Poduzetnički portal · Članak
Uoči skorog početka glavne turističke sezone Europska agencija za zaštitu okoliša (EEA) objavila je zanimljive podatke o kvaliteti voda i mora za kupanje u 2008. u zemljama Europske unije. Njihova generalna ocjena je da je kvaliteta plaža EU-a u usponu. Najčišćim plažama u EU mogu se, prema njihovim podacima, pohvaliti Grčka i Cipar, dok su neka od najčišćih jezera i rijeka u Finskoj, Švedskoj i Njemačkoj. Najčišće morske plaže, pored Grčke i Cipra, ima i Francuska, dok su na začelju liste Poljska, Belgija i Velika Britanija, objavio je EEA.
U njihovom izvješću analizirani su i uspoređeni podaci s više od 21.000 plaža, morskih, jezerskih i riječnih, i utvrđeno je da ih velika većina zadovoljava stroge europske standarde te da kvaliteta raste od devedesetih godina prošlog stoljeća. Prema riječima dužnosnika, tijekom kupališne sezone oko 96 posto morskih plaža i 92 posto plaža na rijekama i jezerima bilo je u skladu s minimalnim standardima EU-a. »Drago mi je da se ukupna kvaliteta vode za kupanje poboljšava u cijeloj Europskoj uniji«, rekao je povjerenik EU-a za okoliš Stavros Dimas.
Svake godine EU redovno testira svoje vode i more kako bi se otkrila njihova moguća onečišćenost bakterijama iz industrijskog otpada ili poljoprivrede. Također se provjerava boja vode, njena kiselost i prisutnost deterdženta. Njihove podatke potvrdila su i brojna istraživanja raznih nevladinih udruga za zaštitu okoliša. Tako je Udruga za očuvanje morskoga života (Marine Conservation Society - MCS) objavila da se povećava količina smeća na britanskim plažama, koje je i EEA svrstao među najviše onečišćene.
Količina smeća odbačenog na britanske plaže tijekom proteklih 15 godina povećala se više nego dvostruko, dostižući najvišu dosad zabilježenu razinu i ugrožavajući zdravlje ljudi, životinja i biljaka, pokazuju rezultati njihova istraživanja. Ta udruga je priopćila da je u njenom godišnjem istraživanju 2008. pronađeno čak 2195 komada smeća po kilometru plaže, što je povećanje od 110 posto od 1994. godine. Ambalaža za hranu i kutije od cigareta čine više od trećine predmeta, dok predmeti vezani uz ribolov imaju udio od 13 posto u ukupnoj količini smeća.
MCS kaže da su mnoge životinje koje žive u moru i ptice nehotice progutale plastično smeće, što je dovelo do infekcija i smrti. Odbačene ribarske mreže i povrzi također uzrokuju smrt životinja koje se u njih zapetljaju. Ljudi stradaju od plastike u kojoj se nađe otrovnih kemikalija, a mogu se otrovati i kad jedu ribe ili školjke koje su konzumirale otpatke. MSC želi prepoloviti količine smeća na obalama do 2015. godine, pa su pozvali britansku vladu na hitnu akciju kako bi se to ostvarilo. Kada bi Hrvatska već bila članica Europske unije, gotovo bi sigurno bila pri vrhu ljestvice Europske agencije za zaštitu okoliša među zemljama s najčišćim morem. Na to ukazuju podaci Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva i zavoda za javno zdravstvo iz sedam priobalnih županija koji svake godine tijekom sezone kupanja (od svibnja do kraja rujna) prate kvalitetu mora.
U Ministarstvu kažu da je tijekom lanjske turističke sezone kakvoća mora na jadranskim plažama od početka svibnja do kraja rujna kontrolirana na 890 lokacija duž kopnene i otočne obale. Od toga je, uzimajući u obzir konačne ocjene plaža za cijelu sezonu kupanja, samo na njih 11 (1,2 posto) utvrđeno umjereno onečišćeno more, a niti na jednoj jače onečišćeno.
To znači da je more bilo čisto na čak 99 posto kontroliranih plaža. Prema podacima iz njihova izvješća o kakvoći mora na plažama hrvatskog Jadrana u 2008., na 287 plaža (32,2 posto) utvrđeno je more visoke kakvoće, a na 592 (66,5 posto) moglo se kupati. Dobro je i da se svake godine povećava broj lokacija na kojima županijski zavodi za javno zdravstvo redovito ispituju kvalitetu mora na plažama tijekom sezone kupanja (svakih 15 dana od 1. svibnja do 30. rujna). Tako je lani more kontrolirano na osam plaža više nego 2007.
Ti podaci dokazuju da se hrvatski dio Jadrana i dalje ubraja među najčišća europska mora, što potvrđuju i brojne strane institucije, primjerice, veliki njemački auto-moto klub ADAC. Njihovi čelnici redovno na velikim turističkim sajmovima u Njemačkoj na temelju rezultata stručnih istraživanja ističu kako je hrvatski dio Jadrana i dalje najčišće more na Sredozemlju. Koliku to ima težinu, pokazuju podaci da je ADAC jedno od najvećih svjetskih autoudruženja s 15 milijuna članova koji i te kako vode računa o tim preporukama. Osim toga, rezultate ispitivanja kakvoće mora objavljuje i u svom časopisu koji izlazi u 12 milijuna primjeraka, a analize su pokazale da njihove publikacije čita više od 80 milijuna ljudi.
Od početka ove godine na snagu je stupila nova uredba o kakvoći mora za kupanje, temeljena na Zakonu o zaštiti okoliša i usklađena s europskom direktivom o upravljanju vodom za kupanje te smjernicama Mediteranskog akcijskog plana i Svjetske zdravstvene organizacije. Tom se uredbom propisuju standardi kakvoće mora za kupanje na morskoj plaži kojima se određuju granične vrijednosti mikrobioloških pokazatelja i slično.
U Ministarstvu očekuju da će ove godine ispitivanja kakvoće mora na plažama zbog velikih ulaganja u gradnju i proširenje sustava odvodnje otpadnih voda i uređaja za njihovo pročišćavanje pokazati još bolje stanje nego lani. To su već potvrdili rezultati prvog ovogodišnjeg ispitivanja kvalitete mora koje je pokazalo da je na 1144 mjesta more bilo izvrsne kakvoće, na 16 dobre, dok je na devet ocijenjeno zadovoljavajućim za kupanje, izvijestilo je Ministarstvo zaštite okoliša.
Granične vrijednosti propisane Uredbom o kakvoći mora za kupanje nisu prijeđene niti na jednoj plaži. Rezultati se uglavnom odnose na prvo ispitivanje koje je trajalo od 1. do 26. svibnja, kada je kakvoća mora ispitana na ukupno 904 mjesta, a prirodan im je i dotad poznat dio rezultata drugog ispitivanja (s 265 mjesta) provedenog od 25. do 29. svibnja. Zato nije ni čudo da brojna istraživanja i ankete pokazuju kako je jedan od glavnih razloga zašto se dosta stranih turista odlučuje odmor provesti u Hrvatskoj baš lijep i očuvan okoliš te čisto more.
Komentari članka
Vezani članci
Treba li ukinuti paušalni porez? Rasprava o novom modelu oporezivanja obiteljskog smještaja
09.06.2026.Uključiti obrtnike, male poduzetnike i iznajmljivače u donošenje odluka koje se tiču njihova poslovanja, a povećanje poreza mora biti predvidljivo i najviše 10 posto u odnosu na dosadašnje stope. Dakle, paušal
Ana vodi Boutique Hotel Bol: „U sezonskom turizmu nema prostora za odgađanje odluka“ - Uplift
09.06.2026.Poduzetništvo u turizmu rijetko ostavlja prostor za improvizaciju. Posebno kada se odvija u sezonskom ritmu, unutar obiteljskog biznisa. Upravo u takvom okruženju oblikovao se profesionalni put Ane Jurković, poduzetnice s otoka Brača koja danas vodi Bouti
Znakovit početak lipnja: Brojni Nijemci, Talijani i Poljaci za kraći odmor biraju Hrvatsku
03.06.2026.Ova turistička godina definitivno nije bez izazova, a osim geopolitičke situacije i inflacije, na ruku ne ide ni raspored blagdana koji su nešto ranije u odnosu na lani, kažu turistički djelatnici
Tomislav od kiteboardinga želi napraviti pravu turističku senzaciju u Hrvatskoj. Objasnio nam je kako - Uplift
02.06.2026.Kada Tomislav Krčelić govori o kiteboardingu, iz svake rečenice jasno je da ne govori samo o sportu. Za njega je to način života, prostor slobode i izlaska iz zone komfora, ali i vrlo konkretan turistički potencijal koji Hrvatskoj može donijeti novi tip g
Bavarci preplavili Istru - na poluotoku ih se odmara 90 tisuća
01.06.2026.U dijelu njemačkih pokrajina traju dvotjedni školski praznici pa su Nijemci, osobito Bavarci, preplavili Istru. Od oko 130 tisuća turista, na poluotoku ih je gotovo 90 tisuća. Napunili su hotele, dio privatnog smještaja i kampove
Tag cloud
- 2867 članka imaju tag turizam
- 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
- 2714 članka imaju tag hrvatska
- 1814 članka imaju tag svijet
- 1399 članka imaju tag ict
- 1575 članka imaju tag poljoprivreda
- 2006 članka imaju tag financije
- 541 članka imaju tag krediti
- 1658 članka imaju tag izvoz
- 1320 članka imaju tag trgovina
- 1347 članka imaju tag industrija
- 1253 članka imaju tag investicije
- 1081 članka imaju tag zapošljavanje
- 1084 članka imaju tag menadžment
- 697 članka imaju tag tehnologija
- 1184 članka imaju tag EU
- 872 članka imaju tag poduzetništvo
- 692 članka imaju tag opg
- 462 članka imaju tag BDP
- 362 članka imaju tag kompanije
- 793 članka imaju tag maloprodaja
- 556 članka imaju tag poticaji
- 710 članka imaju tag marketing
- 408 članka imaju tag potpore
- 521 članka imaju tag hotelijerstvo
- 458 članka imaju tag koronavirus
- 453 članka imaju tag start up
- 539 članka imaju tag porezi
- 516 članka imaju tag eu fondovi
- 965 članka imaju tag kriza
- 492 članka imaju tag gospodarstvo
- 366 članka imaju tag žensko poduzetništvo
- 531 članka imaju tag obrazovanje
- 437 članka imaju tag osijek
- 498 članka imaju tag prehrambena industrija
- 513 članka imaju tag dzs
- 453 članka imaju tag energetika
- 429 članka imaju tag vlada
- 418 članka imaju tag hnb
- 346 članka imaju tag hgk
Tečajna lista
| Valuta | Kupovni | Srednji | Prodajni |
|---|---|---|---|
| EUR | 7,50 | 7,53 | 7,55 |
| USD | 7,23 | 7,25 | 7,28 |
| GBP | 8,81 | 8,84 | 8,86 |
| CHF | 7,23 | 7,25 | 7,27 |
| CAD | 5,56 | 5,57 | 5,59 |
Dionice
Rast Pad Promet| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| DDJH-R-A | 51,00 | +2,27 |
| HUPZ-R-A | 1.087,99 | +1,86 |
| JDPL-R-A | 78,98 | +1,69 |
| DLKV-R-A | 125,50 | +1,13 |
| LKRI-R-A | 100,05 | +1,09 |
| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| TNPL-R-A | 638,00 | -7,38 |
| ISTT-R-A | 184,99 | -4,64 |
| ZVZD-R-A | 2.600,00 | -3,70 |
| BLJE-R-A | 84,10 | -3,69 |
| LANO-R-A | 9,01 | -3,33 |
| Ticker | Zadnja | Promet |
|---|---|---|
| INA-R-A | 3.800,00 | 1.121,33 |
| ADRS-P-A | 213,50 | 1.067,50 |
| HT-R-A | 241,99 | 407,22 |
| ADPL-R-A | 99,85 | 225,82 |
| IGH-R-A | 740,00 | 97,14 |
