Poduzetnički portal · Članak
Uoči skorog početka glavne turističke sezone Europska agencija za zaštitu okoliša (EEA) objavila je zanimljive podatke o kvaliteti voda i mora za kupanje u 2008. u zemljama Europske unije. Njihova generalna ocjena je da je kvaliteta plaža EU-a u usponu. Najčišćim plažama u EU mogu se, prema njihovim podacima, pohvaliti Grčka i Cipar, dok su neka od najčišćih jezera i rijeka u Finskoj, Švedskoj i Njemačkoj. Najčišće morske plaže, pored Grčke i Cipra, ima i Francuska, dok su na začelju liste Poljska, Belgija i Velika Britanija, objavio je EEA.
U njihovom izvješću analizirani su i uspoređeni podaci s više od 21.000 plaža, morskih, jezerskih i riječnih, i utvrđeno je da ih velika većina zadovoljava stroge europske standarde te da kvaliteta raste od devedesetih godina prošlog stoljeća. Prema riječima dužnosnika, tijekom kupališne sezone oko 96 posto morskih plaža i 92 posto plaža na rijekama i jezerima bilo je u skladu s minimalnim standardima EU-a. »Drago mi je da se ukupna kvaliteta vode za kupanje poboljšava u cijeloj Europskoj uniji«, rekao je povjerenik EU-a za okoliš Stavros Dimas.
Svake godine EU redovno testira svoje vode i more kako bi se otkrila njihova moguća onečišćenost bakterijama iz industrijskog otpada ili poljoprivrede. Također se provjerava boja vode, njena kiselost i prisutnost deterdženta. Njihove podatke potvrdila su i brojna istraživanja raznih nevladinih udruga za zaštitu okoliša. Tako je Udruga za očuvanje morskoga života (Marine Conservation Society - MCS) objavila da se povećava količina smeća na britanskim plažama, koje je i EEA svrstao među najviše onečišćene.
Količina smeća odbačenog na britanske plaže tijekom proteklih 15 godina povećala se više nego dvostruko, dostižući najvišu dosad zabilježenu razinu i ugrožavajući zdravlje ljudi, životinja i biljaka, pokazuju rezultati njihova istraživanja. Ta udruga je priopćila da je u njenom godišnjem istraživanju 2008. pronađeno čak 2195 komada smeća po kilometru plaže, što je povećanje od 110 posto od 1994. godine. Ambalaža za hranu i kutije od cigareta čine više od trećine predmeta, dok predmeti vezani uz ribolov imaju udio od 13 posto u ukupnoj količini smeća.
MCS kaže da su mnoge životinje koje žive u moru i ptice nehotice progutale plastično smeće, što je dovelo do infekcija i smrti. Odbačene ribarske mreže i povrzi također uzrokuju smrt životinja koje se u njih zapetljaju. Ljudi stradaju od plastike u kojoj se nađe otrovnih kemikalija, a mogu se otrovati i kad jedu ribe ili školjke koje su konzumirale otpatke. MSC želi prepoloviti količine smeća na obalama do 2015. godine, pa su pozvali britansku vladu na hitnu akciju kako bi se to ostvarilo. Kada bi Hrvatska već bila članica Europske unije, gotovo bi sigurno bila pri vrhu ljestvice Europske agencije za zaštitu okoliša među zemljama s najčišćim morem. Na to ukazuju podaci Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva i zavoda za javno zdravstvo iz sedam priobalnih županija koji svake godine tijekom sezone kupanja (od svibnja do kraja rujna) prate kvalitetu mora.
U Ministarstvu kažu da je tijekom lanjske turističke sezone kakvoća mora na jadranskim plažama od početka svibnja do kraja rujna kontrolirana na 890 lokacija duž kopnene i otočne obale. Od toga je, uzimajući u obzir konačne ocjene plaža za cijelu sezonu kupanja, samo na njih 11 (1,2 posto) utvrđeno umjereno onečišćeno more, a niti na jednoj jače onečišćeno.
To znači da je more bilo čisto na čak 99 posto kontroliranih plaža. Prema podacima iz njihova izvješća o kakvoći mora na plažama hrvatskog Jadrana u 2008., na 287 plaža (32,2 posto) utvrđeno je more visoke kakvoće, a na 592 (66,5 posto) moglo se kupati. Dobro je i da se svake godine povećava broj lokacija na kojima županijski zavodi za javno zdravstvo redovito ispituju kvalitetu mora na plažama tijekom sezone kupanja (svakih 15 dana od 1. svibnja do 30. rujna). Tako je lani more kontrolirano na osam plaža više nego 2007.
Ti podaci dokazuju da se hrvatski dio Jadrana i dalje ubraja među najčišća europska mora, što potvrđuju i brojne strane institucije, primjerice, veliki njemački auto-moto klub ADAC. Njihovi čelnici redovno na velikim turističkim sajmovima u Njemačkoj na temelju rezultata stručnih istraživanja ističu kako je hrvatski dio Jadrana i dalje najčišće more na Sredozemlju. Koliku to ima težinu, pokazuju podaci da je ADAC jedno od najvećih svjetskih autoudruženja s 15 milijuna članova koji i te kako vode računa o tim preporukama. Osim toga, rezultate ispitivanja kakvoće mora objavljuje i u svom časopisu koji izlazi u 12 milijuna primjeraka, a analize su pokazale da njihove publikacije čita više od 80 milijuna ljudi.
Od početka ove godine na snagu je stupila nova uredba o kakvoći mora za kupanje, temeljena na Zakonu o zaštiti okoliša i usklađena s europskom direktivom o upravljanju vodom za kupanje te smjernicama Mediteranskog akcijskog plana i Svjetske zdravstvene organizacije. Tom se uredbom propisuju standardi kakvoće mora za kupanje na morskoj plaži kojima se određuju granične vrijednosti mikrobioloških pokazatelja i slično.
U Ministarstvu očekuju da će ove godine ispitivanja kakvoće mora na plažama zbog velikih ulaganja u gradnju i proširenje sustava odvodnje otpadnih voda i uređaja za njihovo pročišćavanje pokazati još bolje stanje nego lani. To su već potvrdili rezultati prvog ovogodišnjeg ispitivanja kvalitete mora koje je pokazalo da je na 1144 mjesta more bilo izvrsne kakvoće, na 16 dobre, dok je na devet ocijenjeno zadovoljavajućim za kupanje, izvijestilo je Ministarstvo zaštite okoliša.
Granične vrijednosti propisane Uredbom o kakvoći mora za kupanje nisu prijeđene niti na jednoj plaži. Rezultati se uglavnom odnose na prvo ispitivanje koje je trajalo od 1. do 26. svibnja, kada je kakvoća mora ispitana na ukupno 904 mjesta, a prirodan im je i dotad poznat dio rezultata drugog ispitivanja (s 265 mjesta) provedenog od 25. do 29. svibnja. Zato nije ni čudo da brojna istraživanja i ankete pokazuju kako je jedan od glavnih razloga zašto se dosta stranih turista odlučuje odmor provesti u Hrvatskoj baš lijep i očuvan okoliš te čisto more.
Komentari članka
Vezani članci
U hrvatske hotele u pet godina treba uložiti 5,2 milijarde eura
13.11.2026.Većina hotela u Hrvatskoj je dotrajala i treba im nova investicijska injekcija. Hrvatskom turizmu potrebni su i novi hotelski kreveti koji čine svega 9,2 posto od ukupnog smještaja, a generiraju preko 24 posto noćenja turista.
Novi Zakon o ugostiteljstvu: Više nadzora, obveza i reda; iznajmljivači strahuju
13.11.2026.Obvezna rekategorizacija apartmana svakih deset godina, registracijski brojevi za iznajmljivanje putem internetskih platformi, stroži inspekcijski nadzor i veće kazne za ilegalno poslovanje - neke su od promjena koje predviđa konačni prijedlog novog Zakon
EU ulaže 525 milijuna u čipove, FER poziva hrvatske tvrtke
10.11.2026.Europski paket donosi potpore do 16 milijuna eura, a FER-ov zaseban poziv omogućuje pristup stručnjacima, infrastrukturi i alatima
Zaboravite 5 zvjezdica: Gosti u hrvatskim vilama traže samo jednu stvar
10.11.2026.Najimućniji gosti traže privatnost, mir i uslugu po mjeri. Hrvatska ima atraktivne lokacije, ali vrhunska ponuda još je rijetkost
Hrvatska po visini plaće pretekla devet EU zemalja
09.11.2026.Prosječna godišnja bruto plaća za puno radno vrijeme za zaposlenike u EU iznosila je lani 41.500 eura, što je 4,3 posto više nego predlani.
Tag cloud
- 2935 članka imaju tag turizam
- 2756 članka imaju tag hrvatska
- 1539 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
- 1843 članka imaju tag svijet
- 1412 članka imaju tag ict
- 1599 članka imaju tag poljoprivreda
- 2023 članka imaju tag financije
- 545 članka imaju tag krediti
- 1668 članka imaju tag izvoz
- 1334 članka imaju tag trgovina
- 1388 članka imaju tag industrija
- 1277 članka imaju tag investicije
- 1091 članka imaju tag zapošljavanje
- 1106 članka imaju tag menadžment
- 721 članka imaju tag tehnologija
- 1194 članka imaju tag EU
- 882 članka imaju tag poduzetništvo
- 706 članka imaju tag opg
- 464 članka imaju tag BDP
- 555 članka imaju tag porezi
- 391 članka imaju tag kompanije
- 804 članka imaju tag maloprodaja
- 570 članka imaju tag poticaji
- 535 članka imaju tag hotelijerstvo
- 717 članka imaju tag marketing
- 416 članka imaju tag potpore
- 468 članka imaju tag start up
- 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
- 431 članka imaju tag vlada
- 458 članka imaju tag koronavirus
- 518 članka imaju tag eu fondovi
- 966 članka imaju tag kriza
- 498 članka imaju tag gospodarstvo
- 444 članka imaju tag osijek
- 536 članka imaju tag obrazovanje
- 500 članka imaju tag prehrambena industrija
- 521 članka imaju tag dzs
- 459 članka imaju tag energetika
- 420 članka imaju tag hnb
- 349 članka imaju tag hgk
Tečajna lista
| Valuta | Kupovni | Srednji | Prodajni |
|---|---|---|---|
| EUR | 7,50 | 7,53 | 7,55 |
| USD | 7,23 | 7,25 | 7,28 |
| GBP | 8,81 | 8,84 | 8,86 |
| CHF | 7,23 | 7,25 | 7,27 |
| CAD | 5,56 | 5,57 | 5,59 |
Dionice
Rast Pad Promet| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| DDJH-R-A | 51,00 | +2,27 |
| HUPZ-R-A | 1.087,99 | +1,86 |
| JDPL-R-A | 78,98 | +1,69 |
| DLKV-R-A | 125,50 | +1,13 |
| LKRI-R-A | 100,05 | +1,09 |
| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| TNPL-R-A | 638,00 | -7,38 |
| ISTT-R-A | 184,99 | -4,64 |
| ZVZD-R-A | 2.600,00 | -3,70 |
| BLJE-R-A | 84,10 | -3,69 |
| LANO-R-A | 9,01 | -3,33 |
| Ticker | Zadnja | Promet |
|---|---|---|
| INA-R-A | 3.800,00 | 1.121,33 |
| ADRS-P-A | 213,50 | 1.067,50 |
| HT-R-A | 241,99 | 407,22 |
| ADPL-R-A | 99,85 | 225,82 |
| IGH-R-A | 740,00 | 97,14 |
