Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Ruj 2025

HUP upozorava: Novi prag od 15.000 eura u javnoj nabavi guši poduzetnike. Jedan od najstrožih zakona u EU?

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Hina/Portal GS  

HUP upozorava: Novi prag od 15.000 eura u javnoj nabavi guši poduzetnike. Jedan od najstrožih zakona u EU?

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) upozorava kako prijedlog izmjena Zakona o javnoj nabavi, kojim je predložena obveza objave svih nabava iznad 15.000 eura, predstavlja ozbiljnu moguću štetu za domaće gospodarstvo, te veliko administrativno i financijsko opterećenje.

Poslodavci navode da bi takav prag bio jedan od najstrožih u Europskoj uniji.

Dok EU, stoji u priopćenju HUP-a, propisuje pragove od 221.000 eura za robu i usluge te više od pet milijuna eura za radove, Hrvatska bi ovim prijedlogom postala iznimka, s pravilima gotovo deset puta strožima od europske prakse.

"Umjesto većeg povjerenja i transparentnosti, ovim bi se izmjenama postigao suprotan učinak, a to su rast birokracije, usporavanje sustava i dodatni troškovi, osobito za mala i srednja poduzeća. Na godišnjoj razini, prema trenutno dostupnim podacima, naručitelji su proveli više od 69.200 jednostavnih nabava, od čega je više od 13.270 nabava s vrijednošću preko 15.000 eura.

U HUP-u ukazuju na primjere iz drugih članica EU-a koji pokazuju da se pragovi za jednostavne nabave postavljaju višestruko više - u Sloveniji do 40.000 eura za robu i usluge te do 80.000 eura za radove, a u Austriji do 143.000 eura.

"Činjenica da značajan broj članica EU-a ima pragove barem dvostruko ili trostruko više od 15.000 eura, jasno pokazuje kako se predloženo rješenje u Hrvatskoj ne može smatrati usklađenim s najboljom EU-ovom praksom. Uvođenje obveze javne objave za sve postupke jednostavne nabave vrijednosti iznad 15.000 eura ne samo da narušava načelo proporcionalnosti, nego i hrvatske naručitelje i ponuditelje ponovno stavlja u podređeni položaj naspram kolega u ostatku EU", smatra HUP.

Upozorava da Hrvatska već sada ima jedan od najtransparentnijih sustava javne nabave u EU-u te da nema opravdanja za dodatno administrativno opterećenje.

Poslodavci smatraju da se transparentnost i odgovornost mogu jačati na puno učinkovitiji način - kroz digitalne alate za e-naručivanje, otvorene registre ugovora te kroz revizijske i nadzorne mehanizme koji uzorkovanjem provjeravaju rizike kod manjih nabava.

Uvođenje praga od 15.000 eura značilo bi da škole, bolnice i druge javne ustanove umjesto brze nabave osnovnih potrepština moraju provoditi dugotrajne formalne postupke. Time bi se usporila isporuka usluga i roba, povećali troškovi i stvorio prostor za pojavu nelojalne konkurencije s ponudama niske kvalitete, smatra HUP

Javna nabava u Hrvatskoj čini gotovo 13 posto BDP-a, a vrijednost ugovora sklopljenih putem jednostavne nabave iznosi 14 posto od svih sklopljenih ugovora.

HUP upozorava i da predložene izmjene Zakona o javnoj nabavi i dalje ne rješavaju pitanje nelojalne konkurencije kompanija iz trećih zemalja.

Poslodavci naglašavaju da će uvođenje praga od 15.000 eura zapravo značiti da će umjesto stvarnog tržišnog natjecanja doći do zagušenja sustava. Poduzetnici će se suočiti s time da moraju ulagati resurse u nabave mikro vrijednosti, čiji administrativni trošak će premašiti samu korist od ugovora.

Reakcija ministarstva

Ministarstvo gospodarstva ovim putem očituje se na netočno utvrđene činjenice navedene u tekstu objavljenom 1. rujna 2025. u HINA-i, a koji se odnose na prijedlog izmjena i dopuna Zakona o javnoj nabavi (ZJN 2016).

Prije svega, ističemo da se prag od 15.000 eura odnosi isključivo na postupke jednostavne nabave koji će se ubuduće objavljivati u EOJN RH i nikako se ne smije poistovjećivati s europskim pragovima koje Uredbama i komunikacijama propisuje Europske komisija. Oni su jednaki i obvezujući za sve države članice EU, a ovise o vrsti naručitelja i vrsti ugovora. Hrvatska ih je, kao i sve druge države članice, obvezna primjenjivati te za robu i usluge iznose 221.000 eura, a za radove više od pet milijuna eura. Oni nisu predmet izmjena hrvatskog Zakona.

Netočna je tvrdnja da se nacionalni pragovi smanjuju. Upravo suprotno, predloženim Izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi procijenjene vrijednosti za primjenu Zakona se povećavaju. Prag za robu i usluge raste s 26.540 eura na 35.000 eura, dok prag za radove s 66.360 eura na 90.000 eura, a povećavaju se i posebni pragovi za diplomatske misije.

Također, netočna je tvrdnja da bi Hrvatska ovim izmjenama postala iznimka u odnosu na ostale članice Europske unije. Primjerice, u Sloveniji je primjena Zakona o javnoj nabavi obvezna od 40.000 eura za robu i usluge i od 80.000 eura za radove. Hrvatski prag bio bi niži za robu i usluge, dok bi za radove bio nešto viši. Konkretno, predloženim izmjenama utvrđuje se prag od 35.000 eura za robu i usluge te 90.000 eura za radove. U Austriji su pragovi, koji se navode u članku doista viši, no važno je naglasiti da se oni određuju uredbom Savezne ministrice pravosuđa i primjenjuju od 2025. godine, što je specifičnost austrijskog sustava.

Tvrdnje da se predloženim rješenjem stvara dodatno administrativno i financijsko opterećenje također nisu točne. Objave postupaka jednostavne nabave u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske, registracija gospodarskih subjekata i predaja ponuda u sustavu u potpunosti su besplatni. Sustav je digitaliziran, jednostavan za korištenje, ne zahtijeva dodatne edukacije i svim subjektima omogućuje ravnopravan pristup.

Neutemeljene su i tvrdnje da će se predloženim izmjenama usporiti sustav nabave. Pravila i uvjete provedbe jednostavne nabave i dalje će određivati sami naručitelji svojim općim aktom, a objava na jedinstvenoj digitalnoj platformi omogućuje brži i transparentniji pristup ponuditelja te jačanje tržišne konkurencije.

Zaključno, predloženim Izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi povećavaju se nacionalni pragovi, europski pragovi ostaju nepromijenjeni, a obveza objave jednostavnih nabava iznad 15.000 eura uvodi se radi veće transparentnosti i jačanja borbe protiv korupcije, bez ikakvih dodatnih troškova za naručitelje i gospodarstvenike. Ova mjera doprinosi digitalizaciji sustava, osigurava ravnopravan pristup tržištu i koristi i javnom sektoru i gospodarstvu.

Za sva eventualna dodatna pojašnjenja Ministarstvo gospodarstva stoji u potpunosti na raspolaganju te vjerujemo da će buduće rasprave o ovako važnim temama počivati na provjerenim i točnim informacijama.


Komentari članka

Vezani članci

Pokreni nešto svoje: 10 novih poduzetnika ulazi u program koji je dosad generirao 3,9 milijuna eura društvene vrijednosti

01.06.2026.

Jubilarni 10. ciklus programa okuplja novih 10 impact poduzetnika, čime zajednica “Pokreni nešto svoje” raste na ukupno 78 hrvatskih poduzeća

Velike promjene za obrtnike: Smanjuje se komorski doprinos i uvodi obiteljski obrt

18.05.2026.

Vlada je u četvrtak u saborsku proceduru poslala prijedlog izmjena i dopuna Zakona o obrtu kojim predviđa rasterećenja obrtnika kroz smanjenje komorskog doprinosa, modernizaciju sustava strukovnog obrazovanja i uvođenje instituta obiteljskog obrta.

Do koliko kvadrata ne treba građevinska dozvola?

11.05.2026.

Planirate proširenje kuće, postavljanje nadstrešnice ili gradnju pomoćnog objekta u dvorištu? Prije početka radova ključno je poznavati zakonske okvire kako biste izbjegli visoke kazne i rušenje. Hrvatsko zakonodavstvo jasno razlikuje zahvate koji se izvo

Tvrtkama napokon lakši pristup financiranju: Stižu izmjene važnog zakona

08.05.2026.

Očekuje se da će provedba zakona smanjiti administrativno i financijsko opterećenje izdavatelja, ubrzati javne ponude i uvrštenja, povećati transparentnost i zaštitu ulagatelja te ojačati pravnu sigurnost i usklađenost s pravnom stečevinom EU-a, uz jačanj

Novi zakon donosi oštrije kazne za neprijavljene radnike: Višestruki prekršitelji plaćat će i do 8000 eura

05.05.2026.

Za poslodavce za koje se tri puta u tri godine ustanovi da imaju neprijavljene radnike, kazne dosežu 8000 eura, jedna je od novosti izmjena Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada koji sutra kreće u javno savjetovanje, a s primjenom bi trebao krenuti polo

Tag cloud

  1. 2863 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2713 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 2005 članka imaju tag financije
  7. 1571 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1345 članka imaju tag industrija
  12. 1251 članka imaju tag investicije
  13. 1080 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1080 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 516 članka imaju tag eu fondovi
  28. 965 članka imaju tag kriza
  29. 537 članka imaju tag porezi
  30. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  32. 437 članka imaju tag osijek
  33. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  34. 529 članka imaju tag obrazovanje
  35. 452 članka imaju tag start up
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk