Implementacija porezne reforme - prvi problemi s obračunom plaća, računovođe na mukama

Konačno je došao i taj dan početka primjene porezne reforme. Oni koji trebaju dobiti povišicu se sigurno raduju ovoj promjeni dok oni koju ju trebaju obračunati su na mukama. Programeri koji održavaju i prilagođavaju sustave poduzetnicima i državnim službama se hvataju za glavu. Očito nije samo problem u dodatnom poslu nego i nepoznanici i nepripremljenosti relevantnih državnih službi na ovu promjenu. O čemu je točno riječ?

Nakon što je usvojen Zakon o doprinosima donesen je i Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o doprinosima. Ono što trenutno najviše stvara probleme kod usklađivanja starih i novih sustava je članak 4. tog novog Pravilnika koji daje direktive vezane za osiguranika koji ima pravo na olakšicu za mirovinsko osiguranje - prvi stup (MIO I), čija bruto plaća ne prelazi 1300 eura, posebice za one koji rade kod više poslodavaca. Taj 4. članak nalaže slijedeće:

Iza članka 16.a dodaje se članak 16.b koji glasi:

„Članak 16.b

(1) Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svi poslodavci primjenjuju umanjenje mjesečne osnovice iz članka 21.a Zakona ili na temelju izjave osiguranika iz članka 21.a stavka 5. točke 1. Zakona ili na temelju podataka Porezne uprave iz članka 21.a stavka 5. točke 2. Zakona.

(2) Izjavu o broju poslodavaca i iznosu bruto plaće kod svakog poslodavca u tom mjesecu iz članka 5. točke 1. Zakona osiguranik je dužan dostaviti svim poslodavcima do 10. dana u mjesecu.

(3) Ako bilo koji od poslodavaca iz članka 21.a stavka 5. Zakona promijeni podatke o mjesečnoj osnovici iz članka 21. Zakona za mjesec za koji je korišteno umanjenje osnovice iz članka 21.a Zakona, svi poslodavci moraju napraviti ispravke obračuna obveznih doprinosa.

(4) Ako poslodavci za osiguranika koji radi kod više poslodavaca umanjuju mjesečnu osnovicu za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje prema podacima Porezne uprave iz članka 21.a stavka 5. točke 2. Zakona, a iznos mjesečnih bruto plaća koje se isplaćuju u tekućem mjesecu prelazi iznos od 1.300,00 eura, obračunani doprinosi za mirovinsko osiguranje smatraju se konačno obračunanim doprinosima.

(5) Ako poslodavci primjenjuju umanjenje mjesečne osnovice na temelju podataka Porezne uprave iz članka 21.a stavka 5. točke 2. Zakona, isto se mora koristiti barem za dva uzastopna mjeseca obračuna, osim u slučaju iz članka 21.a stavka 6. Zakona.

(6) Umanjenje mjesečne osnovice iz članka 21.a Zakona ne primjenjuje se prilikom obračuna doprinosa na najnižu mjesečnu osnovicu iz članka 200. Zakona u slučajevima kada poslodavac ne isplaćuje plaću za vrijeme u kojemu radnik koristi neplaćeni dopust ili nije radio iz drugih razloga, sukladno propisima o radu, a za to vrijeme radni odnos nije prekinut.

(7) Ako je ukupna mjesečna bruto plaća niža od 300,00 eura umanjenje iz članka 21.a Zakona može se koristiti do iznosa obračunane bruto plaće.“.

U čemu je točno problem?
Po novom zakonu, ako bruto plaća radnika ne prelazi 1300 eura, radnik ima pravo na olakšicu za mirovinsko osiguranje (MIO I). Država uplaćuje spomenutu olakšicu u mirovinski fond umjesto poslodavca. Kao što je navedeno u Pravilniku, osiguranik koji radi kod više poslodavaca ima dvije opcije dokazivanja svoje bruto plaće. Prva je da osiguranik (radnik) mora dati izjavu o broju poslodavaca za koje radi, bruto plaći i način na koji će se olakšica umanjiti, kako bi mu se mogao utvrditi iznos olakšice. Time bi dao i podatak o postotku olakšice koja će pripasti svakom od njegovih poslodavaca. Treba naglasiti da ova opcija davanja izjava radnika nije dobro prihvaćena kod računovođa jer oni iz svoga iskustva znaju da takve situacije mogu uzrokovati komplikacije pri obračunu plaća zbog mogućeg lošeg razumijevanja platnih lista od strane radnika, i dobivanja netočnih ili nepotpunih podataka. To bi uzrokovalo pogreške u obračunima i potrebu za naknadnim ispravcima, što bi nepotrebno oduzimalo vrijeme računovođama i poskupilo njihovu uslugu.

Druga opcija je da računovođe iz svih poduzeća, za koje osiguranik radi, direktno koriste podatke koje dobiju kroz sustav ePorezna, i na taj način utvrđuju iznos olakšice. Ako bi taj sustav dobro funkcionirao ta opcija bi bila više prihvatljiva računovođama. Međutim do 04.01.2024 spomenuti sustav na ePorezna nije bio usklađen za davanje bilo kakvih podataka poslodavcima. Na stranicama Porezne uprave je stajala obavijest da rade na otklanjanju poteškoća. Došlo je do panike kod onih poslodavaca koji su navikli svoje radnike plaćati prvoga radnog dana u mjesecu a zbog ove situacije to nisu mogli.