Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Lip 2022

Hrvatski potrošači ne bi trebali imati restrikcija u potrošnji plina ove zime

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Dario Kuštro  

Hrvatski potrošači ne bi trebali imati restrikcija u potrošnji plina ove zime

Opskrba plinom i punjenje skladišta za sljedeću zimu glavna je tema u većini europskih zemalja. Iz Latvije je, početkom tjedna, hrvatski premijer Andrej Plenković najavio proširenje kapaciteta LNG terminala na Krku s 2,9 na 6,1 milijardi kubičnih metara plina, time bi Hrvatska postala svojevrsno regionalno energetsko čvorište, korisno i za nama susjedne zemlje - Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu te Mađarsku.

U isto vrijeme Rusija je smanjila isporuke plina prema europskom tržištu, a Njemačka, također suočena sa smanjenim dotokom ruskog plina, razmatra opciju pokretanja elektrana na ugljen koje je namjeravala postupno ukinuti.

Rizična ovisnost

O svemu ovome, pa i prognozi kakva nas "plinska jesen" očekuje, za naši list govori Dalibor Pudić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin. Upitali smo ga i o mogućim redukcijama, odnosno restrikcijama u potrošnji plina.

"Europska unija uvela je mjere koje su praktički zabranile uvoz plina, odnosno plaćanje plina u rubljima, neke države se toga pridržavaju, pretpostavljam da neke i ne. Po pitanje neopskrbe plinom, u najnepovoljnijoj situaciji je Njemačka, kojoj je smanjena isporuka za 60 posto. Navodno je razlog tome što Gazprom nije dobio kompresorsku stanicu koju je dao na servisiranje Siemensu. Ona je zapravo bila na remontu u Siemensovoj podružnici u Kanadi, ali je oni, s obzirom na sankcije, nisu poslali s remonta. Je li to slučajno ili se namjerno ‘potrefilo‘ s ovim prekidom dostave pline, to ne bih špekulirao. U ovim slučajevima kada postoje sankcije prema jednoj državi, naravno da će i ona povući određene poteze kako bi naštetila onima koji joj uvode sankcije. To Europska unija i njezine članice moraju očekivati", kaže Pudić te analizira situaciju u Njemačkoj.

U ovoj su zemlji prijašnjih godina političkom odlukom smanjili za gotovo 200 TWh proizvodnju električne energije iz nuklearnih elektrana i gotovo za 300 TWh proizvodnju električne energije iz termoelektrana na ugljen. "To odgovara količini od 50-ak milijardi kubika plina. Kada se zna da Njemačka iz Rusije uvozi gotovo 60 milijardi kubika plina, to bi značilo da su bez smanjenja vlastite proizvodnje iz nuklearki i termoelektrana zapravo i mogli zadovoljiti svoje potrebe bez ruskog plina. Sada su sami sebe doveli u nepovoljnu poziciju, čak i rizičnu ovisnost jer nemaju nikakvog utjecaja na proizvođača", kaže predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin. Zato za njega priča oko hrvatskog LNG-a, njegova proširenja pa i kupovanja skupog plina od strane države nema alternative.

"Tu nema dvojbi, jer kada se dovedete u situaciju da ste o nečemu ovisni, u ovom slučaju o plinu, onda vam je sve najskuplje. Treba, dakle, kupovati dok je roba na tržištu. Ocijenio bih da je odluka o punjenju kapaciteta spremnika LNG terminala, unatoč tržišno visokoj cijeni plina, dobra. Možda je trebalo i brže reagirati. Očekujem da će sukladno odlukama do 1. studenoga popunjenost terminala na Krku biti na 90 posto, što će značiti sezonu bez restrikcija za domaće potrošače", kaže Pudić. Upitali smo ga i za procjenu gospodarske situacije ove jeseni.

Neisplativa proizvodnja

"Trenutna cijene energenata su takve, mora ih platiti ili gospodarstvo ili će to platiti država iz svog budžeta. Činjenica je da će država zbog porasta cijene energenata ostvariti daleko veće prihoda sa strane PDV-a, no isto tako imali smo reakciju Vlade sa subvencijama u jednom naletu, za očekivati je da će tako biti i dalje. No jasno je kako će se gledati da i državni proračun s jedne strane bude održiv, ali i da, s druge strane, poslovanje kompanije bude održivo koliko je to god moguće. Situacija se mora ublažiti, jer svakako da će se cijene energenata prelijevati na cijene gotovih proizvoda, što izaziva inflaciju, koju već sada i vidimo", ističe Pudić.

Prva domaća žrtva izuzetno visokih cijena plina kao nužnog energenta u procesu proizvodnje je Petrokemija. Ovaj najveći domaći proizvođač mineralnog gnojiva prekinuo je proizvodnju jer im je zbog visokih ulaznih troškova za plin, proizvodnje postala - neisplativa.

Davor Flipović, ministar gospodarstva i održivog razvoja, u utorak je na novinarsko pitanje razmatra li Hrvatska odgodu gašenja termoelektrane Plomin, s obzirom na energetsku krizu i to da neke europske zemlje razmatraju ponovno otvaranje elektrana na ugljen, rekao da "izvanredne okolnosti zahtijevaju i izvanredna promišljanja". "Razmišlja se apsolutno o svemu", kazao je Filipović, no i rekao da, kada se radi o Plominu, ne bi "ulazio u detalje". Podsjetio je i da će se udvostručiti kapaciteti LNG terminala na Krku, kao i jačati kapaciteti Plinacra. "Iskoristit ćemo ovu situaciju da, uz Janaf, postanemo energetsko čvorište u ovim izmijenjenim okolnostima kada govorimo o novoj energetskoj karti Europe", izjavio je Filipović.


Komentari članka

Vezani članci

Vinkovačko gospodarstvo lani s najboljim rezultatima u zadnjih 30 godina

10.06.2022.

Tako je samo u prošloj godini, kroz program poticanja poduzetnika, 177 mikro i malih poduzetnika s područja Vinkovaca iskoristilo gotovo 2,7 milijuna kuna gradskih potpora. Među njima su i su 53 subjekta koja su iskoristila mogućnost povlačenja do 30 tisu

Država prodaje gotovo 18 posto dionica Petrokemije

07.06.2022.

Centar za restrukturiranje i prodaju objavio je javni poziv za prikupljanje obvezujućih ponuda za kupnju 9,85 milijuna dionica Petrokemije u državnom vlasništvu, što čini 17,9 posto udjela i to po početnoj cijeni od 31 kunu za dionicu, odnosno ukupno 305,

BDP šumom, industrija drumom, a euro “in”: ipak ima prostora za optimizam?

02.06.2022.

Problemi u industriji vjerojatno su povezani s disrupcijama u lancima nabave koji su bili najizraženiji upravo u ožujku i travnju. Podaci za svibanj i lipanj će pokazati je li riječ o trajnijem problemu ili će i dalje snažna agregatna potražnja povući ind

S novim bušotinama Ina povećava domaću proizvodnja plina za 10 posto

02.06.2022.

Nakon turbulentne 2020., čelni ljudi vodećih hrvatskih kompanija imaju bitno više razloga za zadovoljstvo rezultatima u 2021.

S prihodima od 3,59 milijarde kuna u 2021. MVM CEEnergy najbrže je rastući startup u Hrvatskoj

01.06.2022.

Tvrtka MVM CEEnergy, hrvatska podružnica mađarske MVM Grupe i jedan od najvećih zakupaca LNG terminala na Krku (uz MET Croatia, PPD, HEP i Inu), u prošloj je godini od prodaje plina ostvarila nevjerojatnih 3,59 milijarde kuna prihoda. Uzmu li se u obzir p

Tag cloud

  1. 2341 članka imaju tag turizam
  2. 2214 članka imaju tag hrvatska
  3. 1347 članka imaju tag svijet
  4. 1461 članka imaju tag izvoz
  5. 1705 članka imaju tag financije
  6. 1010 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1251 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1121 članka imaju tag trgovina
  9. 1141 članka imaju tag ict
  10. 938 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 985 članka imaju tag investicije
  12. 1011 članka imaju tag industrija
  13. 772 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 1066 članka imaju tag EU
  15. 865 članka imaju tag menadžment
  16. 458 članka imaju tag koronavirus
  17. 955 članka imaju tag kriza
  18. 471 članka imaju tag poticaji
  19. 665 članka imaju tag maloprodaja
  20. 631 članka imaju tag marketing
  21. 465 članka imaju tag opg
  22. 561 članka imaju tag tehnologija
  23. 445 članka imaju tag eu fondovi
  24. 340 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag krediti
  26. 421 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 451 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 477 članka imaju tag obrazovanje
  29. 431 članka imaju tag porezi
  30. 415 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 361 članka imaju tag osijek
  32. 398 članka imaju tag hnb
  33. 445 članka imaju tag dzs
  34. 388 članka imaju tag energetika
  35. 356 članka imaju tag start up
  36. 325 članka imaju tag hgk
  37. 405 članka imaju tag vlada
  38. 421 članka imaju tag BDP
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 336 članka imaju tag agrokor