Hrvatskom konditorskom sektoru prijeko je potreban konsolidator

Prehrambena industrija jedna je od vodećih industrijskih grana u Hrvatskoj koja ima znatan utjecaj na gospodarstvo u cjelini.Osim učinaka na industrijsku proizvodnju i zaposlenost, ima veliko značenje i za razvoj poljoprivredne proizvodnje. Ona je peta najveća izvozna grana unutar prerađivačke industrije Hrvatske, no unatoč kontinuiranom rastu izvoza, zabrinjavajući je trend usporavanja izvoznog rasta i pad konkurentnosti hrvatskog prehrambenog sektora. Navode to, među ostalim, stručnjaci konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredu Smarter i dodaju da je poboljšanje izvozne konkurentnosti domaće prehrambene industrije nezaobilazan čimbenik uspješnog razvoja industrije i gospodarstva u cjelini.
- Od 2014., kada je udio prehrambene industrije u BDP-u iznosio četiri posto, pao je u 2017. godini na 2,9 posto. Također pada i udjel u BDP-u prerađivačke industrije, s 26,9 posto u 2014. godini na 22,5 posto, koliko je ostvareno u 2017. Udio zaposlenosti ove industrije u ukupnoj zaposlenosti u prerađivačkoj industriji uglavnom stagnira te se kreće oko 3,6 posto u ukupnoj zaposlenosti te oko 20 posto od prerađivačke industrije. Ukupno zaposlenih krajem 2019. godine bilo je 47.275, a taj broj se smanjuje posljednjih godina - navode Smarterovi stručnjaci.

Potrošnja

Prema analizama Ekonomskog instituta u Zagrebu, ova industrija ima treći po veličini multiplikativni učinak na ukupni BDP i zaposlenost. To znači da na jedan milijun uloženih kuna u prehrambenu industriju dobivamo 1,96 milijuna kuna rasta hrvatskog BDP-a. Proizvodna aktivnost u prehrambenoj industriji tijekom godina bilježi vrlo niske stope rasta. Proizvodnja ostvaruje manji pad ili skromni rast u pojedinim godinama. Rezultat toga je da je ukupna proizvodnja hrane u 2019. godini povećana samo za 6,2 posto u odnosu prema 2008. Proizvodnja pića doživjela je primjetno smanjenje u istom razdoblju za devet posto.
- Kada uzmemo u obzir da od 2015. raste potrošnja te da je posljednjih godina bitno povećana potrošnja u turizmu s velikim rastom broja turista u Hrvatskoj, jasno je da se turisti hrane sve više hranom i pićima iz uvoza, a tako i domaći potrošači. Prema podatcima koje objavljuje Food and Drink Europe, hrvatska prehrambena industrija po prihodima i dodanoj vrijednosti koje ostvaruje, broju poduzeća i broju zaposlenih snažnija je od prehrambenih industrija nekoliko europskih zemalja (Bugarska, Cipar, Malta, Estonija, Litva, Latvija, Slovačka i Slovenija) - kaže Miroslav Kuskunović, Smarterov poljoprivredni konzultant.
No podatci o produktivnosti u prehrambenoj industriji EU-a koje objavljuje Europska komisija upućuju na primjetan nedostatak hrvatske prehrambene industrije u produktivnosti koja pokazuje osjetno zaostajanje u odnosu prema drugim zemljama EU-a. Tako je u 2017. godini produktivnost hrvatske prehrambene industrije bila na razini 51 posto prosjeka EU-a, a za najboljim zemljama EU-a imamo golem zaostatak.
"Analizira li se kretanje izvoza i uvoza proizvoda prehrambene industrije od 2010. do 2019. godine, može se ustvrditi da dolazi do povećanja obujma vanjskotrgovinske razmjene industrije hrane, pri čemu je povećanje izvoza bilo manje od povećanja uvoza. Izvoz prehrambene industrije od 2010. do 2019. godine povećan je za 105,6 posto, a uvoz za 118,6 posto. Brži rast uvoza od izvoza doveo je do pogoršanja vanjskotrgovinske bilance. Pokrivenost uvoza izvozom proizvoda prehrambene industrije 2019. godine iznosila je 52,4 posto, a 2010. godine 55,7 posto. Kada je riječ o konditorskoj industriji, potrebno je istaknuti kako je došlo do velikog preuzimanja i promjene u vlasničkoj strukturi vodećeg konditora Kraša, pa se očekuju bolji rezultati jer godinama Kraš stagnira i gubi poziciju na tržištu", kaže Kuskunović i dodaje da je kod Zvečeva situacija vrlo loša jer je tvrtka u predstečajnoj nagodba i situacija se ne popravlja, a u međuvremenu je i tvornica Lasta u Čapljini prodana vlasniku Violete, a Kandit i Koestlin slabo su vidljivi na polici, nemaju puno inovacija i marketinških kampanja.
Rast uvoza

Hrvatsko je tržište, dodaju također iz Smartera, preplavljeno raznim proizvodima iz uvoza, i to u svim kategorijama.
"Privatna robna marka Lidla je, primjerice, vrlo tražena čokolada i Lidl sa svojim konditorskim segmentom sve više uzima dio tržišnog kolača. Stoga konditorski sektor nužno treba konsolidatora. To je logično trebao biti Kraš, ali sada s novim vlasnicima koji su snažno prisutni na tržištu mesa to je teško ostvarivo, a drugih igrača za sada nema, pa se u idućim godinama mogu očekivati velike turbulencije u tom sektoru. Hrvatska konditorska industrija izgubila je šansu da se okrupnja i konsolidira prije ulaska u EU, te je trebala postati ona koja će akvizirati kompanije u regiji, no kako je to izostalo i u regiji je došlo do vlasničkog okrupnjavanja, pa je to bilo vidljivo prilikom prodaje dionica Kraša kada je Kraš zamalo kupio srpski poduzetnik Nebojša Šaranović, koji je vlasnik nekoliko konditorskih tvrtki u Srbiji", kaže Kuskunović.