Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Velj 2016

Hrvatske tvrtke apeliraju na Oreškovića da omogući razvoj svemirske industrije

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Bernard Ivezić  

Hrvatske tvrtke apeliraju na Oreškovića da omogući razvoj svemirske industrije

Problem je što se u nas još nije prepoznalo da je ESA tu primarno kako bi otvorila prilike biznisima.

Nakon Mate Rimca koji je premijeru Tihomiru Oreškoviću poslao osobno pismo sa željom da se u Hrvatskoj pokrene automobilska proizvodnja, voditelj ureda Swiss Space Systemsa (S3) za Hrvatsku Slobodan Bosanac uputio je premijeru pismeni prijedlog da podupre i razvoj svemirske industrije.

U svibnju je Vlada održala inicijalni sastanak sa Europskom svemirskom agencijom (ESA), a onda je sve stalo. Bosanac moli Oreškovića da što hitnije oformi hrvatsko tijelo koje bi bilo zaduženo za Svemir. "Svejedno je hoće li to biti Hrvatska svemirska agencija, Hrvatski ured za svemir ili Nacionalno povjerenstvo za svemir, ključno je da se ubrzaju razgovori sa ESA-om kako bi hrvatske tvrtke dobile pravo natjecati se za poslove koje ESA raspisuje", kaže Bosanac.

Bosanac
ESA je tu da pomogne hrvatskim tvrtkama koje rade tehnologije usmjerene na svemir.

Prvi potpis
Prije mjesec dana ESA je prihvatila budžet za 2016. Rekordan je i po rastu, jer je u odnosu na godinu prije veći 18,4 posto, i po vrijednosti, jer je skočio na 5,25 milijardi eura. ESA ta sredstva nudi tvrtkama i istraživačkim institucijama iz zemalja članica kroz javne natječaje za poslove istraživanja, proizvodnje i održavanja različitih tehnologija. "Tvrtke iz Hrvatske ne mogu do tih sredstava, jer još nismo formalno s ESA-om ništa potpisali, a u Hrvatskoj se ne prepoznaje da je primarni smisao ESA-e da podupre razvoj tvrtki, znači poduzetništva, usmjerenih ka svemiru i svemirskim tehnologijama", kaže Bosanac. U toj ga je molbi premijeru Oreškoviću podržalo još 45 predstavnika i stručnjaka iz tvrtki i institucija, što domaćih, što stranih.

Među njima je Frane Miloš, operativni direkor zagrebačke tvrtke Amphinicy Technologies, koja je u Hrvatskoj razvila softver koji 20 puta brže od NASA-e preuzima podatke sa satelita. Miloš pojašnjava da oni surađuju sa ESA-om, ali isključivo preko tvrtke kčeri koju imaju u Luksemburgu, koji je član ESA-e. "Apelirao bih na vlast da pregovore o članstvu Hrvatske u ESA-i ne stavi u ladicu, jer bi Amphinicy, ali i druge hrvatske tvrtke poput Končara, Hipersfere, RIZ-a i Applied ceramica, na taj način lakše radili patente, mogli bi se lakše udruživati s tvrtkama iz Njemačke, Fracuske, Italije i Velike Britanije te bi mogli sudjelovati u konzorcijima koji bi bili konkurentni onima u SAD-u i Japanu", kaže Miloš.

Miloš
Apeliram na vlast da pregovore o članstvu Hrvatske u ESA-i ne stave u ladicu.

Široka podrška
Dodaje da bi da je Hrvatska članica ESA-e, Amphinicy u dvije godine mogao narasti za 50 posto po broju zaposlenih i po prihodima. "U Hrvatskoj već imamo tvrtke poput Končara koji proizvode transformatore, solarne ćelije i termičku izolaciju koju svemirska industrija treba", pojašnjava Miloš. Ne čudi stoga što su među potpisnicima inicijative za svemirsku industriju u Hrvatskoj i stručnjaci iz Ericssona Nikole Tesle, Končarevog Instituta za elektrotehniku, dizajneri mikročipova iz zagrebačke tvrtke Systemcom te stručnjaci s Instituta Ruđer Bošković, PMF-a, FER-a, Pravnog fakulteta, Tekstilno-tehnološkog fakulteta, Fakulteta prometnih znanosti i FSB-a. Bosanac dodaje da su podršku dobili i od Hrvata koji rade ne sličnim institutima u Britaniji, Njemačkoj i Danskoj. "Podržao nas je i Santanu Datta, direktor indijskog centra za svemirska i nanotehnološka istraživanja, a koji je neko vrijeme živo u Hrvatskoj", zaključuje Bosanac.

Ni svemir im nije granica

Hrvatima svemir nedostupan zbog birokracije
Zbog toga što Hrvatska nije članica Europske svemirske agencije (ESA), hrvatske tvrtke ne mogu se javiti na natječaje koje ESA planira raspisati kako bi do 2030. napravila bazu na Mjesecu. Jednako tako ne mogu se uključiti u ESA-in projekt crpljenja vode na Marsu planiran za 2019. kao ni u poslove oko ESA-inog Solar Orbitera, prvog satelita koji će izbliza analizirati Sunce. Sredstva iz ESA-e mogu povlačiti jedino tvrtke iz članica, a uz mnoge države iz EU, članica ESA-e je čak i Kanada.


Komentari članka

Vezani članci

Končar ugovorio dosad najvrijedniji posao na području izgradnje transformatora

17.04.2026.

Končar je sa švedskim operatorom prijenosnog sustava Svenska Kraftnät potpisao ugovor za izgradnju nove transformatorske stanice CT186 Munga, vrijedan 257,8 milijuna švedskih kruna (bez PDV‑a), odnosno približno 24 milijuna eura, izvijestili su u četvrtak

MojPosao objavio iznos prosječne plaće s dodacima u prvom kvartalu 2026.

17.04.2026.

U Hrvatskoj je prosječna mjesečna neto plaća, s uračunatim dodacima, u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila 1.609 eura, što je dva posto više nego u prethodnom tromjesečju i devet posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, podaci su servisa Moja

DZS potvrdio lošu prognozu: Inflacija u Hrvatskoj ubrzala rast

17.04.2026.

Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u ožujku 4,8 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u četvrtak Državni zavod za statistiku (DZS), čime je inflacija osjetnije ubrzala na godišnjoj razini.

Poskupjela potrošačka košarica, evo i koliko

17.04.2026.

Osnovna prehrambeno-higijenska potrošačka košarica koja obuhvaća 51 najnužniji proizvod, u ožujku je koštala 489,53 eura, što je 3,55 eura više u odnosu na veljaču, pokazuje mjesečno istraživanje portala za usporedbu cijena Koliko.HR, u suradnji s Hrvatsk

Kraći radni tjedan još uvijek nije realna opcija

17.04.2026.

Puno radno vrijeme u Hrvatskoj iznosi 40 sati tjedno, najčešće raspoređenih na osam sati dnevno tijekom pet radnih dana, navodi Zakon o radu. Po broju stvarno odrađenih sati Hrvatska se redovito svrstava u sam vrh Europske unije, no pojedine zemlje biljež

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2703 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1650 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1330 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1072 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke