Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

29 Ou 2022

Imaju li Rusi alternative nakon izbacivanja iz SWIFT-a?

Izvor: mreza.bug.hr · Autor: Željko Ivanković  

Imaju li Rusi alternative nakon izbacivanja iz SWIFT-a?

Kinezi su izbacivanje iz SWIFT-a u nekoliko članaka nazvali financijskom atomskom bombom, koja – u njihovom tumačenju – ne pogađa samo one na koje je bačena, nego se u valovima širi međunarodnim financijskim sustavom. Što je SWIFT, kako je nastao i razvio se, i postoji li mu alternativa

Još i prije nego što su zapadne zemlje odlučile izbaciti najznačajnije ruske financijske institucije iz SWIFT-a, pojavila se vijest, koju je prenijela i britanska informativna agencija Reuters, da Indija, zemlja sa skoro 1,4 milijarde stanovnika, “razmatra načine da uspostavi platni mehanizam utemeljen na rupiji da oslabi udar na New Delhi zapadnih sankcija prema Rusiji”. Rupija je, naravno, indijska službena valuta. Indijski dužnosnici posebno su “zabrinuti mogućnošću da opskrba umjetnog gnojiva bude prekinuta, što bi pogodilo veliki indijski poljoprivredni sektor”.

U vijesti, pisanoj prije nuklearne prijetnje, postojao je i politički aspekt u kojem Indija poziva na prekid nasilja u Ukrajini, ali se “suzdržava od direktne osude Rusije s kojom dijeli dugoročne političke i sigurnosne veze”, no ovaj se članak fokusira na SWIFT, međunarodni sustav informacija o plaćanju (Society for Worldwide Interbank Financial Telecommunication). Detaljnom razjašnjavanju što je SWIFT, hrvatski se mediji nisu posebno posvetili. Fokusirali su se na sudbinu Sberbanka, za koji je Europska središnja banka, nakon isključivanja ruskih banaka iz međunarodnog financijskog poslovanja, ustanovila da mu je vijek ograničen, zbog čega je proglašena likvidacija austrijske Sberbank, a u Sloveniji i Hrvatskoj su ih preuzele domaće banke, te na sudbinu Fortenove (bivšeg Agrokora), koji je nakon restrukturiranja od prije četiri godine dospio pod kontrolu ruskih banaka, inače i najvećih kreditora.

Težak udarac

Međutim, mediji širom svijeta SWIFT-u su posvetili dosta pozornosti. China Daily, službeno glasilo Komunističke partije Kine, neposredno nakon odluke zapadnih zemalja da isključe iz SWIFT-a ruske financijske institucije, objavio je dva komentara, sličnog sadržaja ali s različito nijansiranim pitijskim naglascima. U prvom Kineska komunistička partija ističe da je “isključenje iz SWIFT-a težak udarac za svaku zemlju, nešto slično onome što bi neki nazvali ‘financijski atomski udar'”. Da odmah bude jasno, ne mislim da je smisleno uspoređivati isključenje iz SWIFT-a i atomski napad, koji neposredno i nediskriminatorno uništava živote, građevine i stvari, iako je i sam Putin kao povod za svoju nuklearnu prijetnju – prema članku na Indexu – iskoristio “‘nezakonite’ ekonomske sankcije”.

No vjerujem da je u uvodu članka o SWIFT-u korisno informirati o gledanju Indije i Kine, u čijem se službenom glasilu dalje objašnjava kako “potez Sjedinjenih Država i saveznika ne znači samo snažan udarac Rusiji i njezinoj ekonomiji, nego izaziva snažan val u cijelom SWIFT-u i širom financijskih tržišta”. Također, korisno je za razumijevanje razvoja događaja u vezi s Ukrajinom promatrati i političke stavove Kine (i drugih zemalja izvan anglosaksonskog kruga), no ovdje će se pozornost posvetiti samo slučaju SWIFT.

Glasilo Komunističke partije Kine, u drugom članku, objavljenom nakon odluke zapadnih zemalja o isključenju ruskih financijskih institucija iz SWIFT-a, i Putinove prijetnje nuklearnim oružjem, ponavlja da je riječ o financijskoj “nuklearnoj opciji” (ovaj put Kinezi se pozivaju na zapadni think tank u Rusiji Carnegie Moscow Center). No, ekonomist Deng Ximao uočava da se ne isključuje “cijeli ruski financijski sustav”, nego “selektirane banke”, što “ostavlja prostor EU da nastavi dolarski uvoz plina iz Rusije”.


Komentari članka

Vezani članci

Kakva kriza? Kruzeri ruše rekorde: Putnika više nego ikad, zarade rastu

29.07.2026.

Pandemija, ratovi i geopolitičke napetosti posljednjih su godina ozbiljno pogodili turističku industriju, no poslovanje kompanija za kružna putovanja pokazalo se iznenađujuće otpornim. Nakon kratkotrajnog pada tijekom pandemije, kruzeri ponovno bilježe re

Fiskalizacija 2.0: Od 2027. i paušalci moraju izdavati eRačune

27.07.2026.

Od 1. siječnja 2027. i poduzetnici izvan sustava PDV-a, obrtnici, paušalci i proračunski korisnici moraju izdavati i fiskalizirati eRačune

Gotovo svi kod kuće imamo njihov proizvod: Kako je njemački gigant završio na rubu propasti

27.07.2026.

Jedan od najpoznatijih europskih proizvođača baterija, njemačka Varta, zatražio je otvaranje stečajnog postupka u vlastitoj režiji. Dok vjerovnici razmatraju izdvajanje najprofitabilnijeg dijela poslovanja, stručnjaci upozoravaju da bi slom tvrtke mogao i

Iz gradića od 24.000 stanovnika do zvijezde europskih burzi: Ova tvrtka ostvarila je nevjerojatan rast od 459 posto

22.07.2026.

Godinama se austrijsko tržište kapitala povezivalo ponajprije s bankama i energetskim kompanijama. Međutim, ove je godine Bečka burza postala jedno od najuspješnijih tržišta dionica u europodručju, a najveće zasluge za to ne pripadaju financijskom sektoru

Kako do dijela od 47 milijuna eura, dosad najpovoljnijeg izvora financiranja za poljoprivrednike?

19.07.2026.

Najavljene zajmove i kredite s kapitalnim rabatom odnosno onih s otpisom dijela glavnice, ukupne vrijednosti 47 milijuna eura, komentirala je za Agroklub Ana-Marija Špicnagel, konzultantica s gotovo 15 godina iskustva u pripremi i provedbi EU projekata u

Tag cloud

  1. 2891 članka imaju tag turizam
  2. 2729 članka imaju tag hrvatska
  3. 1518 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1820 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1584 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2010 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1363 članka imaju tag industrija
  12. 1265 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1090 članka imaju tag menadžment
  15. 703 članka imaju tag tehnologija
  16. 1186 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 697 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 544 članka imaju tag porezi
  21. 371 članka imaju tag kompanije
  22. 795 članka imaju tag maloprodaja
  23. 560 članka imaju tag poticaji
  24. 711 članka imaju tag marketing
  25. 409 članka imaju tag potpore
  26. 524 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 430 članka imaju tag vlada
  28. 460 članka imaju tag start up
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 516 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 515 članka imaju tag dzs
  38. 454 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk