Hrvatski lov na naftu u Jadranu pod budnim okom susjeda

Susjedne zemlje će pozorno pratiti hrvatske aktivnosti oko istraživanja i vađenja nafte iz Jadranskog mora, čije riblje vrste zaslužuju više pažnje, rekao je u srijedu Karl Falkenberg, glavni tajnik odjela za okoliš u Europskoj komisiji.

Hrvatska vlada je u srijedu predložila zakon o sigurnosti pri odobalnom istraživanju i eksplotaciji nafte i plina o kojem bi Sabor trebao glasovati do ljeta.

Zakon se odnosi na sprječavanje velikih nesreća pri istraživanju i eksploataciji ugljikovodika a bude li usvojen kompanije će bušiti podmorje, napose u srednjem i južnom Jadranu koji su nedovoljno istraženi. Vlada tvrdi da je zakon sukladan propisima Europske unije.

“Studija utjecaja na okoliš je ključna, Hrvatska ima obvezu informirati susjedne zemlje o svojim aktivnostima u Jadranu”, izjavio je za Hinu Falkenberg u Bruxellesu gdje je počela godišnja konferencija “Green Week”, posvećena europskim politikama zaštite okoliša.

Italija koja na svojoj strani Jadrana već vadi naftu nezadovoljna je hrvatskim namjerama, a nevladine udruge pokrenule su peticiju protiv hrvatskog projekta. Europski povjerenik za okoliš i ribarstvo Karmenu Vella odbio je o tome razgovarati.

Deset dozvola za traženje nafte u moru hrvatska vlada je u siječnju dodijelila Marathon Oilu, OMV-u, ENI-u, Medoilgasu i Ini, a dio javnosti i ekološke udruge strahuje od katastrofalnih posljedica za okoliš i turizam te traže poništenje dozvola. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak rekao je prije tjedan dana da vlada neće odustati od istraživanja podmorja.

“Sigurni smo da će susjedne zemlje pozorno gledati što radi Hrvatska. Već smo vidjeli slično neslaganje između Italije i Slovenije”, rekao je Falkenberg o pritisku iz Italije na Europsku komisiju.

Italija je namjeravala graditi dva plinska terminala, jedan na kopnu a drugi na moru ispred Trsta, što je izazvalo protivljenje u Sloveniji. Gradnja terminala na moru i dalje je aktualna.

Oko 7,5 posto ribljih vrsta moglo bi izumrijeti u europskim morima, pokazuje “Crvena lista ugroženih vrsta”, izvješće koje je Komisija predstavila u srijedu.

Najveća prijetnja, navedeno je, prekomjerni je izlov, a zatim slijede obalni razvoj, proizvodnja energije i zagađenje.

“Situacija sa zaštitom životinjskih i biljnih vrsta bolja je na kopnu nego u Jadranskom moru. More zaslužuje više pažnje jer riblje vrste nisu dovoljno zaštićene”, rekao je Falkenberg.

Hrvatska vlada je u srijedu dodijelila dozvole i za šest istražnih prostora u kontinentalnom dijelu zemlje na kojima bi trebali raditi Ina, Oando i Varmilion Zagreb Exploration.