Combis, u svom je četvrtom izdanju u Novom Vinodolskom okupila tristotinjak stručnjaka iz svijeta informatičkih tehnologija i domaće poslovne elite.