Hrvatske vode osigurale milijardu kuna za 305 investicija

Generalni direktor Hrvatskih voda Jadranko Husarić i Petar Radaković, predsjednik Uprave Erste & Steiermarkische banke, potpisat će u utorak ugovor o dugoročnom kreditu od 1,03 milijarde kuna za financiranje kapitalnih ulaganja u vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda te zaštitu od štetnog djelovanja voda.
Time će Hrvatske vode osigurati novac za dodatna velika ulaganja u vodno gospodarstvo, koja im je nedavno odobrila Vlada, te njihovom provedbom potaknuti brži gospodarski rast.

»Riječ je o 305 projekata raspoređenih po svim županijama u čiju ćemo provedbu uložiti više od milijardu kuna. Od toga ćemo 260 milijuna kuna potrošiti na 150 investicija u poboljšanje vodoopskrbe, 640 milijuna kuna u 100 projekata odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, a ostatak u ulaganja u zaštitu od štetnog djelovanja voda (obranu od poplava)«, kaže Husarić. Zahvaljujući tom kreditu Hrvatske vode će, prema njegovim riječima, uspjeti u jednoj godini sagraditi nužne objekte čija bi gradnja inače trajala tri, četiri godine. »Provedba tih velikih ulaganja počet će odmah nakon potpisivanja ugovora o kreditu, a otvaranjem tog investicijskog ciklusa ćemo, prema našim procjenama, otvoriti i sačuvati oko 1000 radnih mjesta«, napominje Husarić.
Među važnije i veće objekte čija je gradnja predviđena tim programom, prema njegovim riječima, spadaju i nasipi i akumulacije za zaštitu od poplava na često ugroženom samoborskom i velikogoričkom području te više akumulacija u Slavoniji. Njihovom gradnjom spriječit će se poplave koje su i ove godine nekoliko puta pogodile ta područja i tamošnjem stanovništvu stvorile velike štete.

Velike koristi donijet će, dodaje Husarić, i planirana gradnja brojnih objekata za vodoopskrbu i odvodnju te pročišćavanje otpadnih voda po cijeloj Hrvatskoj. Da Hrvatske vode postaju jedan od najvećih investitora u Hrvatskoj uz taj dodatni program ulaganja, dokazuje i podatak da najskuplji dio nedavno predstavljenog Vladina paketa investicijskih projekata od interesa za Republiku Hrvatsku otpada na planirana ulaganja u vodno gospodarstvo. Naime, u te će projekte trebati uložiti više od 4,3 milijarde eura, što je više od trećine ukupnih, Vladinim paketom predviđenih 30 ulaganja teških oko 13,85 milijardi eura.No, to nije čudno kad se zna da zbog premalih ulaganja u prošlosti samo 45 posto stanovnika Hrvatske ima priključak na javni sustav odvodnje, dok se od tako prikupljenih otpadnih voda zasad u uređajima pročišćava samo 25 posto. Istodobno je Hrvatska zbog ispunjavanja uvjeta iz europskih direktiva o zaštiti okoliša dužna sagraditi sustave za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda u svim aglomeracijama s opterećenjem većim od 2000 ekvivalent stanovnika - ES (jedinica mjere za opterećenje kanalizacijskog sustava izračunata temeljem broja stanovnika područja i preračunate količine industrijske otpadne vode koju treba pročistiti).

To je, naime, preduvjet za očuvanje velikih podzemnih zaliha pitke vode (po njima smo peti u Europi) te čistog mora i nadzemnih voda kao najvećeg prirodnog bogatstva s kojim Hrvatska raspolaže. Osim toga, ako te sustave za prikupljanje i uređaje za pročišćavanje otpadnih voda ne sagradimo na vrijeme, prijeti nam plaćanje penala. Zato najveći dio investicijskog paketa koji se odnosi na vodno gospodarstvo otpada na gradnju sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u 294 aglomeracije, u što će se uložiti 3,2 milijarde eura. Konačni rokovi za provedbu tih projekata bit će vjerojatno određeni u sklopu pregovora s Europskom unijom o zaštiti okoliša. Predviđeno je da u financiranju provedbe tih ulaganja sudjeluju Hrvatske vode, vodnokomunalne tvrtke, jedinice lokalne samouprave i privatni partneri. Pritom se računa na sudjelovanje IBRD-a, EBRD-a, EU-ovih pretpristupnih programa ISPA i Phare 2006. te programa bilateralne pomoći Bavarske i Francuske.

Treći veliki vodni projekt iz Vladina investicijskog paketa je 61,4 kilometara dug višenamjenski kanal Dunav-Sava, čija se gradnja planira već godinama, ali za to nikad nije bilo dovoljno novca, a potrebno je 950 milijuna eura. Vladin investicijski paket predviđa i projekte navodnjavanja na 21 lokaciji čime bi se navodnjavane površine s 15.000 hektara povećale za 20.000 do 30.000 hektara. Za njihovu gradnju potrebno je 178 milijuna eura, a 50 milijuna zatraženo je od EBRD-a.