Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

29 Ou 2022

Imaju li Rusi alternative nakon izbacivanja iz SWIFT-a?

Izvor: mreza.bug.hr · Autor: Željko Ivanković  

Imaju li Rusi alternative nakon izbacivanja iz SWIFT-a?

Kinezi su izbacivanje iz SWIFT-a u nekoliko članaka nazvali financijskom atomskom bombom, koja – u njihovom tumačenju – ne pogađa samo one na koje je bačena, nego se u valovima širi međunarodnim financijskim sustavom. Što je SWIFT, kako je nastao i razvio se, i postoji li mu alternativa

Još i prije nego što su zapadne zemlje odlučile izbaciti najznačajnije ruske financijske institucije iz SWIFT-a, pojavila se vijest, koju je prenijela i britanska informativna agencija Reuters, da Indija, zemlja sa skoro 1,4 milijarde stanovnika, “razmatra načine da uspostavi platni mehanizam utemeljen na rupiji da oslabi udar na New Delhi zapadnih sankcija prema Rusiji”. Rupija je, naravno, indijska službena valuta. Indijski dužnosnici posebno su “zabrinuti mogućnošću da opskrba umjetnog gnojiva bude prekinuta, što bi pogodilo veliki indijski poljoprivredni sektor”.

U vijesti, pisanoj prije nuklearne prijetnje, postojao je i politički aspekt u kojem Indija poziva na prekid nasilja u Ukrajini, ali se “suzdržava od direktne osude Rusije s kojom dijeli dugoročne političke i sigurnosne veze”, no ovaj se članak fokusira na SWIFT, međunarodni sustav informacija o plaćanju (Society for Worldwide Interbank Financial Telecommunication). Detaljnom razjašnjavanju što je SWIFT, hrvatski se mediji nisu posebno posvetili. Fokusirali su se na sudbinu Sberbanka, za koji je Europska središnja banka, nakon isključivanja ruskih banaka iz međunarodnog financijskog poslovanja, ustanovila da mu je vijek ograničen, zbog čega je proglašena likvidacija austrijske Sberbank, a u Sloveniji i Hrvatskoj su ih preuzele domaće banke, te na sudbinu Fortenove (bivšeg Agrokora), koji je nakon restrukturiranja od prije četiri godine dospio pod kontrolu ruskih banaka, inače i najvećih kreditora.

Težak udarac

Međutim, mediji širom svijeta SWIFT-u su posvetili dosta pozornosti. China Daily, službeno glasilo Komunističke partije Kine, neposredno nakon odluke zapadnih zemalja da isključe iz SWIFT-a ruske financijske institucije, objavio je dva komentara, sličnog sadržaja ali s različito nijansiranim pitijskim naglascima. U prvom Kineska komunistička partija ističe da je “isključenje iz SWIFT-a težak udarac za svaku zemlju, nešto slično onome što bi neki nazvali ‘financijski atomski udar'”. Da odmah bude jasno, ne mislim da je smisleno uspoređivati isključenje iz SWIFT-a i atomski napad, koji neposredno i nediskriminatorno uništava živote, građevine i stvari, iako je i sam Putin kao povod za svoju nuklearnu prijetnju – prema članku na Indexu – iskoristio “‘nezakonite’ ekonomske sankcije”.

No vjerujem da je u uvodu članka o SWIFT-u korisno informirati o gledanju Indije i Kine, u čijem se službenom glasilu dalje objašnjava kako “potez Sjedinjenih Država i saveznika ne znači samo snažan udarac Rusiji i njezinoj ekonomiji, nego izaziva snažan val u cijelom SWIFT-u i širom financijskih tržišta”. Također, korisno je za razumijevanje razvoja događaja u vezi s Ukrajinom promatrati i političke stavove Kine (i drugih zemalja izvan anglosaksonskog kruga), no ovdje će se pozornost posvetiti samo slučaju SWIFT.

Glasilo Komunističke partije Kine, u drugom članku, objavljenom nakon odluke zapadnih zemalja o isključenju ruskih financijskih institucija iz SWIFT-a, i Putinove prijetnje nuklearnim oružjem, ponavlja da je riječ o financijskoj “nuklearnoj opciji” (ovaj put Kinezi se pozivaju na zapadni think tank u Rusiji Carnegie Moscow Center). No, ekonomist Deng Ximao uočava da se ne isključuje “cijeli ruski financijski sustav”, nego “selektirane banke”, što “ostavlja prostor EU da nastavi dolarski uvoz plina iz Rusije”.


Komentari članka

Vezani članci

Mladi krumpir im je glavni fokus prihoda, cijena mu dostiže 2 eura po kilogramu

08.06.2026.

Obitelj Rogera Lindroosa u Finskoj mladi krumpir uzgaja na 12 hektara, s prosječnim prinosom većim od 10 tona po hektaru. Danas su izvađeni iz zemlje, sutra su već u Helsinkiju

Paušalac ili d.o.o.: što se više isplati nakon reforme

07.06.2026.

Računica pokazuje da kod prihoda od 60 tisuća eura d.o.o. postaje povoljniji tek ako stvarni godišnji troškovi prijeđu oko 36.600 eura

Novi stočarski div: Gradi se kompleks za 22 tisuće goveda i izvoz diljem svijeta

28.05.2026.

Brazil ulaže velika sredstva u jačanje izvoza goveda, a u saveznoj državi Rio Grande do Sul gradi se golemi kompleks koji bi mogao postati jedna od najvažnijih svjetskih izvoznih platformi za živa grla. Projekt pod nazivom Fazenda Sentinela zamišljen je k

Kako tvrtke preko Revoluta mogu izbjeći blokade, ovrhe i stečaj u Hrvatskoj

28.05.2026.

Zakonski nije regulirano da pravna osoba mora imati aktivan račun u RH, pa se postavlja pitanje kako prisilno naplatiti od nje potraživanje

Kriza ne pogađa luksuzni turizam: Mlažnjaci i jahte puni i za 2027.

20.05.2026.

Dok ostatak turističkog sektora strepi zbog Bliskog istoka i cijena goriva, potražnja za luksuznim odmorima u Hrvatskoj i dalje raste

Tag cloud

  1. 2867 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2715 članka imaju tag hrvatska
  4. 1814 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 1577 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2006 članka imaju tag financije
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1347 članka imaju tag industrija
  12. 1254 članka imaju tag investicije
  13. 1082 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1084 članka imaju tag menadžment
  15. 697 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 872 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 692 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 363 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 521 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 454 članka imaju tag start up
  28. 539 članka imaju tag porezi
  29. 516 članka imaju tag eu fondovi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 366 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 531 članka imaju tag obrazovanje
  34. 437 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 418 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 346 članka imaju tag hgk