Hrvatski potrošači ne bi trebali imati restrikcija u potrošnji plina ove zime

Opskrba plinom i punjenje skladišta za sljedeću zimu glavna je tema u većini europskih zemalja. Iz Latvije je, početkom tjedna, hrvatski premijer Andrej Plenković najavio proširenje kapaciteta LNG terminala na Krku s 2,9 na 6,1 milijardi kubičnih metara plina, time bi Hrvatska postala svojevrsno regionalno energetsko čvorište, korisno i za nama susjedne zemlje - Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu te Mađarsku.

U isto vrijeme Rusija je smanjila isporuke plina prema europskom tržištu, a Njemačka, također suočena sa smanjenim dotokom ruskog plina, razmatra opciju pokretanja elektrana na ugljen koje je namjeravala postupno ukinuti.

Rizična ovisnost

O svemu ovome, pa i prognozi kakva nas "plinska jesen" očekuje, za naši list govori Dalibor Pudić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin. Upitali smo ga i o mogućim redukcijama, odnosno restrikcijama u potrošnji plina.

"Europska unija uvela je mjere koje su praktički zabranile uvoz plina, odnosno plaćanje plina u rubljima, neke države se toga pridržavaju, pretpostavljam da neke i ne. Po pitanje neopskrbe plinom, u najnepovoljnijoj situaciji je Njemačka, kojoj je smanjena isporuka za 60 posto. Navodno je razlog tome što Gazprom nije dobio kompresorsku stanicu koju je dao na servisiranje Siemensu. Ona je zapravo bila na remontu u Siemensovoj podružnici u Kanadi, ali je oni, s obzirom na sankcije, nisu poslali s remonta. Je li to slučajno ili se namjerno ‘potrefilo‘ s ovim prekidom dostave pline, to ne bih špekulirao. U ovim slučajevima kada postoje sankcije prema jednoj državi, naravno da će i ona povući određene poteze kako bi naštetila onima koji joj uvode sankcije. To Europska unija i njezine članice moraju očekivati", kaže Pudić te analizira situaciju u Njemačkoj.

U ovoj su zemlji prijašnjih godina političkom odlukom smanjili za gotovo 200 TWh proizvodnju električne energije iz nuklearnih elektrana i gotovo za 300 TWh proizvodnju električne energije iz termoelektrana na ugljen. "To odgovara količini od 50-ak milijardi kubika plina. Kada se zna da Njemačka iz Rusije uvozi gotovo 60 milijardi kubika plina, to bi značilo da su bez smanjenja vlastite proizvodnje iz nuklearki i termoelektrana zapravo i mogli zadovoljiti svoje potrebe bez ruskog plina. Sada su sami sebe doveli u nepovoljnu poziciju, čak i rizičnu ovisnost jer nemaju nikakvog utjecaja na proizvođača", kaže predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin. Zato za njega priča oko hrvatskog LNG-a, njegova proširenja pa i kupovanja skupog plina od strane države nema alternative.

"Tu nema dvojbi, jer kada se dovedete u situaciju da ste o nečemu ovisni, u ovom slučaju o plinu, onda vam je sve najskuplje. Treba, dakle, kupovati dok je roba na tržištu. Ocijenio bih da je odluka o punjenju kapaciteta spremnika LNG terminala, unatoč tržišno visokoj cijeni plina, dobra. Možda je trebalo i brže reagirati. Očekujem da će sukladno odlukama do 1. studenoga popunjenost terminala na Krku biti na 90 posto, što će značiti sezonu bez restrikcija za domaće potrošače", kaže Pudić. Upitali smo ga i za procjenu gospodarske situacije ove jeseni.

Neisplativa proizvodnja

"Trenutna cijene energenata su takve, mora ih platiti ili gospodarstvo ili će to platiti država iz svog budžeta. Činjenica je da će država zbog porasta cijene energenata ostvariti daleko veće prihoda sa strane PDV-a, no isto tako imali smo reakciju Vlade sa subvencijama u jednom naletu, za očekivati je da će tako biti i dalje. No jasno je kako će se gledati da i državni proračun s jedne strane bude održiv, ali i da, s druge strane, poslovanje kompanije bude održivo koliko je to god moguće. Situacija se mora ublažiti, jer svakako da će se cijene energenata prelijevati na cijene gotovih proizvoda, što izaziva inflaciju, koju već sada i vidimo", ističe Pudić.

Prva domaća žrtva izuzetno visokih cijena plina kao nužnog energenta u procesu proizvodnje je Petrokemija. Ovaj najveći domaći proizvođač mineralnog gnojiva prekinuo je proizvodnju jer im je zbog visokih ulaznih troškova za plin, proizvodnje postala - neisplativa.

Davor Flipović, ministar gospodarstva i održivog razvoja, u utorak je na novinarsko pitanje razmatra li Hrvatska odgodu gašenja termoelektrane Plomin, s obzirom na energetsku krizu i to da neke europske zemlje razmatraju ponovno otvaranje elektrana na ugljen, rekao da "izvanredne okolnosti zahtijevaju i izvanredna promišljanja". "Razmišlja se apsolutno o svemu", kazao je Filipović, no i rekao da, kada se radi o Plominu, ne bi "ulazio u detalje". Podsjetio je i da će se udvostručiti kapaciteti LNG terminala na Krku, kao i jačati kapaciteti Plinacra. "Iskoristit ćemo ovu situaciju da, uz Janaf, postanemo energetsko čvorište u ovim izmijenjenim okolnostima kada govorimo o novoj energetskoj karti Europe", izjavio je Filipović.