Hrvatski arhitekti ravnopravno u EU

Za najznačajniju europsku nagrada za arhitekturu, koja je naziv dobila po slavnom arhitektu Miesu van der Roheu, natječe se čak 340 projekata, a među njima i 15 hrvatskih. Nagradu su prije 19 godina ustanovili Europska komisija i Zaklada Mies van der Rohe iz Barcelone, dodjeljuje se bijenalno i za nju se natječu radovi koji su ostvareni u tome dvogodišnjem razdoblju. Iako su u konkurenciji radovi iz zemalja Europske Unije (pa tako nema, recimo, Švicarske, čija je arhitektonska produkcija iznimno jaka), hrvatski su arhitekti prije dvije i pol godine ušli u taj krug, a sada su im pridruženi i arhitekti iz Turske, Makedonije i Srbije.

Osim što je najuglednija europska arhitektonska nagrada i vrlo ekskluzivna, jer osim jednog dobitnika ne postoji gradacija druge i treće nagrade (istina, dodjeljuje se »mali« Mies mladom arhitektu), ona je i novčano najbogatija.

Arhitekt dobiva 60 tisuća eura (iako to nikomu od arhitekata tog ranga vjerojatno nije previše važno, dobitnik arhitektonskog Nobela, nagrade Pritzker dobije tek nešto više - 100 tisuća dolara) i skulpturu katalonskog umjetnika Xaviera Corbera, inspiriranu paviljonom Barcelona Miesa van der Rohea. U tom će se paviljonu, kojim se Njemačka predstavila na Svjetskoj izložbi u Barceloni 1929. godine, u svibnju dodijeliti nagrada.
Petnaest hrvatski kandidata impresivna je brojka kada se usporedi s isto toliko, primjerice, nizozemskim i austrijskih projekata koji se natječu za nagradu, dakle zemalja koje daleko više grade, ulažu u arhitekturu, arhitektonsko obrazovanje i samih stručnjaka i javnosti. I, k tomu, toliko hrvatskih kandidata nije rezultat naše megalomanije, jer je procedura odabira ista za sve zemlje.

U svakoj zemlji dva domaća kritičara izabiru po tri domaća i dva strana rada, a za Hrvatsku su taj posao obavili Krunoslav Ivanišin i Maroje Mrduljaš. Također, nacionalno društvo arhitekata (u našem slučaju Udruženje hrvatskih arhitekata) bira jednu stručnu osobu koja odabire još pet domaćih radova, a veće zemlje kao što su Francuska, Njemačka ili Velika Britanija imaju pravo odabrati sedam arhitektonskih radova. To znači da je iz Hrvatske moglo ukupno biti predloženo maksimalno 11 radova, ako se baš ni u jednom selektori ne poklope.

No, arhitekt Nenad Kondža, koji je birao radove u ime UHA-e, kaže da su zajedno predložili devet projekata, što znači da su strani kritičari predložili čak šest hrvatskih radova. Između tih 15 su mahom oni koji su u protekle dvije godine bili nominirani i dobivali nagrade UHA-e, kao što su ovogodišnji pobjednik Pastoralni centar »Ivan Pavao II« na Trsatu Irisa Turata i Saše Randića i prošlogodišnji, gimnazija »Fran Galović« u Koprivnici Studija UP.

Ili pobjednici u kategorijama stambene arhitekture, na primjer naselje Gračani Hrvoja Njirića, i oblikovanja kao stalni postav Memorijalnog muzeja Jasenovac Helene Paver Njirić. Inače, studio Njirić+arhitekti ima najviše, čak tri nominirana rada (uz Gračane, vrtić u Dubravi, koji je dobio međunarodnu nagradu Piranesi, i stambeno naselje u Markuševcu), a slijede ga 3LHD i Randić i Turato s dva prijedloga.

3LHD se natječe sa splitskom Rivom i sportskom dvoranom u Balama, koja je već nagrađena u Barceloni prvom nagradom na Prvome svjetskom festivalu arhitekture, u kategoriji sportskih objekata, a Randić-Turato uz Pastoralni centar i sa stambeno-poslovnim kompleksom Zagrad u Rijeci.

Već se toliki broj nominiranih radova može smatrati uspjehom domaće arhitekture, a vidjet ćemo kakvo će mjesto izboriti u nastavku žiriranja. Naime, žiri nagrade, sastavljen od renomiranih arhitekata iz raznih zemalja, u veljači će odabrati uži krug radova koji će biti predstavljeni izložbom i popratnim katalogom.

Potom će u travnju u paviljonu Barcelona objaviti imena petero finalista, a u svibnju će na konferenciji za novinare, koja će se održati u gradu pobjedničkog rada, a po mogućnosti u samoj zgradi, priopćiti tko je nagrađen. Sama ceremonija nagrade će se održati, a gdje drugdje, nego u paviljonu Barcelona.

Kako navode ustanovitelji nagrade, glavni je cilj prepoznati izvrsnost u području arhitekture, te istaknuti značaj doprinosa europske arhitekture razvoju novih ideja i tehnologija. Neki od recentnijih dobitnika nagrade Mies van der Rohe su Rem Koolhaas za nizozemsko veleposlanstvo u Berlinu, Dominique Perrault za Nacionalnu biblioteku u Parizu te Zaha Hadid za prometni terminal u Francuskoj.