Inovacija iz Dok-Inga: Kako do vodika iz otpadnog tekstila

Hrvatska kompanija DOK-ING je u suradnji sa socijalnom zadrugom Humana Nova iz Čakovca uspješno testirala svoje pilot postrojenje za obradu otpadnog tekstila iz kojeg proizvodi vodik. Inače, radi se o razvojnom projektu u vrijednosti od 700 tisuća eura sufinanciranom iz Norveškog fonda za inovacije. Cilj projekta je bila razviti prvo LOOPER postrojenje za tekstilni otpad, čime se mijenja paradigma obrade tekstilnog otpada, koja je danas isključivo spaljivanje i odlaganje na odlagalište.

Studije pokazuju kako svjetska modna industrija proizvede preko 92 milijuna tona tekstilnog otpada godišnje koji se zbrinjava odlaganjem ili spaljivanjem, dok se manje od 1 posto odjeće reciklira u novu odjeću. Europa procjenjuje da je potrošnja tekstila po stanovniku u 2020. godini iznosila 14.8 kg za razliku od 10.1 kg u 2003. što pokazuje eksponencijalni rast problema i zbog čega je Europska unija donijela ambiciozne ciljeve u pogledu zbrinjavanja. Međutim, na tržištu do sada nije postojalo odgovarajuće rješenje. No, iz DOK-ING-a stiže inovacija koja bi mogla promijeniti stvari na bolje kada je riječ o zbrinjavanju otpada ali i proizvodnji energije o čemu smo pričali s Danicom Maljković, direktoricom za energiju i održivost u DOK-ING Grupi.

Što je zapravo LOOPER i na kojem principu radi? Pali li se tekstil u tom postrojenju?
LOOPER je sustav odnosno postrojenje za proizvodnju vodika ili vodikom bogatog plina iz nereciklabilnog organskog otpada i drugih organskih materijala. Organski otpad mogu biti primjerice nereciklabilna plastika, biootpad, tekstil, mulj ili medicinski otpad. Čitav sustav radi na principu uplinjavanja otpada bez prisustva kisika što rezultira s dva produkta - vodikom i krutim ostatkom (pepelom) bez štetnih emisija u okoliš. Dakle, tekstil ili bilo koji drugi materijal u ovom postrojenju se ne "pali" jer je za sagorijevanje potreban kisik, već se termo kemijski obrađuje tako da iz otpada, uplinjavanjem, dobivamo korisne produkte koji se dalje koriste u skladu s principima kružne ekonomije. LOOPER je sustav zatvorenog tipa koji sve procese prerade obavlja bez ispuštanja emisija u okoliš, a jedini nusprodukt procesa je spomenuti pepeo, koji se može iskoristiti za daljnju obradu u građevinskoj industriji.

Koje su prednosti korištenja LOOPER postrojenja za obradu tekstilnog otpada u usporedbi s konvencionalnim metodama?
Konvencionalne metode koje LOOPER zamjenjuje su klasično spaljivanje koje ispušta štetne emisije u okoliš i odlaganje na odlagališta koje nosi već poznate nedostatke i negativne utjecaje na okoliš, a ponajviše na tlo i kvalitetu zraka. Obje metode proizvode značajne stakleničke plinove i u komparaciji s njima je LOOPER superioran jer neusporedivo manje utječe na okoliš u svom radu. U samom srcu procesa, LOOPER ostvaruje svoju glavnu prednost u odnosu na konvencionalno odlaganje otpada na odlagališta, jer umjesto pukog taloženja, iz otpada ipak stvara novu dodanu vrijednost odnosno u ovom slučaju zelenu energiju. U usporedbi s klasičnim spalionicama, koje iz procesa spaljivanja stvaraju energiju topline, a koja može poslužiti za stvaranje električne energije, LOOPER ima značajno ekološki prihvatljiviji proces, a proizvedeni vodik je moguće puno lakše iskoristiti, transportirati i konvertirati nego li toplinsku energiju nastalu u klasičnim spalionicama otpada.

Dodatna prednost je što se LOOPER postrojenja mogu prema potrebi i ukloniti s jednog mjesta na drugo bez opasnosti od katastrofe, što recimo nije moguće s odlagalištima otpada. Također su i sama postrojenja za spaljivanje prilično fiksna zbog prirode svoje veličine i infrastrukture. LOOPER je zapravo kompaktan stroj odnosno postrojenje koje se postavlja u jedan kontejner i tako postaje lako prenosiv.

Kakav utjecaj ima ova inovacija na smanjenje emisija CO2 i očuvanje okoliša?
Do sada je LOOPER ostvario nekoliko verifikacija i certifikacija od strane tijela Europske unije. Zadnje kalkulacije prema metodologiji Europske izvršne agencije za klimu, infrastrukturu i okoliš (CINEA) pokazuju da je ušteda CO2 iz LOOPER postrojenja na otpadni mulj s pročistača otpadnih voda na razini od 108% - drugim riječima, LOOPER zapravo emitira manje od nule stakleničkih plinova ugljičnog dioksida u atmosferu i čak ostvaruje negativan carbon footprint.

LOOPER je u korak sa zelenom agendom održive budućnosti i zapravo nadmašuje postavljene ciljeve EU kada govorimo o smanjenju ispuštanja negativnih CO2 emisija u okoliš, smanjenju odlaganja otpada na odlagališta, povećanju energetske neovisnosti građana, pojačanju obnovljivih izvora energije te promociji kružnog gospodarstva.

Koja je uloga Norveškog fonda za inovacije u sufinanciranju ovog razvojnog projekta?
Norveški fond za inovacije nam je dao jaku potporu u dijelu obrade tekstila, koji je vrsta otpada kojoj se nažalost pridaje najmanje značaja, iako se na globalnoj razini najmanje materijalno reciklira upravo tekstila - do 1 posto. Fond za inovacije zapravo prepoznaje potrebe Europskog gospodarstva i najperspektivnije projekte koji odgovaraju na te potrebe te sufinancira njihove razvojne aktivnosti u cilju da se inovacija pripremi i plasira na tržište. Kroz ovaj projekt smo konkretno doveli do komercijalizacije modularno postrojenje koje može obraditi i do 2 tone otpada dnevno, a koje se lako prenosi i instalira jer je čitavo postrojenje smješteno u 2-4 standardna transportna kontejnera.

Na koji način se dobiveni pepeo može dalje koristiti nakon procesa obrade tekstilnog otpada?
Dobiveni pepeo primarno se može koristiti u građevinskoj industriji, za proizvodnju betona, cigle i crijepa. U ovom području imamo dugogodišnju suradnju s Građevinskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu gdje kroz dva projekta, jedan Hrvatske zaklade za znanost, a drugi Obzor Europa, razvijamo najbolje metode za primjenu dobivenih pepela kako bi postigli cilj da LOOPER bude sustav koji će korisno iskoristiti sav nereciklabilni otpad u skladu s najboljim principima kružne ekonomije.

Kako se primjenjuje vodik kao energija i gorivo u kontekstu ove inovacije?
Dobiveni vodik se može koristiti kao sirovina ili kao nosioc energije. U ovom drugom se može koristiti u transportu ili u energetski intenzivnim industrijama kao što su petrokemijske industrije gdje bi zamijenio fosilna goriva u proizvodnji i omogućio istoj da postane ekološki prihvatljivija kroz proizvodnju, npr., zelenih mineralnih gnojiva čime bi dugoročno osigurali i zelenu poljoprivredu. Što se energetike tiče, vodik se može koristiti kao skladište energije i kao izvor, dakle ili za uravnoteženje elektroenergetskih sustava s visokim udjelom obnovljivih izvora ili kao izvor zelene električne, ali i toplinske energije.

Koje su mogućnosti za primjenu ove tehnologije na lokalnoj razini i kako doprinosi kružnoj ekonomiji?
Ova tehnologija je osmišljena za primjenu na lokalnoj razini. Iz tog razloga i razvijamo sustave kapaciteta obrade od 1 tone, zatim 6 tona i na kraju 25 tona otpada dnevno. Upravo su manji sustavi osmišljeni za primjenu na lokalnoj razini kako bi se osiguralo da se ništa od otpada koji je inače vrijedna sirovina ne odlaže na odlagališta ili spaljuje u spalionicama i time narušava kvaliteta okoliša. LOOPER omogućava lokalnoj sredini da ustvari u potpunosti primjeni princip kružne ekonomije na otpad koji stvara tako što iz njega dobiva energiju te isključuje potrebu za njegovo štetno odlaganje u okoliš, a pritom također otvara vrata i za druge principe održive ekonomije kao što su električna vozila koja je moguće puniti uz pomoć dobivenog vodika. Lokalna zajednica tako upravlja svojim otpadom kao sirovinom i za posljedicu njenim vrijednim produktima što joj omogućava uz zeleni način života i određeni stupanj energetske neovisnosti te samoodrživosti.