Hrvatske obrazovne institucije iz pasivnih se promatrača pretvaraju u aktivne sudionike na tržištu znanja

Iako su hrvatska sveučilišta, prema povremenim istraživanjima, daleko od top-liste najuspješnijih svjetskih, neki su domaći fakulteti u svjetskom vrhu prema proizvodima nastalima u obrazovno-znanstvenom procesu.

Ti proizvodi imaju globalnu vrijednost i komercijalni potencijal pa sveučilišta osnivaju tvrtke da bi ih lakše komercijalizirala. Sveučilište u Rijeci je, primjerice, osnovalo je Znanstveno-tehnologijski park STeP Ri radi komercijalizacije rezultata znanstvenog i rada. I nedavno osnovani znanstveni centri izvrsnosti pomoći će da hrvatske visokoobrazovne institucije uhvate korak sa zahtjevima globalnoga gospodarstva. Zasad je Medicinski fakultet u Zagrebu jedina hrvatska obrazovna institucija koja ih ima dva: Znanstveni centar izvrsnosti za reproduktivnu i regenerativnu medicinu i Znanstveni centar izvrsnosti za temeljnu, kliničku i translacijsku neuroznanost.

Komercijalizacija znanosti

I dok se ostali pripremaju za izlazak na svjetsko tržište, Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) u Zagrebu već ga je pokorio. – Sve što radimo, ima potencijal za uspjeh na globalnom tržištu. Znanost nam nije svrha samoj sebi jer se sve što radimo može primijeniti u realnom svijetu – kaže izv. prof. dr. sc. Gordan Gledec, prodekan za znanost.

FER je 2014. prodao američkom United Technologies Research Center po jednu licenciju softvera za projektiranje i matematičko optimiranje kaveznih asinkronih motora. Na tom je fakultetu izumljen i trenutačno je u izradi najbrži lateralni silicijski bipolarni tranzistor na svijetu koji je integriran u komercijalni proces u suradnji s kompanijom iz Japana.

– Taj nam je tranzistor donio sedam odobrenih međunarodnih patenata, dva domaća te šest patenata u postupku evaluacije – kaže prof. dr. sc. Gledec.

Fakultet surađuje i s Francuskom elektroprivredom (EdF), najvećom svjetskom elektroprivredom, za koju je izrađivao projekte o sustavu detekcije munja, proračune elektromagnetskih prijelaznih pojava EMTP-RV programom i kompaktiranje visokonaponskih dalekovoda. Izvozi i znanje surađujući s ON Semiconductor, jednom od najvećih svjetskih elektroničkih kompanija.

– Naši istraživači podnijeli su s ON Semiconductorom zajedničku patentnu prijavu koja je trenutačno u postupku evaluacije. Nastupili smo kao partneri u predlaganju projekata Europske unije i projekata koje financira Flamanska zaklada za znanost (IWT), pri čemu smo dobili jedan projekt FP6 i dva IWT-ova projekta, a jedan projekt s FER-om izravno je financirala tvrtka ON Semiconductor – kaže prof. dr. sc. Gledec.

FER-ov Centar informacijske potpore za partnere iz Estonije razvija nacionalni portal za e-učenje za sva visoka učilišta i strukovne škole. Od 2002. surađuje također sa švedskim Visage Technologies AB-om u analizi ljudskog lica tehnikama računalnog vida, što je pridonijelo razvoju proizvoda te tvrtke. Partner FER-ove istraživačke skupine na projektu ‘Automatska analiza osobnih fotografija za identifikacijske dokumente’ bio je pak Siemens PSE iz Graza. S Philips Healthcareom iz Nizozemske FER je radio projekt ‘Praćenje pomaka intravaskularnoga katetera s pomoću rendgenskog uređaja s C-lukom’, a odnedavno ima i nekoliko projekata koje financiraju američki Office of Naval Research Global i Air Force Office of Scientific Research te projekte iz NATO-ova programa ‘Science for Peace and Security’.

Tržišni potencijal

Sveučilište u Splitu, prema riječima prof. dr. sc. Branka Matulića, prodekana za kvalitetu, kulturu i umjetnost, razvija dva međusobno povezana projekta, postakademskoga (samo)zapošljavanja i mreže nastavnih baza.

– Uvjereni smo da imaju velik komercijalni potencijal jer su potpuno inovativni i aplikativni u drugim sredinama i obrazovnim sustavima – kaže prof. dr. sc. Matulić.

U projektu mreža nastavnih baza daje se prilika tvrtkama, institucijama i drugima da ugovorom o međusobnoj suradnji postaju sastavni dio Sveučilišta, odnosno ugovorne tvrtke partneri. Splitsko sveučilište potpisalo je ugovor s pedesetak nastavnih baza, među ostalima sa splitskim HNK-om.
Iz svega ovoga može se zaključiti da su hrvatske obrazovne institucije trenutačno u tranziciji koja ih iz pasivnih promatrača pretvara u aktivne sudionike na tržištu znanja.