Hrvatskim prugama kornjača i zec putuju istim tempom

Poslovanje Enna grupe najčešće se u javnosti spominje u kontekstu opskrbe energijom i hranom. O poslovanju njezinih dviju tvrtki Enna Transport i Enna Logic se puno manje zna iako one već dulje vrijeme ostvaruju vrlo dobre rezultate te pripremaju ogroman logistički projekt - gradnju kontejnerskog terminala Rijeka Gateway u luci Rijeka, za koji su lani potpisali ugovor o koncesiji na 50 godina. Terminal, čija je inicijalna procijenjena vrijednost iznosila 250 milijuna eura, razvijat će i njime upravljati partneri APM Terminali, tvrtka u vlasništvu Maerska, jednog od najvećih svjetskih logističara i ENNA Logic (APM Terminals 51%, ENNA Logic 49%).

Prije šest mjeseci tvrtka Enna Logic dobila je veliko menadžersko pojačanje u svojim redovima, Slovenca Gregora Glušiča koji je nakon 16 godina iskustva na raznim pozicijama u Maersku došao na poziciju predsjednika Uprave, dok su ostali članovi Uprave Ivan Begović i Petar Glavaš, ujedno članovi Uprave i tvrtke Enna Transport. Sa njih trojicom smo u njihovom zagrebačkom sjedištu razgovarali o trenutnim trendovima i izazovima na globalnom i hrvatskom logističkom tržištu te projektu koji će luku Rijeka kroz nekoliko godina pozicionirati kao jednu od najmodernijih luka na Sjevernom Jadranu.

Enna Transport koja je nastala 2014. godine preuzimanjem tvrtke Adria Transport, pionir je privatnog teretnog prijevoza željeznicom u Hrvatskoj i iza HŽ Carga raspolaže najvećim kapacitetom i volumenom tereta kojeg najčešće vozi prema Srbiji, BiH i Mađarskoj. Godišnje prevozi oko tri milijuna tona tereta, s time da se količina iz godine u godinu povećava. Povećavaju se i prihodi pa su tako konsolidirano Enna Transport i Enna Logic u 2019. godini ostvarile oko 110 milijuna, a lani 163 milijuna kuna prihoda te dobit od 10,7 milijuna kuna. U svojem 'voznom parku' Enna Transport ima 13 lokomotiva i upravlja sa oko 130 vagona za kontejnerski prijevoz i na godišnjoj razini se preveze preko 600 vlakova prema Srbiji i Mađarskoj, a iste lokomotive koriste se i za sve druge vrste robe.

Hrvatskim prugama vozi trenutno 14 cargo operatera i svi dijele isti izazov - loše stanje infrastrukture koja je desetljećima zanemarivana. Prosječna brzina teretnih vlakova u Hrvatskoj puno je manja nego u drugim zemljama, primjerice u Austriji vlakovi voze preko 100 kilometara na sat, dok se kod nas neka prosječna brzina navodno kreće do 40 kilometara. Najbolja usporedba efikasnosti naše infrastrukture je tranzitno vrijeme teretnih vlakova iz Rijeke do Budimpešte koje je prije iznosilo ispod 20 sati, a sada je oko 40 sati.

Iako se svi dionici prijevozničke industrije, uključujući HŽ pa i Vladu, slažu da je željeznica budućnost transporta, u situaciji smo da se, zbog predugog odlaganja investicija i usporedo velike količine novca kojeg smo dobili iz EU fondova, sada ubrzano gradi pa HŽ-ova gradilišta 'leže' posvuda. Tako da su prijevoznicima dodatan problem zatvorene pruge na njihovim uobičajenim pravcima, a za bilo kakvo probijanje rokova ili kašnjenja radova koji nisu završeni u predviđenom roku, jednostavno nitko ne snosi nikakvu odgovornost. Primjerice, rok za izgradnju pruge Dugo selo - Križevci je debelo probijen, a za tvrtke poput Enna Transporta to je jedan od važnijih pravaca, preko kojeg se voze kontejneri iz Rijeke.

U tvrtki ističu da ih koči stanje infrastrukture, koja nije na odgovarajućoj razini da bi pratila povećanu potražnju na tržištu logistike. To usporava prijevoz, a samim time izaziva nezadovoljstvo klijenata. Tako da u ovom trenutku neke komparativne prednosti u kvaliteti koje imaju na tržištu ne mogu doći do izražaja, infrastruktura im ne dopušta da ih iskoriste. Hvatskim prugama kornjača i zec još uvijek putuju istim tempom.

Više o projektu Rijeka Gateway i logističkim izazovima za prijevoznike pročitajte u novom digitalnom i tiskanom izdanju Lidera.