Hrvatski učenici su financijski nepismeni, ali žele učiti o tome

Učenici bi se putem novog predmeta Građanski odgoj i obrazovanje trebali pripremati za rješavanje stvarnih životnih problema, uz ostalo vezanih i za financije

Djeca žele i vole učiti o financijama i potrebno im je to omogućiti od najranije dobi, jedan je od zaključaka Okruglog stola 'Financijskom pismenošću do zadovoljnijih građana', održanog u ponedjeljak u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, čime je počelo obilježavanje Svjetskog i Europskog tjedna novca usmjerenog na podizanje svijesti o važnosti financijskog obrazovanja.

Budući da istraživanja pokazuju kako hrvatski osnovnoškolci i srednjoškolci po pitanju financijske pismenosti zaostaju za europskim školarcima, Nevenka Lončarić Jelačić, viša savjetnica za nacionalne programe Agencije za odgoj i obrazovanje, objasnila je kako se putem novog predmeta "Građanski odgoj i obrazovanje" učenici pripremaju za rješavanje stvarnih životnih problema, uz ostalo vezanih i za financije.

Po njezinim riječima, uz stalno financijsko opismenjavanje, učenici će na kraju četvrtog razreda osnovne škole pokazati sklonost prema odgovornom upravljanju novcem, navest će posljedice neodgovornog trošenja novca, kao i sve prednosti planirane potrošnje.

S druge strane, obrazovni ishod nakon završenog osmog razreda pokazat će, uz ostalo, kako su učenici razvili etičan odnos prema novcu, znaju pojmove poput dužničkog ropstva, znaju objasniti načine financijskih planiranja i racionalnog upravljanja novcem, ali i ulogu građana u trošenju lokalnog i državnog novca.

Isto tako, na kraju srednje škole moći će, primjerice, detaljno objasniti planiranje osobne štednje, načine plaćanja, kolanje novca u državi i svijetu i slično.

"Učenici su vrlo zainteresirani i vrlo motivirani za predmet vezan uz osobne i obiteljske financije", istaknula je Nevenka Lončarić Jelačić.

Danijela Princi Grgat iz Hrvatskog instituta za financijsku edukaciju predstavila je portal namijenjen financijskoj edukaciji hife.hr, ali i rezultate projekta "Abeceda financija za mlade" koji su, kaže, mladi iznimno dobro prihvatili. Mladi su posredstvom tog programa učili o kreditima, kreditnim karticama, osiguranju i kućnim budžetima.

"Ministarstvo gospodarstva ima četiri savjetovališta za savjetovanje potrošača, ali potrošači se javljaju tek onda kada sklope loš ugovor. Naš je cilj da nam se ubuduće više obraćaju u fazi dok razmišljaju o sklapanju ugovora ili neke kupovine, a ne onda kada je već sve napravljeno", kazala je u raspravi Đena Bartulović iz Ministarstva gospodarstva, dok je Bojan Fras iz Hrvatske narodne banke (HNB) predstavio obrazac OECD-a namijenjen ispitivanju financijske pismenosti.

Prema njegovim najavama, taj će obrazac, već preveden, do kraja godine ispuniti i najmanje tisuću hrvatskih građana, dok bi se rezultati ankete, koja će pokazati na kojem nam je stupnju financijska pismenost, trebali znati do kraja godine.

Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka (HUB), naveo je kako je u pogledu financijskog opismenjavanja HUB bio pionir u našoj zemlji. Naime, istaknuo je kako je HUB 2006. pokrenuo radionice gdje je građanima objašnjavano kako uskladiti primanja i troškove, da bi nešto kasnije istu stvar pokrenuli i za poduzetnike.

S obzirom da financijska pismenost počinje u roditeljskoj kući, Bohaček je najavio nove materijale HUB-a koji će pripomoći roditeljima da djeci objasne koncept novca, dok je Sanja Smoljak iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) istaknula kako je financijska edukacija glavni preduvjet uspješnog poduzetnika.