Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

29 Ožu 2022

Imaju li Rusi alternative nakon izbacivanja iz SWIFT-a?

Izvor: mreza.bug.hr · Autor: Željko Ivanković  

Imaju li Rusi alternative nakon izbacivanja iz SWIFT-a?

Kinezi su izbacivanje iz SWIFT-a u nekoliko članaka nazvali financijskom atomskom bombom, koja – u njihovom tumačenju – ne pogađa samo one na koje je bačena, nego se u valovima širi međunarodnim financijskim sustavom. Što je SWIFT, kako je nastao i razvio se, i postoji li mu alternativa

Još i prije nego što su zapadne zemlje odlučile izbaciti najznačajnije ruske financijske institucije iz SWIFT-a, pojavila se vijest, koju je prenijela i britanska informativna agencija Reuters, da Indija, zemlja sa skoro 1,4 milijarde stanovnika, “razmatra načine da uspostavi platni mehanizam utemeljen na rupiji da oslabi udar na New Delhi zapadnih sankcija prema Rusiji”. Rupija je, naravno, indijska službena valuta. Indijski dužnosnici posebno su “zabrinuti mogućnošću da opskrba umjetnog gnojiva bude prekinuta, što bi pogodilo veliki indijski poljoprivredni sektor”.

U vijesti, pisanoj prije nuklearne prijetnje, postojao je i politički aspekt u kojem Indija poziva na prekid nasilja u Ukrajini, ali se “suzdržava od direktne osude Rusije s kojom dijeli dugoročne političke i sigurnosne veze”, no ovaj se članak fokusira na SWIFT, međunarodni sustav informacija o plaćanju (Society for Worldwide Interbank Financial Telecommunication). Detaljnom razjašnjavanju što je SWIFT, hrvatski se mediji nisu posebno posvetili. Fokusirali su se na sudbinu Sberbanka, za koji je Europska središnja banka, nakon isključivanja ruskih banaka iz međunarodnog financijskog poslovanja, ustanovila da mu je vijek ograničen, zbog čega je proglašena likvidacija austrijske Sberbank, a u Sloveniji i Hrvatskoj su ih preuzele domaće banke, te na sudbinu Fortenove (bivšeg Agrokora), koji je nakon restrukturiranja od prije četiri godine dospio pod kontrolu ruskih banaka, inače i najvećih kreditora.

Težak udarac

Međutim, mediji širom svijeta SWIFT-u su posvetili dosta pozornosti. China Daily, službeno glasilo Komunističke partije Kine, neposredno nakon odluke zapadnih zemalja da isključe iz SWIFT-a ruske financijske institucije, objavio je dva komentara, sličnog sadržaja ali s različito nijansiranim pitijskim naglascima. U prvom Kineska komunistička partija ističe da je “isključenje iz SWIFT-a težak udarac za svaku zemlju, nešto slično onome što bi neki nazvali ‘financijski atomski udar'”. Da odmah bude jasno, ne mislim da je smisleno uspoređivati isključenje iz SWIFT-a i atomski napad, koji neposredno i nediskriminatorno uništava živote, građevine i stvari, iako je i sam Putin kao povod za svoju nuklearnu prijetnju – prema članku na Indexu – iskoristio “‘nezakonite’ ekonomske sankcije”.

No vjerujem da je u uvodu članka o SWIFT-u korisno informirati o gledanju Indije i Kine, u čijem se službenom glasilu dalje objašnjava kako “potez Sjedinjenih Država i saveznika ne znači samo snažan udarac Rusiji i njezinoj ekonomiji, nego izaziva snažan val u cijelom SWIFT-u i širom financijskih tržišta”. Također, korisno je za razumijevanje razvoja događaja u vezi s Ukrajinom promatrati i političke stavove Kine (i drugih zemalja izvan anglosaksonskog kruga), no ovdje će se pozornost posvetiti samo slučaju SWIFT.

Glasilo Komunističke partije Kine, u drugom članku, objavljenom nakon odluke zapadnih zemalja o isključenju ruskih financijskih institucija iz SWIFT-a, i Putinove prijetnje nuklearnim oružjem, ponavlja da je riječ o financijskoj “nuklearnoj opciji” (ovaj put Kinezi se pozivaju na zapadni think tank u Rusiji Carnegie Moscow Center). No, ekonomist Deng Ximao uočava da se ne isključuje “cijeli ruski financijski sustav”, nego “selektirane banke”, što “ostavlja prostor EU da nastavi dolarski uvoz plina iz Rusije”.


Komentari članka

Vezani članci

Sumrak stoljetnog simbola švedske industrije

03.11.2026.

Volvo Cars je u samo godinu dana iz operativne dobiti od oko 600 milijuna eura otišao u gubitak od 500 milijuna eura, a prihodi su mu pali gotovo četvrtinu, s otprilike osam na samo šest milijardi eura. Prodaja je u trećem kvartalu potonula 10,7 posto na

Anthropic službeno predao zahtjev za IPO, ciljaju valuaciju od dva bilijuna dolara

28.10.2026.

Kompanija koja stoji iz AI alata Claude predala je zahtjev SEC-u za izlazak dionica na burzu Nasdaq, najavljujući potencijalno najveći IPO u povijesti u kojem želi prikupiti 100 milijardi dolara

Porezna uprava: Kroz MIKROeRAČUN - besplatno izdavanje eRačuna

25.10.2026.

Porezna uprava objavila je u srijedu da je posredstvom aplikacije MIKROeRAČUN korisnicima omogućeno besplatno izdavanje eRačuna, čime im se omogućuje pravodobna priprema za zakonsku obvezu izdavanja eRačuna koja počinje 1. siječnja 2027. godine.

Bit će teže doći do kineskih vozila: Uvodi se ozbiljno ograničenje u Europskoj uniji?!

13.10.2026.

Nakon dugog razdoblja intenzivnih pregovora između Kine i Europske unije, strane su navodno postigle dogovor o modelu koji će usporiti naglo kinesko širenje. Informacija potječe iz povjerljivog dokumenta u koji je Bloomberg imao uvid.

Tržište kapitala sve privlačnije građanima

13.10.2026.

U vrijeme geopolitičke nestabilnosti, rasta cijena nafte i inflacije, građane sve više brine vrijednost njihove štednje i ulaganja. Oko dva i pol milijuna hrvatskih građana sudjeluje na tržištu kapitala kroz obvezne mirovinske fondove, više od 100 tisuća

Tag cloud

  1. 2928 članka imaju tag turizam
  2. 2750 članka imaju tag hrvatska
  3. 1540 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1842 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1597 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1333 članka imaju tag trgovina
  11. 1386 članka imaju tag industrija
  12. 1276 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1105 članka imaju tag menadžment
  15. 718 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 705 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 554 članka imaju tag porezi
  21. 390 članka imaju tag kompanije
  22. 803 članka imaju tag maloprodaja
  23. 568 članka imaju tag poticaji
  24. 534 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 716 članka imaju tag marketing
  26. 415 članka imaju tag potpore
  27. 467 članka imaju tag start up
  28. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 430 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 443 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk